@ NYC....

tvoje misljenje o ivanu djuricu?

sjecam se da me kao klinca, cini mi se 90' ili 91', moja pokojna baka vodila na glasanje za izbor predsjednika srbije...kandidati su bili djuric i sloba (ne sjecam se jel sloba, jer on u ovoj prici i nije bitan), i dobijemo mi listic i udjemo u onu kabinu di se glasa...a ja iz sveg djecijeg glasa "jel za djujica bako, jel za djucjica? za djujica!?" (nisam znao rec r, imo sam 3 godine)...eto, i ja sam glasovao na srpskim izborima

to je Djuric vizantolog, koji je radio dugo u Parizu?

nekad davno sam procitao neki njegov rad o kasnoj povijesti Bizanta, posljednjim Paleolozima i slicno

meni je isto bio nekako simpa, ljepuskast, plave okice i sijed, pretekao Tadica za 15 godina... u konkurenciji Slobe, Vuka i Seselja i nije bilo tesko biti simpatican, iz hrvatske perspektive, narocito s njegovim old school manirama engleskog viktorijanskog liberala... no brzo je umro

Ivan Djurić je imao dva velika hendikepa: bio je intelektualac i izdanak ugledne beogradske porodice.

Čitao kao i Ian Đurićev "Sumrak Vizantije". Zanimljivo štivo, onako opširno, razvedeno, s puno digresijskih fusnota... Pravo opijelo jednoj umirućoj civilizaciji.
A Đurić je čini mi se dosta mlad umro. Baš šteta. Ima li netko kakvih preciznijih inforrmacija o njegovom egzilu i smrti? 

Ne ulazeći u lik i delo Ivana Đurića (btw. i ja sam čuo samo pozitivne stvari o njemu) moj Profesore, uz svo postovanje - se....š, pardon preteruješ!
Još i vređaš, i to žestoko!
Intelektualci su recimo i Sloba Milosevic i Seselj, zar ne?
ŠTA SA TIM
Svi znamo kakvi su (bili).
I zasto bi neko iz "ugledne BG porodice" trebao biti vredniji od nekoga iz "ugledne NS porodice" ili iz "ugledne zemljoradničke familije iz Kovilja" ili iz "porodice siromašnog radnika u livnici" ili iz tradicionalno rudarske porodice iz Bora, recimo
ZAŠTO, ZAŠTO, ZAŠTO
Zašto si Ti recimo, samim rođenjem, "vredniji" od mene, koji nisam iz "ugledne BG porodice", ZAŠTO
Jer ja ne mogu drugačije da protumačim onaj Tvoj post, nego rupravo tako....da je neko iz "ugledne BG (NS;KG,KŠ...nebitno) porodice" , samim tim "vredniji, pametniji, bolji" od drugih.
....
Dokle  više sa tim elitizmom....u stvari šatroelitizmom
Dosta, bre.
btw. Vezano za poslednju rečenicu o "seljačinama", Sloba Milošević nikako nije bio " seljačina".
I da...uvek je u nevolje uvaljivala ta elita....a na kraju su, uglavnom,  deblji kraj izvlačile "seljačine".

P.S. Da se razumemo, ja ne mislim da su svi iz "uglednih BG porodica" loši po difoltu, naravno kao i uvek ima i ovakvih i onakvinh, ali to ninsto ponavljanje tih fraza me zaista iritira...isto bih reagovao na pomen "ugledna NS porodica" ili "ugledna seljačka porodica iz Mrčajevaca"!

evo +, al brate malo manje siluj te upitnike....

 

Čitati Mirka Kovača: "Elita gora od rulje". Sve tamo fino piše.

Bravo, Profo za ekspertizu. Ovo s početkom Lijepe naše na najvišoj noti nije mi nikada palo na pamet, odlično uočeno. Slažem se, najmoćniji joj je početak. Tekst, jedan od ljepših. Bože pravde je, pak, muzički složenija i bogatija, Davorin Jenko (inače Slovenac, kao što je i Runjanin Srbin) očito je vodio računa o zanatu kad je komponirao.
Što se Vejnovih prijedloga tiče, ne bi išlo... naime nijedan od primjera nema jednostavnu formu poželjnu i traženu za himnu. Gotovčeva Himna slobodi je široka, simfonijski rapsodična, naravno sama za sebe zanosna, u skladu s tekstom. U boj, u boj... operna numera, kakvih ima doduše mnogo među latinoameričkim himnama... meni osobno ne bi bilo drago da imamo himnu na kraju koje svi izginu
Tvoja zemlja.... ah... a tko bi je pjevao kad više nema Vice? A i po formi ipak je to šlager, da se razumijemo, najviših umjetničkih standarda kakvih više nema u tzv. zabavnoj ili popularnoj glazbi. Ali Vejn je zaboravio jedan drugi šlager koji je po karatkeru (u prvom redu glazbe, tekst mi se, osim naslova, ne sviđa, pretrpan je vjersko-crkvenom metaforikom) a i po formi idealan za himnu. Autor - Đani Maršan! Nažalost, uzurpirano za stranačku himnu. Srećom, više je ne eksploatiraju.
Na jednom koncertu Simfonijskog orkestra HRT-a, još za vrijeme rata, dirigirao je neki Njemac, kreće bis. Divan uvod (orkestraciju je, kasnije sam saznao, napisao stari lisac i majstor Pavle Dešpalj), još divnija melodija. Ja razbijam glavu, što li je to, neki Schubert??? Kad ono, napokon prepoznam. Profo, tebi neće biti teško zamisliti u izvedbi simfonijskog orkestra ovu pjesmu, koju sigurno često sviraš u Ponticellu (ili Monticellu...?)

A sad, moj izbor tri najljepše. Najprije, što se mola tiče, sva u molu i sva nekako tragična, osobito kad se zna čija je - Hatikva
Pazite na početnu temu, podsjeća li vas na nešto? Vltava! Melodija je bila raširena po Srednjoj Evropi... ima jedna vrlo slična međimurska narodna pjesma, ne mogu se sjetiti sad imena.
Zatim, izravan doprinos hrvatskog narodnog melosa svjetskoj "himnistici", kompozitor je Haydn, temu je čuo od burgenlandskih iliti gradišćanskih Hrvata u njihovoj pjesmi "V jutro rano..." bila je nekad himna austrijske carevine, a danas Elfa 

Srećom, bez obzira na neslavnu prošlost, melodiju su zadržali s izmjenjenim refrenom, kao što su se mudrima pokazali i oni koji su zadržali, s novim, odnosno još starijim tekstom, muzički najdivniju i najmoćniju himnu na svijetu!
Na konkursu koji je raspisao Staljin bili su i Šostakovič i Hačaturjan, ali hit je ubo pukovnik Aleksandrov, vječna mu slava! Inače, priča kaže da je onaj tuš-akord na početku dodao sam Staljin, što pojačava dojam i ima vrlo praktičnu svrhu: kad ga čuju svi ustanu i zamuknu i onda sama himna počinje u svečanoj tišini, a ne uz žamor i škripu stolica.

PS:I još jedna, koja je iščezla skupa s državom koju je predstavljala. Države mi nije žao, himne je. Ne, ne, nije to što svi mislite, to na što vi mislite živi i dalje dok god nam je Poljske i Poljaka
Nego mislim na kompoziciju inače vrlo ozbiljnog kompozitora Hannsa Eislera. Jako lijepa himna, počivala u miru.