BiH uz pomoć Vlade RH pokreće hrvatsku televiziju
Budući
da Hrvati u Bosni i Hercegovini još uvijek nemaju televizijski program
na materinskom jeziku, a sadašnja Hercegovačka televizija nema dovoljno
sredstava da bi sama pokrenula takav program, Zapadnohercegovačka,
Hercegbosanska i Hercegovačko-neretvanska županija uz financijsku pomoć
Vlade Republike Hrvatske namjeravaju osnovati hrvatsku televiziju.
S projektom nove televizije, koja će biti javna, ali
kombinirana i s komercijalnim programom, kreće se nakon konstituiranja
vlasti.
Nakon što je ukinuta televizija Erotel, Hrvatima u BiH
ostala je jedina javna televizijska kuća Hrvatska televizija Mostar.
Kada je Neovisno povjerenstvo za medije krajem 1999. zabranilo rad te
televizijske kuće, njezini su odašiljači oduzeti i predani tadašnjoj
tzv. Federalnoj televiziji u nastanku. Federalnu televiziju Hrvati iz
zapadne Hercegovine nikada nisu prepoznali kao svoju.
Nakon što su zabranjeni svi nazivi s nacionalnim
predznakom" i Hrvatska televizija morala je promijeniti ime pa je
postala Hercegovačka RT Mostar. HRT Mostar, rijetka preostale hrvatska
TV postaja u BiH, možda nije osobito utjecajna na razini federacije,
ali Hrvatima željnima afirmacije hrvatskog jezika, tradicije i kulture,
a prije svega vlastitoga identiteta, osobito je značajna.
Da bi došlo do daljnjega razvitka projekta, potrebno je
preuzeti vlasnička prava triju županija od Grada Mostara, koji će prema
odluci OHR-a, financirati Hercegovačku televiziju do 31. ožujka 2007.
Očekuje se suradnja HRT-a i Nove TV u razmjeni programa, pomoći u
tehnici i stručnom usavršavanju.
Velika je vjerojatnost da će se u sufinanciranje televizije, zbog
marketinških interesa, uključiti i veći gospodarski subjekti na
većinskim hrvatskim područjima.
|
Uz Radio Herceg Bosne koji je javni medij i signalom
pokriva 80 posto BiH i 15 općinskih radijskih postaja, Hrvati u BiH
imaju tri regionalne televizije: HRT Mostar (javni medij u zapadnome
dijelu Hercegovine), HRT Kiseljak (medij u mješovitome vlasništvu u
središnjoj Bosni) i HRT Oskar C (medij u privatnome vlasništvu u
zapadnomu dijelu Hercegovine). |
Generalni konzul RH četvrti na listi "Osoba 2006." u BiH
Bivši generalni konzul Republike Hrvatske u Banjoj Luci
Ivan Lepoglavec četvrti je plasirani na listi "Osoba 2006." u BiH, u
izboru "Nezavisnih novina", objavio je na svojoj internetskoj stranici
ovaj banjalučki dnevni list, koji uz ime hrvatskog diplomate stavlja
odrednicu "Konzul koji je oživio pokidane veze".
U obrazloženju se naglašava da predstavnici svih naroda i
nacionalnih manjina ističu kako je Lepoglavec "čovjek koji je vlastitim
angažiranjem doprinio stabilizaciji i razvoju međunacionalnih odnosa,
afirmirao povratak i integraciju izbjeglih i raseljenih osoba, te
promovirao toleranciju i multikulturalnost" .
Također se
ističe njegovo ustrajno zalaganje za unapređenje odnosa dvije susjedne
zemlje te afirmiranje spremnosti Hrvatske da konkretno i djelotvorno
participira u razvoju ove regije kao i cijele BiH. U obrazloženju za
dodjelu naziva "Osoba godine" dodaje se kako je Lepoglavec učinio sve
da nesebično doprinese rješavanju brojnih problema i nastojao pomoći
ljudima bez obzira na nacionalnost i vjeroispovijest te da je doprinio
oživljavanju i obnovi tradicionalnih povijesnih i kulturnih veza BiH i
Hrvatske.
Prvom generalnom konzulu RH 1. prosinca 2006. je završio petogodišnji mandat u Banjoj Luci.
Ispred Lepoglavca na listi "Nezavisnih" su premijer
Republike Srpske Milorad Dodik, državni ministar za ljudska prava i
izbjeglice BiH Mirsad Kebo, i filmska redateljica Jasmila Žbanić, koja
je za film "Grbavica" osvojila "Zlatnog medvjeda" na berlinskom
filmskom festivalu. (Hina)