DA JE ljudski razvoj krenuo u drugom smjeru, muškarci bi i dalje imali u
penisu bodlje nalik onima kakve postoje kod određenih primata, navodi
se u novoj studiji objavljenoj u znanstvenom tjedniku Nature. Studija
provedena na Medicinskom institutu Howard Hughes i Medicinskoj školi
sveučilišta Stanford, bavila se proučavanjem promjena ljudske DNK do
kojih je došlo tijekom evolucije.
Istraživači predvođeni Davidom Kingsleyjem došli su do zaključka da je u
odnosu na primate, s kojima dijelimo 96 posto gena, kod ljudi došlo do
ukupno 510 takvih promjena na DNK, koje su između ostalog dovele do toga
da ljudi imaju veće mozgove od čimpanzi, nemaju na licu osjetilne
brkove kakvi se nalaze na licima majmuna, a nemaju više ni male šiljaste
kosti koje im izbijaju iz penisa.
Upravo na posljednjoj genetskoj mutaciji do koje je došlo tijekom
evolucije, tvrdi Kingsley, ljudski rod itekako može biti zahvalan.
Naime, bodlje na penisu izazivale su ozljeđivanje ženskih reproduktivnih
organa prilikom snošaja. Kako pojašnjava Kingsley, bodlje na penisu
javljaju se mahom kod vrsta koje se pare s više mužjaka, a služe kako bi
mužjak "eliminirao", odnosno "sastrugao" konkurentsku spermu iz
reproduktivnog sustava ženke. Vjeruje se kako je mutacija kod ljudi,
odnosno gubitak bodlji na penisu, rezultat okretanja ljudskog roda prema
monogamnosti.