Od prosječnog Hrvata Zagrepčani su bogatiji oko 80 posto, stanovnici Istarske županije 38 posto, a Primorsko-goranske oko 18 posto.

Neznatno iznad prosjeka još se drži Ličko-senjska županija, dok stanovnici ostalih dijelova Hrvatske imaju BDP po glavni stanovnika manji od prosjeka zemlje. Najsiromašnija je Vukovarsko-srijemska županija u kojoj BDP po stanovniku iznosi tek 57,5 posto hrvatskog prosjeka, što znači da su stanovnici te regije oko tri puta siromašniji od Zagrepčana.

To su pokazatelji najnovijeg istraživanja Svjetske banke “Procjena životnog standarda u Hrvatskoj”, koje je nedavno uručeno Vladi i ona bi se o njemu trebala uskoro očitovati.

U promatranom razdoblju od 2001. do 2003 godine najstabilniji rast imale su najrazvijenije županije: Zagrebačka, Istarska i Primorsko-goranska. Njihova povoljna ekonomska struktura, demografski trendovi i obrazovanost stanovništva govore da imaju i najveće potencijale za budući razvoj.

Istodobno, najsporiji rast zabilježen je u županijama središnje i istočne Hrvatske, a njihove predispozicije upozoravaju da su izložene velikom riziku od daljnjeg zaostajanja.

Studija donosi obuhvatan prikaz socijalnih i ekonomskih karkateristika hrvatskih regija, a Vladi bi trebala poslužiti kao analitička podloga za izradu regionalne razvojne strategije. Takvu strategiju Hrvatska još nema, a ona je važan uvjet za ulazak Hrvatske u EU.

Početak 2000. godine bio je vrlo uspješan i za Dalmaciju, čiji su oporavak potaknuli cestogradnja i turizam. Ubrzanim rastom može se, naravno, pohvaliti i Zagrebačka županija, ali su u njenom slučaju presudnu ulogu u tome imali povoljna ekonomska struktura i dobar položaj. Blizina Zagreba, vrijednost nekretnina i manje porezno opterećenje potaknuli su rast poduzetništva koji se brže počeo razvijati u okolici Zagreba, nego u samom gradu.

Nisu podbacile ni tri najrazvijenije hrvatske regije - Grad Zagreb, Istarska i Primorsko-goranska županija. Štoviše, svojom povoljnom ekonomskom strukturom osigurale su visoke i stabilne stope rasta, iznad hrvatskog prosjeka (10,6 posto).

Iz Studije je jasno da boljestojeće regije imaju i najbolje izglede za brži razvitak u budućnosti. Prije svega, njih odlikuje razvijeniji uslužni sektor. U Zagrebačkoj županiji, na sjevernom i južnom Jadranu (regije podijeljene po analitičkom kriteriju) udjel usluga u ukupnoj ekonomskoj aktivnosti čini više od 50 posto. A studija podjseća da su usluge glavni generator ekonomskog rasta. Najbrže stope rasta u spomenutom razdoblju, 19 posto, ostvarene su u uslužnom sektoru, dok je poljoprivreda iskusila nominalni pad dodane vrijednosti (2,4 posto), a industrija je rasla po relativno skromnim stopama (6,8 posto). 

Pored toga, razvijenije regije imaju relativno propulzivan poduzetnički sektor s malim i srednjim poduzećima, kao i solidnu grupu velikih poduzeća u privatnom i državnom vlasništvu. Povoljnija im je i obrazovna struktura. Na koncu, Zagreb i okolica, te sjeverni i južni Jadran nisu izloženi ni tako negativnim demografskim trendovima kao druge regije. Uz ostalo, imaju veći udjel radno aktivnog stanovništva nego ostali dijelovi Hrvatske. Stoga te regije “imaju iznadprosječne izglede za rast, što bi moglo voditi daljnjem povećanju regionalnih razlika”.

Premda se u studiji iznosi da i dalmatinske županije imaju izglede za iznadprosječan rast u budućnosti, naglašava se da u njihovu slučaju postoji rizik jer je rast poduzetničkog sektora snažno povezan s pozitivnim turističkim rezultatima, a oni značajno ovise o preferencijama turista i stanju na globalnom tržištu.

Središnja Hrvatska i istočna Slavonija izložene su najvećoj prijetnji od daljnjeg zaostajanja.

Razlozi njihovih skromnih potencijala rasta su relativno nepovoljna ekonomska struktura, s visokim udjelom poljoprivrede, tradicionalne industrije koja nije restrukturirana, a prate ih i negativni učinci rata. 

Industrijski lideri su Varaždinska i Sisačko-moslavačka županija, u kojima se čak trećina zaposlenih skrasila u industrijskom sektoru.

Dok poljoprivreda teško može osigurati brži razvoj, s industrijom stvari nisu tako jednoznačne. Ona može uključivati brzorastuće sektore, poput informacijske i telekomunikacijske tehnologije, ali i padajuće tradicionalne aktivnosti, poput tekstila i metalne industrije.

Danijel Nestić Na Studiji Svjetske banke uz strane je autore radilo i više domaćih, među kojima i Davor Mikulić , Željko Lovrinčević, Danijel Nestić, Vedran Šošić.

Željko Lovrinčević Regionalna politika i koordinacija strukturalnih elemenata jedno je od četiri poglavlja za koja još nije odrađen ni screening, ali očekuje se da će hrvatski pregovarači, predvođeni Zlatanom Froehlichom kao šefom grupe, najesen početi s tim poslom.