|
U Srbiji ima pet nacionalnih parkova. Svojim ukupnim vrednostima nacionalni parkovi nadilaze granice Srbije i uključeni su u Evropsku federaciju nacionalnih parkova - EUROPARC.
Zavod za zaštitu prirode, Novi Beograd, Treći bulevar 106 tel/fax: 142-165, 138-062, www.natureprotection.org.yu

NACIONALNI PARK FRUŠKA GORA
http://www.fruskagora-natl-park.co.yu/
Izdignuta poput zelenog ostrva iznad pitome Vojvodine, Fruška gora obuhvata prostor Nacionalnog parka površine 25.525 ha. Blage padine, stoletne šume hrasta kitnjaka i belog graba, koje obuhvataju oko 90% parka, čuveno vinogorje i stari manastiri privlače pažnju kako izletnika, ljubitelja prirode, tako i naučnika.
U flori Fruške gore zabeleženo je preko 1400 vrsta, od toga se izdvajaju vrste reliktnog i endemičnog karaktera (lovorasti jeremičak, gorocvet, niska perunika ili preko 20 vrsta iz porodice orhideja). Ovaj prostor pruža gostoprimstvo predstavnicima više od 200 vrsta ptica, kao što su orao krstač, patuljasti orao, detlić, siva senica i mnoge druge. U svetu životinja ovde se sreću retki sisari poput divlje mačke, jazavca, kune zlatice i mnoge vrste slepih miševa.
Po obodu parka smešteno je 17 pravoslavnih manastira izgrađenih krajem 15. i tokom 16. veka. Ovi manastirski kompleksi, većinom obnovljeni u 18. veku, čine jedinstvenu kulturno-istorijsku celinu srpske barokne umetnosti čija je duhovna i edukativno-turistička uloga od izuzetnog značaja.

NACIONALNI PARK KOPAONIK
www.kopaonik.net
Smešten u centralnom delu Srbije, Nacionalni park Kopaonik svojom površinom od 11.810 ha obuhvata najviše delove ovog planinskog masiva oivičene rečnim dolinama Ibra, Jošanice, Toplice i Brzećke reke.
U flori Kopaonika do sada je opisano preko 1500 biljnih vrsta. U Nacionalnom parku živi 91 endemična i 82 subendemične biljne vrste, što ukazuje da ovaj prostor predstavlja jedan od najznačajnijih centara biološke raznovrsnosti i endemizma Srbije i Balkana. Posebno mesto u tom bogatstvu zauzimaju tri lokalna endemita: kopaonička čuvarkuća, kopaonička ljubičica i pančićeva režuha. Na najvišim staništima Kopaonika živi i živorodni gušter, koji naseljava samo najviše planine Evrope, suri orao, planinska ševa, krstokljun i druge životinjske vrste.
Prisustvo tragova srednjevekovnog rudarstva, obnovljena crkva u Krivoj reci u Jošanici i reprezentativni primeri narodne arhitekture u Mijatovića jazu, čine zaštitni znak kopaoničkog naselja. Pored toga, Kopaonik predstavlja i jedan od najpoznatijih ski centara u ovom delu Evrope.

NACIONALNI PARK TARA
Nacionalni park Tara površine od 19.200 ha pokriva najveći deo planine Tara koja se prostire na krajnjem zapadu Srbije.
Prostor Tare predstavlja šumsko područje koje po raznovrsnosti i očuvanosti spada u najbogatija i najvrednija šumska područja Evrope. Među više od 1000 biljnih vrsta počasno mesto zauzima "carica svih endemita Evrope" - Pančičeva omorika. Duboki kanjoni i očuvana vegetacija predstavljaju idealno stanište za mnoge životinjske vrste od kojih se izdvaja Pančićev skakavac koji se smatra lokalnim endemitom Tare.
Padine Tare predstavljaju povremeno ili trajno stanište za preko 100 vrsta ptica, kao što su suri orao, beloglavi sup, sivi soko, velika ušara, veliki tetreb. Na ovom području zabeleženo je i 24 vrste sisara, od kojih je 17 zaštićeno kao prirodna retkost. Posebno su atraktivni mrki medved, divokoza, srna, divlja mačka, vidra i mnoge druge.
U kanjonima Tare nalaze se mnogi tragovi praistorije, antičke, rimske i vizantijske kulture. Obnovljeni manastir Rača, nekropola stećaka u Perućcu i Rastištu, čine dragoceni deo srpske srednjovekovne baštine, a treba istaći i činjenicu da je Tara poznata i kao planinski turistički centar.

NACIONALNI PARK ĐERDAP
www.npdjerdap.com
U severoistočnom delu Srbije, na samoj granici sa Rumunijom, nalazi se Nacionalni park Đerdap. Park se prostire na površini od 63.680 ha. Osnovni prirodni fenomen ovog područja je grandiozna Đerdapska klisura najduža i najveća klisura probojnica u Evropi. Posebne celine predstavljaju 4 klisure i tri kotline koje ih razdvajaju. To su Golubačka klisura, Gospođin vir, Kazanska i Sipska klisura. Specifičan istorijski razvoj, vrlo povoljna đerdapska klima, složena mreža klisura, kanjona i dubokih uvala, ovaj prostor izdvajaju kao jedinstven evropski rezervat tercijarne flore, vegetacije i faune.
Flora Đerdapa se odlikuje ne samo raznovrsnošću i bogatstvom, nego i izrazitim reliktnim karakterom. Na prostoru parka opstaje preko 11.000 biljnih vrsta. Od elemenata drevne flore zu su mečja leska, koprivić, orah, jorgovan, srebrna lipa, maklen, medunac, a posebnu vrstu predstavljaju šumske i žbunaste zajednice. Raznolikost staništa i zajednica se odrazila i na faunu koja poput flore, nosi obeležje reliktnosti. Na ovom prostoru se mogu sresti medved, ris, vuk, šakal, suri orao, sova ušara, crna roda kao i mnoštvo drugih vrsta.
Vrlo povoljni uslovi za život bili su razlog stalnog prisustva čoveka, o čemu svedoče mnogi arheološki nalazi i kulturno-istorijski spomenici, kao što su naselje Lepenski Vir, arheološki lokaliteti poput Dijane, Golubačkog Grada, ostaci Trajanovog puta,Trajanove table, rimskog limesa, raznovrsni kasteli, do očuvanih primera narodne slovenske arhitekture.

NACIONALNI PARK ŠAR-PLANINA
Na krajnjem jugu Srbije, duž granice sa Makedonijom, prostire se Nacionalni park Šar-planina na površini od 39.000 ha. Sa brojnim glacijalnim jezerima i raznovrsnim oblicima glacijalnog reljefa, Šar-planina predstavlja pravi muzej glacijalnog reljefa pod otvorenim nebom.
Šar planina objedinjuje oko 2000 biljnih vrsta i 20 lokalnih, šarskih endemita, među kojima su najpoznatija Natalijina ramonda, molika, munika, makedonski hrast. Sa 147 vrsta leptira, Šar-planina je najbogatije područje Evrope, a sa preko 200 vrsta ptica (orao bradan, beloglavi sup, suri orao, tetreb), ona je stecište 60% ornitofaune Jugoslavije. Na nepreglednim prostranstvima Šar-planine, mogu se videti endemične i reliktne vrste sitnih glodara, kao što su dinarska voluharica, kuna zlatica, kuna belica, vidra, ali i divlja mačka, ris, medved i divokoza.
Bogato kulturno-istorijsko nasleđe čine 34 srednjevekovne crkve i manastiri, poput manastira Sv. Petra Koriskog iz 13. veka i manastira Sv. Arhangela iz 15. veka nadomak Prizrena, a turistima je na raspolaganju i Ski-centar na Brezovici. |