Godišnjica proboja Logora „Crveni krst“
Autor:
Lj.S.
|
Izvor: Južne vesti |
Objavljeno: 12.02.2011.
foto: naissus.info
NIŠ – Na današnji dan, 1942. godine 105 logoraša iz
Logora „Crveni krst“ izvelo je najmasovnije bekstvo iz nekog
koncentracionog logora. Do bekstva logor je bio opasan bodljikavom
žicom, a posle kompleks je ograđen zidom.
Iz dvorišta logoraši su pojurili na bodljikavu žicu. 105 logoraša domoglo se slobode, a 45 poginulo na zidinama logora.
Zbog ovog bekstva, kao odmazdu za izvedeni proboj, Nemci su izvršili
masovno streljanje Jevreja. 17. februara 1942. godine na brdu Bubanj
Nemci su izdvajali po 12 Jevreja i streljali ih u potiljak, do četiri
sata po podne. Tada je streljano preko 1000 Jevreja, a među njima dve
žene i 12 dečaka. Ako neka žrtva nije bila pogođena u glavu, jedan Nemac
je išao i ubijao ta lica metkom iz revolvera.
Prema rečima svedoka, rake su bile toliko pune da je samo 10 cm
zemlje moglo biti bačeno na leševe. Dva dana kasnije Nemci su na Bubnju
nastavili streljanje i tada je stradalo još 800 Jevreja, Srba i Roma.
Do Drugog svetskog rata u Nišu su Jevreji živeli uglavnom na levoj
obali Nišave, u samom centru grada, u delu koji se zvao Jevrejska mala
ili Jevrejska mahala. Tu su bile jevrejska škola, opština, Sinagoga.
Jevreji su pevački hor „David“, fudbalsko i skautsko društvo.
Pred Drugi svetski rat u Nišu je živelo 107 jevrejskih porodica sa
oko 360 članova, a rat je preživelo 7 niških Jevreja u logoru ili
izbeglištvu, 4 Jevrejke udate za Srbe i 3 Jevrejke iz Niške banje.
Nemci su u Niš ušli 9. aprila 1941. godine, a septembra su počela
hapšenja i odvođenja niških Jevreja u logor na Crvenom krstu. Život tamo
se odvijao u vrlo teškim uslovima pošto su Nemci tukli Jevreje i
divljački ih mučili. Spavalo se na betonu bez higijenskih uslova, često
bez hrane i vode, što je dovodilo do bolesti i epidemija. Logoraši su
naporno radili 7-10 časova dnevno u magacinima, na želazničkim
stanicama, na izgradji puteva.
Tokom leta 1944. godine, nekoliko meseci pre oslobođenja, Nemci su na
Bubnju iskopali i spalili sve leševe i na taj način uništili tragove
svojih zločina.
Crveni krst je jedan od malobrojnih sačuvanih nacističkih logora u
Evropi, a u memoriajlni muzej pretvoren je 1969.godine, od kada je i
stavljen pod zaštitu države kao spomenik od izuzetnog značaja.