U kakvom drustvu zivimo
Undertaker123 je napisao/la:
Ja sam mislio da ste dovoljno stari da znate da nema apsolutno ispravnih i apsolutno neispravnih ljudi. Nismo na izboru za miss da tražimo pobjednika.
Vidi cijeli citat
Pobjednicu, nadam se da to mislite...
Da ne bi u ovu raspravu još ušla i rodna ideologija. :)
provincijalac je napisao/la:
basketas je napisao/la:
VelKoz je napisao/la:
bajer je napisao/la:
Ispada iz svega ovoga da je Ante više radio interesu nacista i musolinijevog režima nego li u interesu hrv naroda.
Vidi cijeli citat
Itekako točna tvrdnja, da su Sile Osovine pobjedile u ratu, danas bi Hrvati s identifikacijskim dokumentima išli na našu predivnu obalu. Hajduk, Rijeka, Šibenik i Istra bi igrali talijansku ligu.
Ne cijene ljudi kod Tita to što nam je omogućio 1200 otoka i izlazak na Jadransko more.
Josip Broz dobar skroz.
Vidi cijeli citat
Netko u 2025. godini za covjeka koji je odgovoran (na ovaj ili onaj nacin) za smrt oko 600.000 ljudi napise: "dobar skroz".
Zalost s kakvima dijelimo zrak.
Vidi cijeli citat
Ovdje pišu i ljudi koji otvoreno priznaju da im je NDH manje problematična država od Jugoslavije, i to zato što je u prvoj navodno nastradalo manje, a u drugoj više Hrvata. Životi pripadnika drugih vjera i nacija ubijenih i mučenih na najzvjerskije načine ništa im ne znače. Kako ti je s njima dijeliti zrak?
Vidi cijeli citat
Nemoj lagat covjek uopce to nije rekao, niti izbliza, dobro da ne stoji post na stranici ispred.
Osijek nikada nece biti Ocek // Slavonijo ko te nije volio ne zna sta je izgubio
Charlie Harper je napisao/la:
basketas je napisao/la:
Undertaker123 je napisao/la:
basketas je napisao/la:
VelKoz je napisao/la:
bajer je napisao/la:
Ispada iz svega ovoga da je Ante više radio interesu nacista i musolinijevog režima nego li u interesu hrv naroda.
Vidi cijeli citat
Itekako točna tvrdnja, da su Sile Osovine pobjedile u ratu, danas bi Hrvati s identifikacijskim dokumentima išli na našu predivnu obalu. Hajduk, Rijeka, Šibenik i Istra bi igrali talijansku ligu.
Ne cijene ljudi kod Tita to što nam je omogućio 1200 otoka i izlazak na Jadransko more.
Josip Broz dobar skroz.
Vidi cijeli citat
Netko u 2025. godini za covjeka koji je odgovoran (na ovaj ili onaj nacin) za smrt oko 600.000 ljudi napise: "dobar skroz".
Zalost s kakvima dijelimo zrak.
Vidi cijeli citat
Kako si sad došao do 600 000 ljudi?
Vidi cijeli citat
Nisam ja, drugi su
Vidi cijeli citat
Pretjeruješ , pobio je samo 570 000
Zanimljivo, bivši predsjednik Jugoslavije Josip Broz Tito prema listi Daily Maila nalazi se na 13. mjestu. Britanski list navodi da je Tito odgovoran za smrt 570 tisuća ljudi, uglavnom političkih protivnika.
Vidi cijeli citat
šteta što to niti jedna statistika - npr. popisi stanovništva - ne potvrđuju
ian wright je napisao/la:
Charlie Harper je napisao/la:
basketas je napisao/la:
Undertaker123 je napisao/la:
basketas je napisao/la:
VelKoz je napisao/la:
bajer je napisao/la:
Ispada iz svega ovoga da je Ante više radio interesu nacista i musolinijevog režima nego li u interesu hrv naroda.
Vidi cijeli citat
Itekako točna tvrdnja, da su Sile Osovine pobjedile u ratu, danas bi Hrvati s identifikacijskim dokumentima išli na našu predivnu obalu. Hajduk, Rijeka, Šibenik i Istra bi igrali talijansku ligu.
Ne cijene ljudi kod Tita to što nam je omogućio 1200 otoka i izlazak na Jadransko more.
Josip Broz dobar skroz.
Vidi cijeli citat
Netko u 2025. godini za covjeka koji je odgovoran (na ovaj ili onaj nacin) za smrt oko 600.000 ljudi napise: "dobar skroz".
Zalost s kakvima dijelimo zrak.
Vidi cijeli citat
Kako si sad došao do 600 000 ljudi?
Vidi cijeli citat
Nisam ja, drugi su
Vidi cijeli citat
Pretjeruješ , pobio je samo 570 000
Zanimljivo, bivši predsjednik Jugoslavije Josip Broz Tito prema listi Daily Maila nalazi se na 13. mjestu. Britanski list navodi da je Tito odgovoran za smrt 570 tisuća ljudi, uglavnom političkih protivnika.
Vidi cijeli citat
šteta što to niti jedna statistika - npr. popisi stanovništva - ne potvrđuju
Vidi cijeli citat
Kolega, vi će te to bolje znati...
Da Tito nije bio priznat kao borac protiv Nijemaca i formirao FNRJ, što bi bile realne opcije za Hrvatsku? Povratak u Kraljevinu Jugoslaviju, ruska čizma, saveznička okupacija...
Orao ne lovi muhe.
ian wright je napisao/la:
Charlie Harper je napisao/la:
basketas je napisao/la:
Undertaker123 je napisao/la:
basketas je napisao/la:
VelKoz je napisao/la:
bajer je napisao/la:
Ispada iz svega ovoga da je Ante više radio interesu nacista i musolinijevog režima nego li u interesu hrv naroda.
Vidi cijeli citat
Itekako točna tvrdnja, da su Sile Osovine pobjedile u ratu, danas bi Hrvati s identifikacijskim dokumentima išli na našu predivnu obalu. Hajduk, Rijeka, Šibenik i Istra bi igrali talijansku ligu.
Ne cijene ljudi kod Tita to što nam je omogućio 1200 otoka i izlazak na Jadransko more.
Josip Broz dobar skroz.
Vidi cijeli citat
Netko u 2025. godini za covjeka koji je odgovoran (na ovaj ili onaj nacin) za smrt oko 600.000 ljudi napise: "dobar skroz".
Zalost s kakvima dijelimo zrak.
Vidi cijeli citat
Kako si sad došao do 600 000 ljudi?
Vidi cijeli citat
Nisam ja, drugi su
Vidi cijeli citat
Pretjeruješ , pobio je samo 570 000
Zanimljivo, bivši predsjednik Jugoslavije Josip Broz Tito prema listi Daily Maila nalazi se na 13. mjestu. Britanski list navodi da je Tito odgovoran za smrt 570 tisuća ljudi, uglavnom političkih protivnika.
Vidi cijeli citat
šteta što to niti jedna statistika - npr. popisi stanovništva - ne potvrđuju
Vidi cijeli citat
Bih danas ne zna koliko ima ljudi (a i nase je upitno), vjerojatno i kod Srba te ostalih jos gore.
Bih imala zadnji popia 2013te.
Sad samo zamislimo koliko su relevantni popisi od prije skoro 100g.
Osijek nikada nece biti Ocek // Slavonijo ko te nije volio ne zna sta je izgubio
Undertaker123 je napisao/la:
Da Tito nije bio priznat kao borac protiv Nijemaca i formirao FNRJ, što bi bile realne opcije za Hrvatsku? Povratak u Kraljevinu Jugoslaviju, ruska čizma, saveznička okupacija...
Vidi cijeli citat
zavisno od godine
1945. je opcija bio samo Tito. Bio je priznat i sa Zapada i s Istoka i pobijedio je u ratu. Nije bilo nikoga bitnog tko mu nije priznavao da vlada zemljom
1944. je postojala kratkotrajna, ali sasvim nerealna opcija prelazak NDH na savezničku stranu. Nakon dvije sekunde se shvati da to nije bila opcija jer tada nitko nije želio da njemačka izmišljotina postoji i nakon rata. Saveznici su već odlučili da se njemački poredak ruši i da se granice manje-više vraćaju na stanje iz 1939. Iz istog razloga nakon rata nije bila moguća samostalna Slovačka, a koja je 1939-45 bila samostalna, isto voljom Njemačke
naravno, sam Pavelić je to odbio ideju mijenjanja kaputa i uhapsio je zavjerenike. Švabo do kraja
1943. je zadnja godina kada su opcija bili i četnici, tj. monarhija. Tada su se Saveznici definitivno okrenuli Titu. Što bi Hrvatsku, Bosnu, Sloveniju itd. čekalo da su pale u ruke četnika 1945. je bolje ni ne zamisliti
edit
zaboravio sam rusku opciju
zapravo nikad nije bila realna. Tito se uzimao kao ruski igrač, pa nije bilo potrebe da Rusi konkretno postoje na terenu nakon rata
ostaje fantazija o Rusima koji dolaze do Jadrana. E, to bismo uživali: Istra i Dalmacija kao isturene ruske vojne baze prema NATO-u, ruska armija raspoređena od Poreča do Dubrovnika, turizam 0 poena, a ostatak Hrvatske kao balkanski Tadžikistan
saveznička okupacija nikad nije bila realna. Saveznički igrač je prvo bio kralj, pa Tito
[uredio ian wright - 09. srpnja 2025. u 18:23]
basketas je napisao/la:
Bih danas ne zna koliko ima ljudi (a i nase je upitno), vjerojatno i kod Srba te ostalih jos gore.
Bih imala zadnji popia 2013te.
Sad samo zamislimo koliko su relevantni popisi od prije skoro 100g.
Vidi cijeli citat
u zadnjih 35 godina se nije našao niti jedan ustaša, četnik, belogardejac, Albanac, esesovac, antikomunist, menjševik, ni Marsovac koji bi doveo u pitanje rezultate popisa. Kako to?
ali ajde, možda ti je palo na pamet nešto što nikada nikome prije nije palo na pamet 👍
ali onda se postavi pitanje: a na temelju čega ćeš onda naći podatke? Koji ti je izvor? Što ćeš uspoređivati? Moraš imati neki papir, dokument u ruci, nešto gdje se navodi 1941. je bilo toliko i toliko Hrvata, a 1945. toliko i toliko... a-ha, eureka!!
Ili samo dojmologija jer treba mi dva miljona mrtvih Hrvata, pa do kud ide...
[uredio ian wright - 09. srpnja 2025. u 18:16]
Sport_Magico je napisao/la:
Bas si pravi primjer uzeo, evo npr bas ta serija je primjer za sve ovo o cemu pricamo zadnjih 50 stranica i triger za 500 000 ljudi da se skupi na koncertu i vice namjerno iz inata ZDS.
Dakle seriju nije radio HRT kako navodis netočno, nego Hrvoje Klasić povjesničar koji nema nikakvih akadameskih kompetencija nikakvih radova. Poznat isključivo po medijskom angažmanu i po tome što je pisao biografiju za Miku Špiljka.
Serija je prvotno (navodno) trebala biti prodana jednoj srpskoj televiziji, međutim oni su odustali pa se medijsko influenserskim pritiscima plakalo HRT-u da tobože ne želi prikazati ustaše u pravom svjetlu.
HRT pod medijskom paljbom popušta i uzima seriju.
Međutim tu tek opet nastaju problemi jer programsko vijeće argumentirano tvrdi da je serija loša i ne istinita i da kao javni servis moraju brinuti o ozbiljnosti ovakvih uradaka.
Pa tako kažu citiram dalje:
"Može li sadašnje ravnateljstvo utvrditi kako je došlo do toga da autor takve serije i tako važne teme bude dr. sc. Hrvoje Klasić koji o toj temi – o II. svjetskom ratu u Hrvatskoj i NDH – ima objavljene sljedeće radove:
Jedan je od pet suautora članka na 32 stranice i njegov drugi prilog je samostalni članak na 17 stranica i to o društvenom životu u Sisku za vrijeme Drugog svjetskog rata.
Iskazujem nezadovoljstvo što je tako nekompetentni stručnjak dobio takav zadatak i volio bih čuti kako je do toga moglo doći"
O samom sadržaju:
"U seriji se izreklo veliki broj nestručnih tvrdnji, a ja ću izdvojiti samo tri teške krivotvorine ili falsifikata koja su izrekla tri povjesničara iz samo jedne epizode...."
O sugovornicima:
"Dragan Markovina je povjesničar koji se bavi 18. i 19. stoljećem, Goran Hutinec doktorirao međuratno razdoblje i nema ni jednu objavljenu knjigu, Goran Miljan nema ni jedan rad o NDH, Dubravko Lovrenović je bio povjesničar srednjeg vijeka, Stevo Đurašković, politolog, nema ni jedan rad o NDH kao ni Silvestar Mileta koji je doktorand na studiju književnosti i filma i samo o tome objavljuje radove"
Zaključno:
"U tim okolnostima gledatelji su dobili sliku koja je čista krivotvorina a razlog je što se pri izbora autora i sudionika nije vodilo niti minimalnim znanstveno stručnim kriterijima, a u Hrvatskoj postoji minimalno desetak stručnjaka i znanstvenika koji se time stručno bave"
Vidi cijeli citat
Ono što si citirao nisu nikakve tvrdnje programskog vijeća HRT-a, već dijelovi rasprave na Programskom vijeću HRT-a, izrečeni od jednog člana programskog vijeća, konkretno Zorislava Lukića. Dakle, ne radi se o nikakvom stavu ili „argumentiranom“ tvrđenju „programskog vijeća“ nego o hrpi 'odokativno' nabacanih procjena u široj diskusiji jednog od članova vijeća od 11 prisutnih članova. A te procjene su blago rečeno hrpa manipulativnih gluposti, zbog čega valjda na temelju njih nije niti donesen nikakav konkretan „zaključak“ istog Programskog vijeća, koji bi tek onda mogli nazvati argumentiranim tvrdnjama Programskog vijeća.
Što se tiče spomenutih „nestručnjaka“ koje je „stručnjak“ Lukić „argumentirano“ prozvao:
„Nestručni“ Goran Miljan ima dvije knjige upravo o ustaškom pokretu – „Revolucionari i ubojice: Iz povijesti hrvatske nacionalističke emigracije“ i „Uspon fašizma u Hrvatskoj: Ustaše i pokret mladih u Drugom svjetskom ratu“. Uz to i hrpu prethodno objavljenih radova o ustaškom pokretu. Sve skupa lako provjerljivo u njegovoj bibliografiji na Academia.edu.
Goran Hutinec ima nekoliko radova i konferencijskih izlaganja na temu holokausta i NDH-a te koječega drugoga vezano uz 2. svjetski rat. Npr. „Konzervativni odgovor na krizu NDH – saborska predstavka poglavniku Paveliću 1942. godine“, „Borderless State, under Italian Control and German Dictate. Foreign policies of the Independent State of Croatia“, „Racism as Foreign Poicy – Antisemitic Policies of the Ustasha Regime as a Surce of International Recognition“, „Policing a Genocide – A case study of cooperation and conflict between political and municipal police force in the Indenpendent State of Croatia (1941-1942)“, „Deportacije varaždinskih Judov v Auschwitz“, ili, vidi vraga, čak i dvije knjige „Ustaški teror u Velikoj župi Zagorje 1941.-1945. godine“ i „Britanski i američki fotoizviđački avioni nad Jasenovcem – Saveznička bombardiranja Jasenovca“. (ok, ove dvije knjige su izašle nakon „argumentirane“ prozivke Zorislava Lukića, ali sasvim je jasno da je rad na njima trajao godinama unazad, jednim dijelom upravo u vrijeme snimanja serijala.) Sve navedeno je isto tako lako provjerljivo u Hutinčevoj bibliografiji na Crorisu. K tome, za svakoga tko se ima namjeru baviti ustaškim pokretom više je nego preporučljivo da dobro poznaje međuratno razdoblje, tako da mu njegov doktorat iz tog razdoblja može biti samo dodatna preporuka.
Damir Markovina se na početku svoje znanstvene karijere doista bavio Dalmacijom u 18. i 19. stoljeću, ali već se duže vrijeme dominantno bavi poviješću 20. st. o čemu je i objavio nekoliko knjiga (lako provjerljivo u katalogu NSK-a ili KGZ-a). Posebno se bavio recepcijom jugoslavenske ideje u Hrvatskoj od kraja 1. svjetskog rata do danas, kao i „kulturom sjećanja“. Onome tko se imalo razumije u te teme sasvim je jasno kako je baš zbog toga Markovina itekako legitiman sugovornik za širu kontekstualizaciju osnovne teme serijala.
Stevo Đurašković je politolog koji se bavi temama nacionalnog identiteta (posebice hrvatskog nacionalnog identiteta), „politike povijesti“, povijesnog revizionizma i „ustašonostalgije“. Unutar šireg konteksta teme i kao jedan od 30-40 sugovornika iz Njemačke, Britanije, Italije, Austrije, Hrvatske, Srbije, BiH… koji su prodefilirali kroz ovaj sasvim solidan serijal, opet više nego legitiman sugovornik, koji je k tome itekako elokventan i televizičan.
Što se tiče Dubravka Lovrenovića i Milete, trebalo bi konkretnije pogledati o kojim su temama govorili u serijalu. Možda je Lovrenović tu bio kao netko tko se bavio etnokonfesionalnošću u BiH i transformacijom bosanskohercegovačkog katoličkog identiteta u hrvatski nacionalni identitet u procesu nacionalne integracije, a Mileta govorio o filmskoj industriji u NDH-a ili o Hrvatskom slikopisu. Trebalo bi ponovno zaviriti u seriju i točno utvrditi zbog čega su se tu našli, no sasvim su sigurno imali svoje legitimno mjesto u dramaturgiji serijala.
Sve u svemu, potpuno faktografski promašen i prilično manipulativan istup uvaženog člana Programskog vijeća.
A i ti se nisi baš proslavio s netočnim tvrdnjama o ulozi HRT-a u nastanku serijala i vrsti i kontekstu nastanka izjava koje citiraš.
- Najnovije
- Najčitanije


Luka Dončić i Cade Cunningham ostaju u utrci za MVP-a
17 min•Košarka

Josip Šarac bori se s ozbiljnim zdravstvenim problemima
23 min•Rukomet

Dugarry kritizira Yamala: 'Daleko si od najboljih, ego ti je prevelik'
1 sat•Nogomet

Bjelica o Dinamovoj 'pušačkoj' sobi: 'To je soba velikana, a ne ono kako je zovu'
1 sat•Nogomet

SuperSport Druga NL: Borba za vrh ljestvice, ali i prekid niza bez pobjede
1 sat•Nogomet

Hezonja predvodio Real do pobjede protiv Crvene zvezde
3 sata•Košarka

TOP 5 derbija vikenda: Armagedon na Etihadu, bitka za španjolski trofej i Bayernov šampionski ples!
3 sata•Originalno

Stanišić: 'Rüdigerovo ponašanje je nedopustivo, nije važno igrate li jedan protiv drugoga i poznajete li se ili ne'
23 sata•Nogomet

Ivan Rakitić o novom Poljudu: 'To nije luksuz nego nešto što je Hajduku stvarno potrebno'
16 sati•Nogomet

KRONOLOGIJA: Vukovar 1991 - Dinamo 1:4 (SHNL)
3 dana•Nogomet

Potvrđen termin finala SuperSport Hrvatskog kupa između Dinama i Rijeke na Opus Areni
21 sat•Nogomet

Igor Matanović oduševio briljantnim pogotkom, Freiburg glatko do polufinala Europske lige!
14 sati•Nogomet

TOP 5 derbija vikenda: Armagedon na Etihadu, bitka za španjolski trofej i Bayernov šampionski ples!
3 sata•Originalno

Zoran Mamić u Sarajevo pokušava dovesti bivšeg trenera Dinama
18 sati•Nogomet

Thierry Henry: 'U Realu su mislili da su nedodirljivi kraljevi, ali Bayern je imao recept za kraljeve preokreta'
23 sata•Nogomet





