U kakvom drustvu zivimo

Vahirua
Vahirua
Mali dioničar
Pristupio: 17.08.2017.
Poruka: 5.664
11. kolovoza 2025. u 11:10

basketas je napisao/la:

(Naj)veći problem jugo-ekonomije od samog (prvelikog) broja zaposlenih je bilo dogovaranje tržišta.

 

Oni npr. kažu sve firme u Bg moraju kupit ovo i ovo iz Jugoplastike, lupam primjer, i onda ovi imaju tonu posla, a to zapravo nikom ne treba. Kad se to srušilo, takve firme su uglavnom propale. Da je bilo dobrih i održivih firmi - svakako da je, imamo ih tonu (posebno ako ne gledamo samo RH) koje i dan danas odlično posluju.

 

Tako da nije pitanje može li brodogradilište bit funkcionalno i profitabilno il ne - sigurno može, već je pitanje jel mogao Brodosplit bit funckionalan i pozitivan.

Vidi cijeli citat

Šibenska teška industrija bila je primjer funkcioniranja dogovorenih tržišta, u ovom slučaju istočnog bloka. Kad se to zatvorilo, sve se počelo raspadati.

Primjer Tvornice aluminija - TLM. To je bila firma koja je 1989/1990 zapošljavala 5000 ljudi i imala državni ugovor sa DDR-om za isporuku aluminija. Kad je pao DDR zajedno sa Jugom, ugovori su se raskinuli, TLM ostao bez tržišta, radnici poslani na prisilne odmore, na prvu crtu itd.

Danas je to firma kojom upravlja slovenski Impol, ima par stotina radnika, rade vrlo dobro, ali nikad više ta razina i značaj za grad i stanovništvo. TLM je doslovno sagradio pola Šibenika

ŠF
Sledge
Sledge
Dokazano ovisan
Pristupio: 03.08.2016.
Poruka: 14.600
11. kolovoza 2025. u 12:04

Vahirua je napisao/la:

basketas je napisao/la:

(Naj)veći problem jugo-ekonomije od samog (prvelikog) broja zaposlenih je bilo dogovaranje tržišta.

 

Oni npr. kažu sve firme u Bg moraju kupit ovo i ovo iz Jugoplastike, lupam primjer, i onda ovi imaju tonu posla, a to zapravo nikom ne treba. Kad se to srušilo, takve firme su uglavnom propale. Da je bilo dobrih i održivih firmi - svakako da je, imamo ih tonu (posebno ako ne gledamo samo RH) koje i dan danas odlično posluju.

 

Tako da nije pitanje može li brodogradilište bit funkcionalno i profitabilno il ne - sigurno može, već je pitanje jel mogao Brodosplit bit funckionalan i pozitivan.

Vidi cijeli citat

Šibenska teška industrija bila je primjer funkcioniranja dogovorenih tržišta, u ovom slučaju istočnog bloka. Kad se to zatvorilo, sve se počelo raspadati.

Primjer Tvornice aluminija - TLM. To je bila firma koja je 1989/1990 zapošljavala 5000 ljudi i imala državni ugovor sa DDR-om za isporuku aluminija. Kad je pao DDR zajedno sa Jugom, ugovori su se raskinuli, TLM ostao bez tržišta, radnici poslani na prisilne odmore, na prvu crtu itd.

Danas je to firma kojom upravlja slovenski Impol, ima par stotina radnika, rade vrlo dobro, ali nikad više ta razina i značaj za grad i stanovništvo. TLM je doslovno sagradio pola Šibenika

Vidi cijeli citat

ako se ne varam sada s puno manje zaposlenih proizvode i rade bolje nego dok je bilo puno više zaposlenih...

TLM je bija socijalna ustanova di su neki radili svoj posal, neki su radili štetu, a neki uopće nisu ni dolazili raditi pa su imali puno slobodnog vrimena u kojem su između ostalog mogli sudjelovati u gradnji i više od polovice Šibenika...

Vahirua
Vahirua
Mali dioničar
Pristupio: 17.08.2017.
Poruka: 5.664
11. kolovoza 2025. u 12:19

Sledge je napisao/la:

Vahirua je napisao/la:

basketas je napisao/la:

(Naj)veći problem jugo-ekonomije od samog (prvelikog) broja zaposlenih je bilo dogovaranje tržišta.

 

Oni npr. kažu sve firme u Bg moraju kupit ovo i ovo iz Jugoplastike, lupam primjer, i onda ovi imaju tonu posla, a to zapravo nikom ne treba. Kad se to srušilo, takve firme su uglavnom propale. Da je bilo dobrih i održivih firmi - svakako da je, imamo ih tonu (posebno ako ne gledamo samo RH) koje i dan danas odlično posluju.

 

Tako da nije pitanje može li brodogradilište bit funkcionalno i profitabilno il ne - sigurno može, već je pitanje jel mogao Brodosplit bit funckionalan i pozitivan.

Vidi cijeli citat

Šibenska teška industrija bila je primjer funkcioniranja dogovorenih tržišta, u ovom slučaju istočnog bloka. Kad se to zatvorilo, sve se počelo raspadati.

Primjer Tvornice aluminija - TLM. To je bila firma koja je 1989/1990 zapošljavala 5000 ljudi i imala državni ugovor sa DDR-om za isporuku aluminija. Kad je pao DDR zajedno sa Jugom, ugovori su se raskinuli, TLM ostao bez tržišta, radnici poslani na prisilne odmore, na prvu crtu itd.

Danas je to firma kojom upravlja slovenski Impol, ima par stotina radnika, rade vrlo dobro, ali nikad više ta razina i značaj za grad i stanovništvo. TLM je doslovno sagradio pola Šibenika

Vidi cijeli citat

ako se ne varam sada s puno manje zaposlenih proizvode i rade bolje nego dok je bilo puno više zaposlenih...

TLM je bija socijalna ustanova di su neki radili svoj posal, neki su radili štetu, a neki uopće nisu ni dolazili raditi pa su imali puno slobodnog vrimena u kojem su između ostalog mogli sudjelovati u gradnji i više od polovice Šibenika...

Vidi cijeli citat

Da, tribalo bi provjerit koliko se love vrti danas na tržištu TLM-a, a koliko nekada iako je teško usporedivo radi protoka vrimena i vridnosti novca.

Pod izgradnju mislim da su držali pola novogradnje stanova u Šibeniku 80ih

ŠF
Majstorović
Majstorović
Potencijal za velika djela
Pristupio: 25.05.2023.
Poruka: 1.683
11. kolovoza 2025. u 12:41

Mnoge stvari su se radile u kooperaciji, recimo onaj tenk M84 koji je bio SFRJ ponos, dijelovi se radili u cijeloj SFRJ a u SB se sastavljao. Danas ce neki reci  propo Djuro jer ne proizvodi M84. 

 

Propao je cijeli sustav, i to je to. Plus mafijaska privatizacija, gubitak trzista, logicno da su mnoge grane industrije propale. 

Moze se reci da je SFRJ bila druga na svijetu (ako je?) u brodogradnji, Hrvatska ne.

 

Meni je zao poljoprivrede, ali tu nema pomoci jer veliki jedu male, i seljak je najebo. 

basketas
basketas
Moderator
Pristupio: 28.08.2011.
Poruka: 25.866
11. kolovoza 2025. u 13:08

Majstorović je napisao/la:

Mnoge stvari su se radile u kooperaciji, recimo onaj tenk M84 koji je bio SFRJ ponos, dijelovi se radili u cijeloj SFRJ a u SB se sastavljao. Danas ce neki reci  propo Djuro jer ne proizvodi M84. 

 

Propao je cijeli sustav, i to je to. Plus mafijaska privatizacija, gubitak trzista, logicno da su mnoge grane industrije propale. 

Moze se reci da je SFRJ bila druga na svijetu (ako je?) u brodogradnji, Hrvatska ne.

 

Meni je zao poljoprivrede, ali tu nema pomoci jer veliki jedu male, i seljak je najebo. 

Vidi cijeli citat


Zašto je najebo?

 

Seljak se naučio posadit što hoće i još da mu netko to plasira. Znam i radim s više poljoprivrednika, ljudi razvaljuju u poslovnom smislu.

 

Neka se orijentiraju na ono šta ide, na zdravu prehranu, neka promjene model poslovanja - zaboravi trgovački lanac koji popapa ogrnomni dio marže, lijepo razvi dostavu il nešto.

Moja duša živi za tebe...kad je tesko i kad sunce miluje...
basketas
basketas
Moderator
Pristupio: 28.08.2011.
Poruka: 25.866
11. kolovoza 2025. u 13:11

Inače u svakom poslu veliki jedu male, nema posla di mali jede velikog.

 

Ali mali može u X branši naći svoju nišu jer moze bit: jeftiniji, skuplji, fleksibilniji, imat osobni kontakt (tonu robe prodam isključivo zbog osobnog kontakta jer svaki posao dogovaram osobno, a npr. iz najvećeg igrača na tržištu ti dođe komercijalist - kojeg potencijalno boli kita za posao + ne može ništa odlučit, ja na licu mjesta mogu smanjit cijenu il bilo šta), bolju kvalitetu - ovisi s čim se baviš.

Moja duša živi za tebe...kad je tesko i kad sunce miluje...
km2511
km2511
Željan dokazivanja
Pristupio: 21.10.2014.
Poruka: 332
11. kolovoza 2025. u 13:26

Industrija, poljoprivreda, turizam (tu mislim na hotele), nije sve bilo perspektivno ali se moglo modernizacijama i reorganizacijama podići nešto, ne sve, na nivo dostatan današnjim izazovima tržišta. Najveći problem Hrvatske je lopovluk. Gramzljivost, pljačka i zakoni mafije ovu zemlju su uništili. A nisu nam za to krivi nikakvi vanjski faktori. U jeku rata se radila pretvorba i privatizacija društvenog vlasništva. Time je sve rečeno. U ratu se najlakše sve može pravdati i muljati. Davno je to predvidio Bruno Bušić, intelektualac iz Vinjana koji je jako dobro poznavao karakter vlastitog naroda. Kako nas spasiti od nas samih kad nas naši počnu krasti i prodavati svjetskim jebivjetrima i makrolopovima. navalit će na nas kao velike ptice grabljivice....

Sport_Magico
Sport_Magico
Potencijal za velika djela
Pristupio: 02.05.2022.
Poruka: 4.379
11. kolovoza 2025. u 13:48

Daj mi molim te objasnite taj mit o privatizaciji pa propasti tih tvrtki. Zanima me korelacija i bogaćenje tih ljudi, na koji način je to izvedeno ? 

FranckConstanzaZolja
FranckConstanzaZolja
Potencijal za velika djela
Pristupio: 30.06.2025.
Poruka: 1.361
11. kolovoza 2025. u 14:13

Sport_Magico je napisao/la:

Daj mi molim te objasnite taj mit o privatizaciji pa propasti tih tvrtki. Zanima me korelacija i bogaćenje tih ljudi, na koji način je to izvedeno ? 

Vidi cijeli citat

Privatizacija i kriminal počinjen prilikom privatizacije je mit?

Onda su očito stručnjaci koji su radili na pisanju Ustava "mentalni jugovići" pošto je u Ustav uvršteno da kaznena djela počinjena u procesu pretvorbu i privatizacije ne zastarijevaju

Trivija činjenica: takve odredbe druge države nemaju u svojim Ustavima

[uredio FranckConstanzaZolja - 11. kolovoza 2025. u 14:14]
1. Klub, 2. Igrači, 3. Navijači
Ante
Ante
Potencijal za velika djela
Pristupio: 10.12.2020.
Poruka: 3.140
11. kolovoza 2025. u 14:19

Sport_Magico je napisao/la:

Daj mi molim te objasnite taj mit o privatizaciji pa propasti tih tvrtki. Zanima me korelacija i bogaćenje tih ljudi, na koji način je to izvedeno ? 

Vidi cijeli citat


Nezakonitih radnji je bilo, ali većina tih poduzeća bila je osuđena propast, jer su počivali na osnovama nespojivim s tržišnim gospodarstvom.

Mit je da su ta poduzeća propala isključivo zbog privatizacije i lopovluka. Ponekad se stječe dojam da je u Jugoslaviji sve bilo sjajno do '90-te, a onda je to netko odlučio rasturiti kako bi se obogatio. Ta poduzeća počela su propadati godinama prije rata, i upravo zbog toga se, između ostalog, Jugoslavija i raspala.

  • Najnovije
  • Najčitanije