Otvorio sam topic "Beogradska hronika", ali je tema izbrisana, a ja preusmeren na topic Srbija. Jest' da nije adekvatno mesto, ali ajde, pisacu ovde o Beogradu.
Svi mi iz Bg-a znamo kakav je deficit sa mostovima u glavnom gradu. U vezi sa tim, evo jednog interesantnog intervjua koji je akademik Nikola Hajdin dao Blicu.
Beogradu potrebna još dva mosta preko Save
Autor: SONJA ŠULOVIĆ | Foto:z. raš
| 12.10.2009. - 09:45
„Pored
mosta na Adi Ciganliji koji se gradi, Beogradu su potrebna još dva
mosta preko Save - jedan za metro i drugi za drumski saobraćaj. Na
Dunavu nam treba čak tri nova mosta, kod Borče, drugi nizvodno od
Pančevačkog mosta i jedan most u Vinči“ - kaže u razgovoru za „Blic“
akademik Nikola Hajdin, predsednik SANU i naš najveći mostograditelj,
dodajući da su nam postojeći mostovi u tako žalosnom stanju da popravka
pojedinih košta koliko i nov most.
Prema rečima akademika Hajdina, za svaki grad mostovi su od posebne
važnosti i zahvaljujući njima grad se oseća kao jedinstvena celina.
- Za Beograd oni imaju posebnu važnost, a opet su njegov osnovni
problem. Dva drumska mosta, uz onaj kod Železničke stanice sa malim
kapacitetom, nedovoljna su za grad od preko milion i po stanovnika.
Grad u kom nema dovoljno mostova ili su oni izvan saobraćaja, pretvara
se u dva odvojena grada i to ima posledice za razvoj gradskog tkiva.
Beogradu su na Savi potrebna još dva mosta, ne računajući most preko
Ade Ciganlije jer smatram da će on na vreme biti i završen. Jedan bi
bio most za metro koji će se u bliskoj budućnosti sigurno izgraditi,
dok bi drugi smanjio problem gužvi u gradskom saobraćaju.
A na Dunavu?
- Pančevački most je jedini koji povezuje Beograd sa jednom velikom
teritorijom- Banatom. Problem izgradnje mostova na Dunavu je veoma
aktuelan. Postoje tri idejna projekta: jedan je kod Borče, drugi most
koji bi bio na 500 ili 600 metara od postojećeg Pančevačkog mosta, bio
bi izuzetno važan za unutrašnji prsten. Treći, u narodu poznat kao most
kod Vinče, bio bi spoljni prsten Beograda i njegova veza sa Banatom i
Rumunijom.
Kakva je Vaša ocena kineskih rešenja za most preko Dunava kod Borče?
- Svaki most predstavlja nešto specifično i malo je istih mostova.
Postoji niz parametara i sve zavisi od talenta projektanta i njegovog
smisla za rešenje u estetskom, saobraćajnom i ekonomskom smislu. Možda
nije do kraja uočeno da je Dunav vrlo široka i, na mnogim mestima,
duboka i brza reka i da građenje stubova nije tako jeftino kao građenje
stubova na Savi. Zbog toga, ali i zbog slobodnog saobraćaja na reci,
danas se u svetu sve više grade mostovi sa velikim rasponima i razmahom
stubova u glavnom rečnom koritu. Takođe, postoje problemi prilaza i sa
jedne i sa druge strane, a prilazi mogu biti skuplji od mosta. Na
osnovu iskustva mogu da kažem da između najskupljeg i najjeftinije
varijante dobro isprojektovanog mosta ne može biti razlika veća od 15
odsto. Ono što izlazi iz tih okvira greška je u projektu.
U kakvom su stanju postojeći mostovi u Beogradu i koliko je važno da se oni održavaju?
- Žalosno stanje u kom se nalaze naši mostovi posledica je duge
nebrige, a drastične oblike neodržavanje mostova dobilo je za vreme
sankcija kada smo rđavo stajali u svakom pogledu. Mada i po našem
mentalitetu ono što se uradi dobro, o tome se posle ne vodi briga.
Postoje i mišljenja da mostove ne treba opravljati jer kad se dobro
urade, oni mogu da traju večno. Ali, to nije tačno i svi mostovi, pa i
oni kameni, traže održavanje. Postavlja se samo pitanje, u kojim fazama
most treba obnavljati. Ako ga češće opravljamo i ako se radi o
relativno malim štetama, onda su i ti izdaci mali. U razvijenom svetu
mostovi se redovno održavaju tako da su troškovi opravki manji. Naši
mostovi su građeni dobro i oni su trajali preko svakog očekivanja iako
su preko mere opterećeni. Ali, sada smo došli do te faze da smo
dočekali da most toliko propadne da njegova opravka košta koliko i
jedan novi most. Na žalost, to je činjenica koja se obično dešava
siromašnim narodima koji sve duplo plaćaju.
Koliko je hitna popravka „Gazele“?
- „Gazela“ je uveliko dotrajao most. To ne znači da će da se sruši,
ali je njegova oprvaka hitna, jer može da dođe do toga da se ne može
popraviti već da se ponovo gradi. Postoji mnogo elemenata koji su u tom
mostu dotrajali i moraju da se zamene. Zato je i rekonstrukcija skupa.
Most „Gazela“ traži veliki trud i što je najvažnije predstavlja ogroman
problem za saobraćaj tokom opravke. Jedan od glavnih delova opravke
mostova kao što je „Gazela“ sastoji se u opravci gornje površine što
znači da kada se krene sa radovima, saobraćaj se u bar jednoj traci na
mostu mora zaustaviti. Svi se pribojavaju toga, čak i veliki
stručnjaci. Do izvesnih manjih ili većih teškoća sigurno će doći, ali
prema sadašnjem raspoloženju ide se na radove koji će najmanje ometati
saobraćaj, a da se kasnije rade opravke koje će tražiti veće
angažovanje.
Kakva je situacija sa Pančevačkim i Brankovim mostom?
- Pančevački most je izuzetno osetljiv. On je jedina veza Beograda
preko Dunava sa Banatom. Donji pojas mosta, kao tunel kroz koji može da
se prolazi, od kiše i rđe je propao tako da je lim mekan kao tepih. Sve
to mora da se skloni i ojača, kao i kolovozne betonske table. Međutim,
situacija kod opravke možda je nešto lakša jer u sredini postoji
prostor koji može da se iskoristi za privremeno korišćenje prilikom
opravke kolovoznih traka. Brankov most je intresantan i u doba kada je
građen mnogi elementi su rađeni prvi put u svetu, kao što je savremena
kolovozna tabla u vidu ortotropne ploče. Dobro se drži i hitnost
njegove rekonstrukcije nije kao kod „Gazele“.
Kad možemo očekivati da Vaš Novi železnički most bude više iskorišćen?
- Železnički nije dovoljno iskorišćen i potrebno je da se Prokop
završi. Postoji volja i perspektiva da se, ukoliko Grad bude imao
mogućnosti, čitav taj saobraćaj obnovi i rekonstruiše. Tako bi se od
lokalnog izgradio jedan moćan saobraćaj koji bi pomogao gradu da
funkcioniše i bio od važnosti ljudima koji u njemu žive.
Gde se Beograd nalazi u poređenju sa evropskim gradovima koji se nalaze na rekama?
- Beograd ima tako malo mostova, da poređenje gubi svaki smisao.
Evropski gradovi su dobro snabdeveni mostovima, primer Budimpešte, Beča
ili Dizeldorfa pokazuje da smo mi u takvom deficitu da ne vredi
pričati. Problem u gotovim izgrađenim celinama kao što je Beograd,
posebno sa takvom konfiguracijom, ima malo prostora za postavljanje
mosta. U gotovom gradskom tkivu nije nimalo lako naći mesto i prilaz za
jedan most.
|
Most preko Ade dobar i kvalitetan
Radi se intenzivno i kvalitetno na mostu kod Ade Ciganlije i na
dobrom je putu da se završi u predviđeno vreme, do 2011. godine.
Beograd zaslužuje most takve konfiguracije iz više razloga. U pogledu
mostogradnje u prošlosti smo bili visoko razvijena zemlja sa najboljim
inženjerima. Beograd je prednjačio i sa uvođenjem novih sistema.
Sistem, u koji spada i most preko Ade, danas je apsolutno dominantan u
svetu za mostove većih raspona. Gotovo da se 90 odsto svih većih
mostova u svetu gradi u tom sistemu sa kablovima jer je ekonomičan i
najjeftiniji za građene mostova sa rasponima preko 250 metara. U
estetskom smislu zadovoljava ukus savremenog čoveka i ima sve elemente
za moderan saobraćaj – objašnjava akademik Hajdin i dodaje da će most
preko Ade bitno rasteretiti saobraćaj tek kada se izbuši tunel ispod
Dedinja i taj deo spoji sa Autokomandom.
|