Kakav trg, stiže ljeto sad će one na jahte i prodavat se za malo veću lovu...

pa ne govori se za ljeto bezveze "sezona"

Automobilom se zaletio na terasu kafića, četvero ozlijeđenih Piše: Aleksandra Primorac/EPEHA
Foto: Željko Mužević/CROPIX

---

SLAVONSKI BROD – Četvero je ljudi ozlijeđeno nakon što se na terasu kafića Evergreen danas oko 14.15 sati zaletio crveni Clio čiji je mladi vozač skrivio nesreću.

Prema pričanju očevidaca, vozač Renault Clia, slavonskobrodskih registracijskih oznaka SB 508 CR, unatoč dvostrukoj punoj liniji neoprezno je krenuo u obilazak kolone vozila. Nije uočio da je prvi u koloni, vozač Reanult Megana, započeo skretanje nalijevo u susjednu Šenoinu ulicu. Pri tome je došlo do udarca koji je Clio odbacio na terasu kafića na kojoj je sjedio veći broj ljudi.

- Bilo je grozno. Da se dogodilo samo trenutak ranije, mene više ne bi bilo jer sam sjedio prvi za stolom. Srećom, ustao sam da bih nešto obavio, a za stolom su ostali sjediti moji prijatelji Anto Medak, Željo Garić, Goran Rosić i moj brat Zlatko Marić. Zadobili su lomove nogu, nosa…ne znam ni sam. Tek su ih odvezli u bolnicu – u šoku priča Goran Marić, stalni gost kafića.

Za razliku od gostiju lokala, vozač Renault Clia iz slupanog je automobila izašao neozlijeđen. Kako neslužbeno doznajemo, nešto ranije povezao je svoju djevojku s kojom je namjeravao otići na kavu. Zbog neopreznosti i kršenja prometnih pravila, stigao je na kavu nešto ranije. Ozlijede koje su  zadobili gosti lokala srećom nisu opasne po život.

eeeee,šta nosi zabrana pušenja,ljudi doslovce jure autima i parkiraju na terasu da mogu sjesti na nju i zapaliti cigaru

ZAŠTO OBRAZOVANJE NIJE 'ROBA' SVIMA DOSTUPNA U ZEMLJI ZNANJA?
Stručnjaci upozoravaju: Vlast ne želi jednako obrazovanje za sve, već da to bude privilegij bogatih
Autor Sanela Majdandžić


Arhivska fotografija


Uglavnom imućnije osobe (80 posto njih) šalju svoju djecu na visokoobrazovni studij, dok se tek trećina djece siromašnih obitelji školuje u visokoobrazovnim institucijama, istraživanja su o dostupnosti fakultetskog obrazovanja na globalnoj razini.

U većini zemalja studentsku populaciju čine osobe potekle iz srednje i visoke klase, a pripadnici socijalno ugrožene kategorije društva te oni s nižim primanjima rijetko participiraju u visokom obrazovanju, iznio je Predrag Bejaković s Instituta za javne financije na danas održanom Okruglom stolu "Pristup obrazovanju kao odrednica socijalne uključenosti."

Bejakovićevo izlaganje kako je studiranje privilegij bogataša koji se sve više prelijeva i na Hrvatsku potkrijepio je i Thomas Farnell iz Instituta za razvoj obrazovanja ističući da je jednakost pristupa obrazovanju globalni problem, aktualiziran posljednjih godina kroz dokumente Europske unije te Bolonjski proces, ali koji ostaje samo slovo na papiru. U stvarnosti, objasnio je Farnell, događa se situacija da sve više - samo bogati studiraju.

- Jednakost pristupa obrazovanju nije prioritet u politikama državnih institucija niti u politikama visokih učilišta te će visoko obrazovanje postati privilegij visokorangiranih društvenih skupina i na taj način akumulirati društvene nejednakosti - komentirao je na okruglom stolu.

Uzroci nejednakosti - prijašnje obrazovanje, financije i upisne politike
Uzroci nejednakosti u studiranju leže, prema izrečenome, na okruglom stolu na prijašnjem obrazovanju, (Uspjeh u osnovnom i srednjoškolskom obrazovanju koji je niži prema istraživanju u siromašnijih članova društva) , financijskim preprekama (školarine, studijski troškovi te životni troškovi postaju previsoki da se nastavi školovanje) i upisnim politikama (ne bi se smjeli isključivo temeljiti na uspjehu prijamnog ispita što je trenutačno slučaj u Hrvatskoj).

Hrvatska ima 7,8 posto visokoobrazovanih osoba, Nizozemska 40 posto, a europski je prosjek više od 20 posto osoba s fakultetskom diplomom. Od 170 tisuća studenata na hrvatskim sveučilištima, samo 2000 njih prima stipendiju koja iznosi mjesečno od 500 do 800 kuna. Predstavljeni su i podaci o akademskoj slici Hrvatske.

Društvo sa sedam posto visokoobrazovanih ima ozbiljan problem
Nakon studentskog bunta budućih akademaca koji su mu se odazvali vlastima poručivši da je riječ samo o prvoj fazi borbe za besplatno školovanje, Luka Juroš iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa ističe kako je potpisana odluka o imenovanju Povjerenstva za ustrojavanje novih pravila za obrazovanje u Hrvatskoj, sa zadaćom izrade novog modela financiranja troškova studiranja u Hrvatskoj.

Cilj prema kojem se ide s osnivanjem ovog povjerenstva, objasnio je Juroš, jest da visoko obrazovanje svakom studentu bude besplatno na početku studiranja, a da se daljnji troškovi studiranja uvjetuju ocjenama i postignutim rezultatima tijekom obrazovanja.

Aleksandar Štulhofer s Filozofskog fakulteta u Zagrebu ističe da svi mi živimo u zemlji ograničenog resursa gdje su osobe koje odlučuju prečesto rasipne i korumpirane, te sve njihove odluke treba promatrati kroz tu prizmu. Komentirao je i kako društvo sa sedam do osam posto visokoobrazovanih ima ne samo gospodarski nego i znatno veći problem zbog čega se stvara opća neobrazovanost društva.

Rasipanje sredstava su i besplatni udžbenici za sve, ocijenio je držeći da treba zadržati poticajni sustav školarina, ali i stipendija, čija sredstva će se prikupljati od studenata koji nemaju tako dobre ocjene i čiji roditelji mogu financijski pratiti troškove studiranja svoje djece.

koliko samo ovakvih frajera ima po cestama. covjek bi pomislio da nema policije i autoskola.

E da, samo pitanje je što je tu uzrok a što posljedica?  Da li su ljudi imućni zato što su obrazovani, ili su obrazovani zato što su imućni?

U knjizi "Freakonomics", prikazano je istraživanje koje je ukazalo na korelaciju uspjeha u školi (i to ne na fakultetu, nego u osnovnoj školi) i broja knjiga koje obitelj posjeduje.  Naravno, što više knjiga u kući, bolji đaci.  Samo što je također utvrđeno da broj pročitanih knjiga iz kuće nema apsolutno nikakav utjecaj na uspjeh u školi.  Dakle, reklo bi se, bitno je nakrcati kuću knjigama, a dijete nek se igra vani, pa će bit dobar učenik.  Naravno, istina je zapravo da je broj knjiga u kući odraz roditeljskog obrazovanja, a obrazovani roditelji puno više pažnje polažu obrazovanju svoje djece nego neobrazovani, od vrtića i osnovne škole (a ne da dijete nekako maturira, pa se roditelji sjete, joj mogli bi ga poslat na faks, ali kako?).  A to što su obrazovaniji roditelji u prosjeku imućniji od neobrazovanih valjda ne treba nikoga čuditi.  Samo treba biti pažljiv da se uzročno posljedične veze postave ispravno.

To u vezi "knjiga" uopšte nije nikakva šala! Ja godinama ovde ponavljam - kad god se povede nekakva rasprava o deci iz siromašnijih kuća - pa kako očekujete da neki 10-godišnjak odjednom u sebi pronadje ljubav za čitanjem i učenjem (za saznanjem), kad kod svoje kuće nema niti jednu jedinu knjigu (osim, eventualno, Biblije i nekog "Kuvara")! Verujte mi, ne preterujem niti karikiram. Takvih je domova, samo u ovom gradu, na stotine hiljada. Za mene je to po-raz-no!