Antonio Leonel je napisao/la:
nego, kajboje, oko ČEGA su se borili sjever i jug? kolko se ja sjecam, u skoli su me ucili, da su se borili jer su imali razlicit gospodarski sustav (jedni industrija, drugi poljoprivreda powered by slaves)....
Vidi cijeli citat
Ma naravno da je ropstvo tu imalo glavni utjecaj. Desetljećima prije tog rata su se sjever i jug svađali oko ropstva - gdje je dozvoljeno a gdje nije, dozvoliti ili ne u državama koje pristupaju SAD u to doba, što ako se netko preseli iz države gdje je ropstvo legalno u neku gdje to nije - smije li mu država oduzeti "privatnu imovinu" koju nosi sa sobom (tj. natjerati ga da oslobodi robove), i tome slično. To pitanje je definitivno dovelo do raskola između sjevera i juga - crkve, političke stranke, i slično su se raskolile po Mason-Dixon liniji, odnosno stajalištu prema ropstvu.
E sad, kako je došlo do samog otcijepljenja i rata je stvar interpretacije. Južnjaci tvrde da su abolicionisti postali toliko politički utjecajni u SAD da su počeli koristiti federalnu vladu kako bi ograničili prava država članica Unije da donose svoje zakone, popizdili su kad je Lincoln izabran sa svojom abolicionističkom platformom (ropstvo nek ostane gdje je, ali nema širenja na nove države), i uglavnom radi te "invazije" središnje vlasti u njihove državne poslove su odlučili da ne žele više imati s takvom jakom centralnom vlasti posla, i da će se otcijepiti od nje jer im Ustav to dozvoljava. Sjever je onda naravno zaključio da te države nemaju pravo na otcijepljenje jer im Ustav to ne dozvoljava... zatim su južnjaci osnovali svoju vojsku i počeli napadati vojsku Unije po jugu, sjever je pokrenuo vojsku iz ostalih država kako bi sačuvao uniju i vratio konfederativne države u zajedničku federaciju....
sound familiar?
Rat je dakle počeo u proljeće 1861. secesijom južnih država kao direktnim povodom, a Britanci naravno jedva dočekali da se USA počnu raspadati, i normalno su se odmah stavili na stranu južnjaka (koji, dakle, razbucavaju tu njihovu zločestu bivšu koloniju). Čak je bilo dosta govora i da će se uključiti u rat, aktivno intervenirati na strani Konfederacije. E tu se sjever malko uspaničio, pa je onda Lincoln, gotovo godinu i pol nakon početka rata, u jesen 1862, službeno proglasio iskorijenjivanje ropstva na jugu kao jedan od ciljeva rata (Emancipation Proclamation), i tako dotukao bilo kakvu ideju o britanskoj intervenciji - nisu se mogli otvoreno staviti na stranu ropstva, a Unija im ionako nikad nije šmekala...
Poslije rata, naravno, odgovor na tvoje pitanje je drugačiji, ovisno koga pitaš. Sjevernjaci će s ponosom reći da su se borili zato da oslobode robove i da je zato rat bio potreban i neizbježan, a južnjaci će reći da je u pitanju bilo miješanje u prava i suverenitet individualnih država, a to što je ropstvo tada bilo najvažnije dnevnopolitičko pitanje koje je te principe dovelo u pitanje je, eto, povijesna slučajnost i da se nije onda ratovalo oko ropstva, ratovalo bi se oko nečeg drugog... Većina akademskih povjesničara će se prikloniti ovoj sjevernoj interpretaciji, jer, kao, ne bi ovi ni dramili oko prava država da im nisu trebala kako bi zaštitili instituciju ropstva, pošto suverenitet nikako nije cilj sam po sebi, nego tek sredstvo da se neki ciljevi ostvare. (Auuu, što bi naši "desničari" na pasja kola naružili ovu teoriju da suverenitet ne može biti cilj sam po sebi...

)
I am going to space, and when I come back I have to pick up poodle crap.