a evo ti i tekst o Puntu
Punto Serbo classic
zoran majdin
Od aprila ove godine, otkad je kragujevačka fabrika automobila pod
Fijatovim "staranjem i ravnanjem", proizvedeno je oko 14.000 "punta".
Đuzepe Zakarija, PR menadžer kompanije Fijat automobili Srbija, kaže da
je bilo svega nekoliko reklamacija od kojih je samo jedna prihvaćena
kao "osnovana" – kontakt brava je "štucala" pa je zamenjena, a sve
ostale su ocenjene kao "neosnovane"
Polovinom jula Ivan Ristić iz Niša "reciklirao" je svoj (pra)stari
"opel kadet", koji je "palio, radio, išao i nije škripao, ali je bio
mnogo star" i (na kredit) kupio novi "punto" proizveden u Kragujevcu.
"Moj prvi nov-nov automobil", kaže Ivan. No, ne lezi vraže, desetak
dana kasnije, primećuje "kao neko zviždanje" iz prednjeg trapa, stane i
pipne točak, a on vreo. "Ništa strašno", kaže sam sebi, "auto je ‘pod
garancijom’, srediće se." Sledećeg dana ode kod "ovlašćenog dilera" –
Niš-auto, kvar prijavi, a ovi mu kažu da "problema nema", da to kočione
pločice "drljaju" o disk, te da će "malo da ih ošmirglaju" i da je
to-to. Sve u svemu – srediće se.
Ipak, "to" nije bilo "to": pločice ošmirglali jesu, ali zvuk zbog koga
je u servis automobil dospeo nije nestao, a i točkovi su se i dalje
grejali, što je ustanovljeno već na probnoj vožnji. U servisu mu potom
kažu kako "razmišljaju" da kočione diskove obrade na strugu, što se
inače i radi ako su diskovi pohabani, ali tek posle sto ili dvesta
hiljada pređenih kilometara, u zavisnosti od proizvođača, s tim da ako
je proizvođač Zastava, onda i posle pedeset hiljada, ali nikako, nikako
na novom automobilu. Ivan, naravno, ne pristaje na to i slučaj
prijavljuje niškoj Tržišnoj inspekciji i Udruženju za zaštitu potrošača
Forum takođe iz Niša.
U servisu tvrde da su učinili sve što su mogli – promenili radne
kočione cilindre – "kandže", glavni kočioni cilindar, diskove, navodno
i prednje "vešanje", tvrde da je auto ispravan, ama Ivan tvrdi da je
"još gore nego što je bilo". Na kraju, ovlašćeni diler/serviser šalje
auto na veštačenje niškom Mašinskom fakultetu, što je za svaku pohvalu.
ISTRAŽIVANJE RĐE I/ILI KOROZIJE:
Detalji punta
Nalaz nije bio pozitivan: prof. dr Aleksandar Stefanović je ustanovio
da su "temperature elemenata kočnica nedozvoljeno visoke posle ne duge
vožnje, a bez intenzivnog ili dugog kočenja" i predložio da se vozilo,
budući da je u garantnom roku, pošalje u fabriku na laboratorijsko
ispitivanje "sa aspekta dovoljne pomičnosti i održanja paralelnosti
čeljusti sa diskom, kao i ispitivanje gumica na bubrenje za uslove
primenjene kočione tečnosti".
Rečeno-učinjeno: automobil je odvezen u Kragujevac, tamo podvrgnut
opsežnom ispitivanju i ništa negativno nije pronađeno: "Ispitivanjem
nisu uočene bilo kakve neispravnosti kočionog sistema niti je uočeno
prekomerno zagrevanje kočnica, odnosno točkova. Ostvarene vrednosti
kočionih sila i otpora kotrljanja na ovom automobilu odgovaraju
propisanim vrednostima. Prema tome, reklamacija vlasnika se smatra
neosnovanom", stoji u pisanom zaključku. "Nemam nikakvih razloga da ne
verujem našim tehničarima i inženjerima", kaže Đuzepe Zakarija i dodaje
da je ispitivanje bilo baš-baš opsežno, da je automobil ispitivan "na
pultu", ali i u vožnji, da je upoređivan sa tek izrađenim primercima i
da je "sve bilo u redu".

KOZA I ROG: Zamerke ne bi bilo, štaviše za svaku pohvalu je to
poverenje, samo da nije jednog "ali": to što su "tehničari i inženjeri"
konstatovali, prosto, ne odgovara činjeničnom stanju. Do takvog
zaključka nije teško doći, nije potrebno neko posebno
inženjersko/tehničarsko/majstorsko znanje, već samo dva čula – sluha i
dodira: u toku vožnje čuje se iz prednjeg trapa zvuk koji ne bi trebalo
da se čuje, a posle kratke i (nadasve) lagane vožnje pri kojoj kočnica
(skoro) da nije pipnuta diskovi su vrući, po slobodnoj proceni oko 60
stepeni Celzijusovih, a posle malo žustrije vožnje bili su zaista
vreli, opet po slobodnoj proceni – preko 80 stepeni.

Džabe je priča da je to u okviru "propisanih vrednosti": ne, taj zvuk
ukazuje da se nešto-o-nešto tare, a ne bi smelo, niti diskovi smeju da
se pregrevaju u uobičajenom režimu eksploatacije, a na ovom primerku se
pregrevaju. Štaviše, profesor Stefanović u opisu zadatka kaže da su
"prema izjavi šefa servisa relativno česte primedbe korisnika" na
pregrevanje prednjih točkova.
Sa majstorske tačke gledišta, problem je trivijalan i rutinski se
otklanja: zamene se "gumice" u kočionom cilindru, za svaki slučaj se
zameni i kočiona tečnost i gotova rabota. Događa se, naime, da kočione
gumice "nabubre" pa da se kočioni cilindar posle relaksacije kočnice ne
vrati u "plivajući" položaj već zadrži kočionu pločicu u kontaktu s
diskom: događalo se to često na Zastavinim automobilima, odnosno na
onima sa kočionim gumicama koje je proizvodila danas nepostojeća
"Bokeljka" iz Kotora. Zašto je tako bilo, mnogo je šira priča, jer
zadirala bi u ondašnji tržišni protekcionizam domaćih proizvođača ovoga
ili onoga što je, veruje se, prošlost. Kako god, da je mogući uzrok
problema gumica, ukazao je profesor Stefanović, ali njegovo mišljenje
nije uvaženo.

Kako je za "Vreme" objasnio Đuzepe Zakarija, "punto" se sastoji od
10.500 delova i svi su proizvedeni u Fijatu, po Fijatovim standardima i
kontroli. Ergo, svaki ugrađeni deo je standardnog Fijat kvaliteta, u
svetu verifikovan. Kako je objasnio, na sedam miliona do sada
proizvedenih "punta", ovakvih zamerki nije bilo.
Utoliko problem postaje ozbiljniji: nikada ovakvih zamerki nije bilo,
ništa od komponenti (Bogu hvala) nije u Srbiji proizvedeno, a problem
postoji – na jednom od "punta", ovom o kome je reč, a proizvedenom u
Kragujevcu, prednje kočnice se pregrevaju i čuju se zvukovi koji ne bi
smeli na novom automobilu da se čuju. Štaviše, kako je profesor
Stefanović napisao, pritužbe su "relativno česte". Dakle, ne samo
"dve-tri reklamacije" kako kaže Đozepe Zakarija.
ŠIJA I VRAT: O razlozima zašto je tako kako jeste može samo da
se nagađa. Recimo, "kandže" prednjih kočnica su proizvedeni po Fijat
kvalitetu, ali možda pre pet godina, a guma po prirodi svojoj stari,
dobija mikro pore i u kontaktu sa kočionom tečnošću "bubri". Ne mora
tako da jeste, ali je lako moguće.
U daljoj razradi te teze nameće se novo pitanje: od kojih/kakvih delova
se domaći "punto" pravi. Recimo, pojava korozije jedna je od
reklamacija. "Nije to korozija, već rđa", odmahuje rukom Đuzepe
Zakarija. "Nije šija, nego vrat", reklo bi se, mada razlika, ne samo
terminološka već i suštinska između korozije i rđe postoji: korozija je
nagrizanje/razgrizanje u ovom slučaju gvožđa, a rđa (na italijanskom rđine) je površinska oksidacija – korozija je, recimo tako, isto što i karijes, a rđa žutilo zuba.
Bilo korozija ili (samo) rđa, kako god da se "to nešto" nazove, nema mu
mesta na "ispod čekića" automobilu, pod uslovom da nije Zastavin, jer
toga je bivalo, i te kako je bivalo, toliko da je "truo na prospektu"
bio sinonim za "keca" i "juga". Pa sad, koliko god se sve ovo činilo
kao kampanja protiv Fijata, činjenica je da na automobilima koji
vlasnike tek čekaju ima korozije. Pardon: ne korozije, nego rđe!
Gospodin Zakarija kaže da rđe, ne korozije, ima i na automobilima
drugih proizvođača, ima fotografije "odozdo" snimljene, ali, iskreno
rečeno, slabi su to argumenti: fotografije su fotografije, ni na jednoj
ne piše kolika je starost objekta a, s druge strane, automobila ima
svuda naokolo, ima ga i on, pa eto, samo treba pogledati svoj automobil
odozdo, pa makar i Zastavin bio, pa će sve jasno biti.
A na primerku čiji je (ne)sretni vlasnik Ivan Ristić obe pojave su
prisutne: zarđali su krajevi spona, "šolje" poluosovina, nosači auspuha
i tako takve sitnice, korozija, a ne rđa, zahvatila je blok motora i
još poneke odlivke... Da ne bude zabune: nema te korozije koja će blok
motora da "pojede", ali ne biva da se nov-nov odlivak crveni od
rđe/korozije. To ni u Zastavi nije bilo.
edit: a to je nesto sa cime se ova sadasnja vlast hvali kao velikim uspehom...
[uredio Patriots - 09. prosinca 2009. u 14:08]