Za
razliku od većine europskih ustava, kao i ustava EU čije usvajanje ide
nešto teže od očekivanog, hrvatski Ustav ne pravi razliku između
pojmova 'građanin' i 'državljanin'. Krovna hrvatska zbirka propisa
definira da svi punoljetni državljani RH imaju opće i jednako biračko
pravo, neovisno o prebivalištu.
Inicijativa SDP-ovog predsjednika za promjenom Ustava s ciljem
ograničavanja glasačkog prava pripadnicima dijaspore nije od jučer –
ista ju je stranka pokrenula i uoči prethodnih parlamentarnih te nakon
posljednjih predsjedničkih izbora, kad je na vidjelo izbio bizarni
skandal s glasovanjem mrtvih u BiH.
Podsjetimo, rođaci triju osoba iz Čapljine i Orašja nakon
predsjedničkih izbora 2005. potvrdili su da pripadnici njihovih
obitelji, čiji glasovi su uredno evidentirani, već nekoliko godina nisu
među živima, a GONG je zbog ovog događaja Državnom odvjetništvu podnio
kaznenu prijavu koja je nakon gotovo dvije godine razmatranja odbačena.
Što kažu stranke?
Pitanje jesu li Hrvati u BiH dijaspora temeljito je podijelilo
stranke i javnost – desna politička opcija na čelu s HDZ-om snažno se
protivi promjeni Ustava, pozivajući se na argumente obrane Hrvatske, u
kojoj su Hrvati iz BiH sudjelovali podjednako koliko i oni u Hrvatskoj.
Dakako, HDZ-u ide u prilog i to što redovito pobjeđuje na izborima
u 11. izbornoj jedinici. Prema podacima Državnog izbornog povjerenstva,
na posljednjim parlamentarnim izborima 2003. od ukupno 396.617 birača s
pravom glasa u ovoj izbornoj jedinici, glasovalo je njih tek 70.527,
ili manje od 18 posto. Pedeset i sedam posto od ovoga broja dalo je
svoj glas HDZ-u, što im je donijelo četiri mjesta u Saboru.
 |
| Krešimir Ćosić |
Zanimljivo je da tek jedan od četiri zastupnika dijaspore uistinu i
živi izvan Hrvatske – riječ je o Ivanu Bagariću, koji ima prebivalište
u Tomislavgradu, dok ostalo troje zastupnika (Krešimir Ćosić, Florijan
Boras i Zdenka Babić-Petričević) žive i rade u Zagrebu.
Stranke koje zastupaju bosanskohercegovačke Hrvate reagirale su
uglavnom ljutito – glasnogovornik HDZ-a BiH Mišo Relota čak je oštro
napao Milanovića, nazvavši ga 'neupućenim sitnim politikantom koji bi
određivao tko je prvorazredni, a tko drugorazredni Hrvat'. Ipak,
hrvatski član predsjedništva BiH Željko Komšić i predsjednik HSS-a BiH
Marko Tadić podržali su Milanovića, braneći ga argumentima da 'Hrvati u
BiH ne služe vojsku niti plaćaju porez, pa zašto bi onda glasali'.
Ambivalentna je reakcija stigla iz HNS-a, SDP-ovog prirodnog
koalicijskog partnera – prvo su optužili SDP za skupljanje političkih
bodova, budući da, kako je rekla Vesna Pusić, 'HNS to već godinama
neuspješno predlaže', da bi ovih dana izašli s prijedlogom uvođenja
posebnog saborskog odbora za dijasporu.
Predsjednik Mesić je ostao pri čvrstom stavu da su
bosanskohercegovački Hrvati konstitutivni narod u BiH, te da, prema
tome, nisu hrvatska dijaspora, no dodao je i da do izbora za Sabor nema
dovoljno vremena da se promijeni zakon i popisi birača.
Milanović, međutim, ističe da ga je na pokretanje ove rasprave
motivirala i bujica referendumskih pitanja koja će se otvoriti
približavanjem Hrvatske eurointegracijama. Veliki dio javnosti se slaže
da stanovnici Australije hrvatskog porijekla, primjerice, ne bi trebali
odlučivati o pitanjima poput zabrane pušenja u kafićima ili rada
trgovine nedjeljom, da ne spominjemo sam referendum o ulasku u Europsku
uniju.
Raskol u SDP-u?
S druge strane, pojedini analitičari tumače Milanovićevu
inicijativu kao suptilno preuzimanje komande putem raščišćavanja
unutarstranačkih razlika u SDP-u. Protiv ideje o ukidanju glasovanja
dijaspori, naime, već su reagirali i Željka Antunović i Milan Bandić, a
najintrigantnija je situacija vezana za stav Ljube Jurčića, kojeg je
Milanovićeva izjava zatekla u posjetu hrvatskom iseljeništvu u SAD-u.
 |
| Ljubo Jurčić |
Jurčić je, naime, obišao Hrvate u Sacramentu povodom 25. godišnjice
Croatian Extravaganze, manifestacije koja promiče hrvatsku kulturu i
običaje u glavnom gradu Kalifornije. Iako je najava njegovog posjeta
nakon Milanovićeve izjave pomalo uplašila hrvatske iseljenike, SDP-ov
kandidat za premijera je nakon susreta s njima izjavio: 'Po povratku u
Zagreb predsjedniku ću prepričati svoje dojmove i susrete s ovim
prekrasnim ljudima i vjerujem da će prihvatiti moje mišljenje.'
Jurčić smatra da ustavne promjene na tom području nisu još potrebne
jer je 'dobro da iseljeništvo i dalje sudjeluje u stvaranju boljeg i
uspješnijeg društva i gospodarstva', a kako će se predsjednik stranke
postaviti prema tom stavu, ostaje da se vidi.
Što misli Europa
Pitanje glasovanja dijaspore zaintrigiralo je i europske
institucije – još krajem prošle godine voditelj Ureda za politička
pitanja OESS-a u Hrvatskoj Eric Galmot najavio je da će Hrvatska, u
skladu s usuglašavanjem procesa s europskim zakonodavstvom, morati
uskratiti dijaspori pravo glasa.
'Ne bih tumačio različite stavove hrvatskih stranaka, no problem je
u tumačenju članka 45. hrvatskog Ustava’, kaže Jorge Fuentes, voditelj
Misije OESS-a u Hrvatskoj. ‘On kaže da Hrvatska jamči ostvarivanje
biračkog prava i svojim državljanima koji se u doba izbora zateknu
izvan njezinih granica – nije jasno je li riječ o hrvatskim
državljanima stalno nastanjenima u inozemstvu ili onima koji se na dan
izbora zateknu na putu. Nadam se da će se dvojba razriješiti
amandmanima na ovaj članak’, rekao nam je Fuentes.
 |
| Talijanski Senat ima ukupno 18 zastupnika iz iseljeništva |
No, Italija, jedna od najmoćnijih članica EU-a, ima zakonsko
rješenje slično Hrvatskoj koje dijaspori omogućava da bira 12
zastupnika za donji dom, a šest za gornji dom parlamenta. Talijani koji
žive u Švicarskoj dobili su pravo glasa u Italiji 2001, iako su u
Švicarskoj konstitutivan narod.
Portugalska dijaspora u parlament koji broji 230 zastupnika bira
četiri predstavnika iseljeništva – po dvoje iz europske dijaspore te iz
ostatka svijeta. Francuska, pak, ima posebno tijelo nazvano Visoko
vijeće dijaspore, koje ima 12 članova i zastupa interese dijaspore pri
francuskom senatu.
Osim ovih zemalja, nijedna druga europska zemlja ne daje neposredno
pravo glasa dijaspori, pa čak ni Irska, čije iseljeništvo je jedno od
globalno najrasprostranjenijih. Organizacija Irish Emigrants Vote je
krajem 90-ih snažnim lobiranjem (čak se govorilo i o potkupljivanju
političara) pokušala izboriti pravo glasa, no odbijeni su pod
obrazloženjem da 'nisu u kontaktu s irskom svakodnevicom'.
Hrvatska matica iseljenika se protivi najavama ukidanja 11. izborne
jedinice, smatrajući da su globalizacijski i integracijski procesi
povijesna prilika da se svi dijelovi hrvatskoga nacionalnoga korpusa
objedine te da zajedno očuvaju i promiču moderni hrvatski identitet.
'Hrvatska matica iseljenika drži nužnim uključivanje hrvatskoga
iseljeništva u sve rasprave, kao i u sve političke i gospodarske
procese u Hrvatskoj u budućnosti', kazala nam je ravnateljica Hrvatske
matice iseljenika Katarina Fuček.
I pravni stručnjaci su podijeljeni oko ovog pitanja – ustavni
stručnjak i nekadašnji predsjednik Državnog izbornog povjerenstva
Jadranko Crnić smatra da se mora poštovati odluka Ustavnog suda, dok iz
udruge za pravnu zaštitu Juris Protecta tvrde da takva praksa nije u
skladu s uobičajenim pravnim normama u svijetu.
Oko glasovanja dijaspore će se lomiti mnoga koplja, no izvjesno je
da će o njemu odlučiti pobjednik predstojećih izbora, sa ili bez pomoći
glasova iseljeništva.
|