U kakvom drustvu zivimo
LaznaDevetka je napisao/la:
Šta misliš da i bravar isklizne da li bi bilo šta ispod? 
Na nešto višoj idejnoj razini bio je dr. Zvonimir Šeparović, Tuđmanov ministar vanjskih poslova i pravosuđa te predsjednik Hrvatskog žrtvoslovnog društva, koji je nakon smrti 'najvećeg sina naših naroda i narodnosti' napisao potresan nekrolog:
- Govoriti o veličini Titova djela isto je što i baviti se našom poviješću, stvarnošću i budućnošću ili, kako reče Krleža, kada je riječ o Titovoj smrti, treba reći da nema takve posmrtne počasti koja bi znala odraziti simbolično značenje njegove pojave među nama. Bio je sretan čovjek. Nijednog trenutka nije posumnjao u svoje ideale, a ostvario ih je više od svega o čemu su pokoljenja naših pjesnika, političara, vladara i vojskovođa maštala vjekovima - napisao je Šeparović, pa nastavio.
- Iz mnoštva mogućih pristupa Titovu djelu i životu, za mlade generacije od posebne je vrijednosti ukazati na moralni integritet Titove ličnosti. Za mlade pravnike može biti korisno ukazati na Titovo poimanje zakonitosti i odgovornosti u današnjem svijetu. Tito, koji se cijeli život borio "po crti svog moralnog uvjerenja", pokazao je kako se u nevoljama, u ratovima, pred klasnim neprijateljem, pred nadmoćnim silama, pred strahotnim prijetnjama apokaliptičnoga uništenja ovoga našeg svijeta samo snagom vlastitoga uvjerenja, vjerovanja u svoj narod, svoju klasu, u pravdu, u mir može ući u povijest svijetla obraza s dubokim tragom što ga je ostavio u svom narodu i u svijetu u kojem je živio - dodao je u vidnom stvaralačkom zanosu.
Tito je - zaključio je Šeparović - takva neponovljiva ličnost, kao konkretni čovjek u ovom našem podneblju koji je učinio sve što je bilo u njegovoj moći da unaprijedi samosvijest i afirmira univerzalni humanizam.
- Moralni integritet Tita bio je takav da je humano postupao ne samo prema prijateljima, nego i neprijateljima, pa čak i zarobljenima - napisao je 80-ih godina doktor Slaven Letica, čovjek, drug i komunist prije nego što je postao Tuđmanov savjetnik, član Hrvatske stranke prava te zakleti antititoist.
- Veličina Titove narodnooslobodilačke borbe, njezin duboko humani sadržaj i inspirativna snaga odgledaju se u cijelom svom toku i trajanju, a naročito u najhumanijoj borbi u povijesti - borbi za ranjenike i tifusare na Neretvi – upravo u odnosu prema ranjenim i oboljelim drugovima. (…)
Motivacijska snaga odnosa prema bolesnima i ranjenima izvirala je iz spoznaje svakog borca da je svaki čovjek vrijedan najveće žrtve, iz spoznaje i osjećaja sigurnosti svakog partizana da i on sam u sličnim okolnostima neće nikada biti prepušten milosti sudbine i neprijatelja. Duboko humani i vojnički genijalan Titov odnos prema ranjenim i oboljelim partizanima, narodu, pa i zarobljenom ili ranjenom neprijatelju, doveo je do potpune identifikacije vojske s narodom i naroda s Titom. Odnos Tita i njegovih boraca prema ranjenicima i bolesnima bio je, jest i bit će inspiracijom i mjerilom etičnosti u svakom ratovanju i u općem odnosu prema bolesnom i nemoćnom čovjeku - opisao je Letica početkom 80-ih tražeći da se bolnica u zagrebačkom Blatu nazove 'Maršal Tito'.
Profesor Ivo Banac nije slavio Tita - taj mu je bio prevelik desničar - ali je kao sljedbenik Progresivne radničke partije obilato citirao Lenjina, Staljina i Mao Zedonga, ljevičara koji je Deng Xiao Pinga poslao na rad u tvornicu traktora kad je počeo hvaliti tržišne mehanizme.
- Sa velikim sam zanimanjem - piše Banac svojedobno - pročitao autora T. H. Andrea i njegovu ponovnu procjenu ‘naših’ teza da je ‘svaki nacionalizam reakcionaran’.
- U odgovoru gospodinu Andreu, želio bih, prije svega, istaknuti, da taj stav nije vlasništvo Progresivne radničke partije (PLP) niti ga je ista izmislila. Marksisti-lenjinisti su oduvijek isticali tu tezu. Činjenica da se tu tvrdnju sad općenito osporava među našim revolucionarima samo pokazuje ogromnu snagu revizionizma unutar pokreta, u zemlji i u inozemstvu. Lenjin je rekao da je ‘cijeli zadatak proletarijata u nacionalnom pitanju ‘nepraktičan’ sa stajališta nacionalističke buržoazije svake nacije, jer, budući se suprotstavlja svakom nacionalizmu [opaska autora, 1.8.], proletarijat zahtijeva ‘apstraktnu’ jednakost, zahtijeva da, u principu, ne bude nikakvih privilegija, pa makar i neznatnih’. Staljin je, pak, rekao da ‘ponekad buržoazija uspijeva uvući proletarijat u nacionalni pokret, i tada nacionalna borba izvana dobiva obilježje općenarodne. No tako je samo izvana, u biti je to uvijek buržoaska borba, ona koja je u korist i za profit, uglavnom, buržoazije’. Nacionalizam je buržoaska ideologija koja je nastala u vrijeme buržoaskih revolucija, u vrijeme kad je buržoazija bila progresivna klasa u borbi protiv feudalizma. Ono što je osnovno u članku gospodina Andrea je njegova teza da su ‘neki suvremeni nacionalistički pokreti progresivni, u današnjim povijesnim uvjetima’. Što je nacionalizam? Je li to ideologija koja je iznad klasa? Da li se suprotstavlja marksističkoj tvrdnji Mao Ce Tunga da je u klasnom društvu ‘svaka misao, bez izuzetka, označena oznakom klase’? Naravno da ne! Nacionalizam je buržoaska ideologija koja je nastala u vrijeme buržoaskih revolucija, u vrijeme kad je buržoazija bila progresivna klasa u borbi protiv feudalizma. Nacionalizam smatra da pripadnici nacionalne skupine, bez obzira kojoj klasi pripadaju, imaju, prema riječima gospodina Andrea, ‘zajednički integritet’ koji je jači od veza među radnicima različitih nacija - tvrdio je Banac.
Zdravko Tomac, Račanov potpredsjednik Vlade i Tuđmanov protukandidat na predsjedničkim izborima 1997., pola života slavio je komunizam. Radio je u uredu Jakova Blaževića, tužitelja blaženog Alojzija Stepinca, kojega su strpali u zatvor. Tomac je sve do zadnjih dana Jugoslavije bio ideolog i zagovornik jugokomunističke diktature. U jednom tekstu koji je nastao u osvit suverene Hrvatske, Tomac piše:
- Od odluka AVNOJ-a do Ustava iz 1974. u izgradnji ustavnog sistema postoji kontinuitet temeljnih opredjeljenja, kontinuitet ostvarivanja revolucionarnog programa socijalističke revolucije (socijalističko društveno uređenje zasnovano je na demokraciji, proširivanju i širenju slobode oslobođenjem rada, nacionalna ravnopravnost i bratstvo i jedinstvo, federativno uređenje, samostalnost i samosvojnost u međunarodnim odnosima, vodeća i integrirajuća uloga Saveza komunista Jugoslavije - pisao je.
Nakon završetka Račanove Vlade, Tomac je doživio državotvorno prosvjetljenje i preobraćenje te je rado viđen u HDZ-ovim izbornim stožerima te na domoljubnim tribinama u društvu Miroslava Tuđmana, Ive Banca, Zvonimira Šeparovića, Josipa Jurčevića...
HRVATINA PAVKOVIĆ O JNA PAVKOVIĆU: Nisam ja jedini. Naš život počinje devedesete
"Ugled JNA moramo sačuvati!" - ovaj "imperativni naslov" objavljen je 19. kolovoza 1988. godine u lokalnom "Glasu Podravine", a tekst koji je naslovom predstavljen nije pisao neki general Jugoslavenske narodne armije, nego Mladen Pavković, prominentni predsjednik braniteljskih udruga i "veliki Hrvat" na čiji zahtjev su kazališni radnici u Hrvatskoj odgodili ovogodišnju "Noć kazališta".
RANI RADOVI BLUDNOG USTAŠOLJUPCA: Kako je Pavković slavio Tita, a danas kaže "ne sjećam se"
Podsjetimo, Pavković je nedopustivom ocijenio mogućnost da se "Noć kazališta" održava na dan sjećanja na žrtvu Vukovara, na što su nadležni iz svijeta hrvatskog kazališta odlučili podviti rep i ne čačkati domoljubnu mečku.
"Ugled JNA moramo sačuvati", koči se naslov nad Pavkovićevim tekstom iz 1988. godine, izvještajem sa središnje svečanosti graničara za Zagrebačku armijsku oblast, a u tekstu sve pršti od patriotske ljubavi, jednake ovoj koju Pavković danas iskazuje prema Hrvatskoj, braniteljima, povijesnom sjećanju na njihovu žrtvu.
"Braniteljska žrtva" po svemu sudeći Pavkovićeva je uža specijalnost, kruh njegov svakidašnji, jer i u onom davnom tekstu iz 1988. godine on se s primjerenom dozom jugoslavenskog patriotizma prisjeća žrtve mladića iz Makedonije Miloša Stefanovskog, koji je 1946. godine pao kao graničar Jugoslavenske narodne armije, ubijen zločinačkom rukom ustaša - križara.
Tekst o kojem govorimo i čiji preslik donosimo, dakako, nije iznimka u Pavkovićevim ranim radovima. Na ovoj adresi već smo objavili detalj njegove dirljive, patriotske reportaže iz Kuće cvijeća na Dedinju, posljednjeg počivališta Josipa Broza Tita.
Za veću fotografiju kliknite OVDJE
Ipak, još jednom smo kontaktirali Mladena Pavkovića, danas jednog od najvećih domoljuba Podravine, kako bismo s njim razgovarali o čovjeku koji je bio nekad, o čovjeku koji je danas, odnosno o čovjeku koji će biti sutra.
- Pišite što hoćete. Ja sam isto kao i vi. Vi ste isto bili komunjara pa ste sad na drugoj strani, konstruktivno je započeo predsjednik jedne od bezbroj braniteljskih udruga.
- Dobro, odgovorili smo, ali pojasnite nam kako je u vama došlo do promjene?
- Ta '90 je bila presudna za Hrvatsku. Svi smo tad imali priliku da se ukrcamo u vlak doktora Franje Tuđmana. Tko je ušao u taj vlak 1990. godine, taj se borio za hrvatsku državu. Naš život kreće od 1990. godine, odgovorio je Pavković.
- Znači li to, interesirali smo se, da vi, Mladen Pavković, prije devedesete godine zapravo niste postojali?
- Prije devedesete godine, odgovorio je Pavković, mogli ste biti u zatvoru ili ići van i boriti se za državu. Mogli ste biti u inozemstvu i doći nakon toga, devedesete godine, u Hrvatsku. Nisam ja jedini.
- Dakako da niste jedini, ima vas koliko ti srce zaželi, primijetili smo.
Interesiralo nas je još samo jedno: "Gospodine Pavkoviću, ako se sutra nešto u Hrvatskoj promijeni, ako dođe neki drugi režim, možete li obećati da ćete ostati veliki Hrvat, da nećete opet preko noći postati netko drugi?"
Na ovo pitanje Pavković je pošutio nekoliko trenutaka, a onda odgovorio: "To je glupo pitanje. Nemam odgovor."
Osim izvještaja i reportaža, Pavković je obavljao i razgovore s odgovornim drugovima, kao što je razgovor s istaknutim gospodarstvenikom, magistrom ekonomskih znanosti Marijanom Todorićem. Mladen Pavković uživao je povjerenje drugova i obavljao odgovorne poslove.
Za veću fotografiju kliknite OVDJE
Mladen Pavković, profesionalni čuvar revolucije, nipošto nije usamljeni primjer konvertitstva, kako je i sam primijetio u razgovoru. Novinske i druge arhive vrve sličnim primjerima. Domoljubni borbeni redovi "također". Patriotizam je vječan, a o kojoj se državi radi - često nije važno. Mladen Pavković, recimo, danas je na poslu čuvanja ugleda Domovinskog rata. Jučer je bio na poslu čuvanja ugleda onog prije rata. Utjerivač domoljublja u kosti.
Zimski sportovi
Prevc povezala treću pobjedu u Garmisch-Partenkirchenu, Maruyama i dalje vodeća u ukupnom poretku
Nogomet
Otišao je iz Dinama kao jedan od najvećih talenata, a sada ga kao 29-godišnjaka dovodi Opatija?
Ostali sportovi
HEP-ova amaterska sportašica Renata Novosel ponovno okrunjena naslovom europske masters prvakinje
Nogomet
Fifa kaznila Botafogo, brazilski klub neko vrijeme neće moći nikoga dovesti
KlitOris je napisao/la:
HRVATINA PAVKOVIĆ O JNA PAVKOVIĆU: Nisam ja jedini. Naš život počinje devedesete
"Ugled JNA moramo sačuvati!" - ovaj "imperativni naslov" objavljen je 19. kolovoza 1988. godine u lokalnom "Glasu Podravine", a tekst koji je naslovom predstavljen nije pisao neki general Jugoslavenske narodne armije, nego Mladen Pavković, prominentni predsjednik braniteljskih udruga i "veliki Hrvat" na čiji zahtjev su kazališni radnici u Hrvatskoj odgodili ovogodišnju "Noć kazališta".
RANI RADOVI BLUDNOG USTAŠOLJUPCA: Kako je Pavković slavio Tita, a danas kaže "ne sjećam se"
Podsjetimo, Pavković je nedopustivom ocijenio mogućnost da se "Noć kazališta" održava na dan sjećanja na žrtvu Vukovara, na što su nadležni iz svijeta hrvatskog kazališta odlučili podviti rep i ne čačkati domoljubnu mečku.
"Ugled JNA moramo sačuvati", koči se naslov nad Pavkovićevim tekstom iz 1988. godine, izvještajem sa središnje svečanosti graničara za Zagrebačku armijsku oblast, a u tekstu sve pršti od patriotske ljubavi, jednake ovoj koju Pavković danas iskazuje prema Hrvatskoj, braniteljima, povijesnom sjećanju na njihovu žrtvu.
"Braniteljska žrtva" po svemu sudeći Pavkovićeva je uža specijalnost, kruh njegov svakidašnji, jer i u onom davnom tekstu iz 1988. godine on se s primjerenom dozom jugoslavenskog patriotizma prisjeća žrtve mladića iz Makedonije Miloša Stefanovskog, koji je 1946. godine pao kao graničar Jugoslavenske narodne armije, ubijen zločinačkom rukom ustaša - križara.
Tekst o kojem govorimo i čiji preslik donosimo, dakako, nije iznimka u Pavkovićevim ranim radovima. Na ovoj adresi već smo objavili detalj njegove dirljive, patriotske reportaže iz Kuće cvijeća na Dedinju, posljednjeg počivališta Josipa Broza Tita.
Za veću fotografiju kliknite OVDJE
Ipak, još jednom smo kontaktirali Mladena Pavkovića, danas jednog od najvećih domoljuba Podravine, kako bismo s njim razgovarali o čovjeku koji je bio nekad, o čovjeku koji je danas, odnosno o čovjeku koji će biti sutra.
- Pišite što hoćete. Ja sam isto kao i vi. Vi ste isto bili komunjara pa ste sad na drugoj strani, konstruktivno je započeo predsjednik jedne od bezbroj braniteljskih udruga.
- Dobro, odgovorili smo, ali pojasnite nam kako je u vama došlo do promjene?
- Ta '90 je bila presudna za Hrvatsku. Svi smo tad imali priliku da se ukrcamo u vlak doktora Franje Tuđmana. Tko je ušao u taj vlak 1990. godine, taj se borio za hrvatsku državu. Naš život kreće od 1990. godine, odgovorio je Pavković.
- Znači li to, interesirali smo se, da vi, Mladen Pavković, prije devedesete godine zapravo niste postojali?
- Prije devedesete godine, odgovorio je Pavković, mogli ste biti u zatvoru ili ići van i boriti se za državu. Mogli ste biti u inozemstvu i doći nakon toga, devedesete godine, u Hrvatsku. Nisam ja jedini.
- Dakako da niste jedini, ima vas koliko ti srce zaželi, primijetili smo.
Interesiralo nas je još samo jedno: "Gospodine Pavkoviću, ako se sutra nešto u Hrvatskoj promijeni, ako dođe neki drugi režim, možete li obećati da ćete ostati veliki Hrvat, da nećete opet preko noći postati netko drugi?"
Na ovo pitanje Pavković je pošutio nekoliko trenutaka, a onda odgovorio: "To je glupo pitanje. Nemam odgovor."
Osim izvještaja i reportaža, Pavković je obavljao i razgovore s odgovornim drugovima, kao što je razgovor s istaknutim gospodarstvenikom, magistrom ekonomskih znanosti Marijanom Todorićem. Mladen Pavković uživao je povjerenje drugova i obavljao odgovorne poslove.
Za veću fotografiju kliknite OVDJE
Mladen Pavković, profesionalni čuvar revolucije, nipošto nije usamljeni primjer konvertitstva, kako je i sam primijetio u razgovoru. Novinske i druge arhive vrve sličnim primjerima. Domoljubni borbeni redovi "također". Patriotizam je vječan, a o kojoj se državi radi - često nije važno. Mladen Pavković, recimo, danas je na poslu čuvanja ugleda Domovinskog rata. Jučer je bio na poslu čuvanja ugleda onog prije rata. Utjerivač domoljublja u kosti.
Nemaš pojima o Pavkoviću i bolje da ne prenosiš Rašetu, velikog moralistu i necaka osobe koji je kriv za smrt Gordana Lederera.
- Najnovije
- Najčitanije
Anthony Joshua napustio bolnicu u Lagosu, liječenje će nastaviti kod kuće
41 min•Ostali sportovi
Wembanyama uplašio Spurse u rekordnoj večeri Champagniea, Nuggetsi do pobjede i bez Jokića
1 sat•Košarka
Vaterpolisti i rukometaši love europske medalje, Zrinka olimpijske, a vruće ljeto donosi pohod Vatrenih
2 sata•Nogomet
Cibalia predstavila pojačanje za drugi dio sezone, došao bivši igrač Osijeka
14 sati•Nogomet
Marescina budućnost pod upitnikom, u klubu nisu zadovoljni zbog prethodnih rezultata
15 sati•Nogomet
Bakraru 90 minuta u novoj pobjedi Alžira, Burkina Faso bolja od Sudana
15 sati•Nogomet
Jelavić: 'Krivakov transfer je očekivan, a mi ćemo uvijek nešto 'iskopati' i dati priliku mladima'
16 sati•Nogomet
HEP-ova amaterska sportašica Renata Novosel ponovno okrunjena naslovom europske masters prvakinje
20 sati•Ostali sportovi
Otišao je iz Dinama kao jedan od najvećih talenata, a sada ga kao 29-godišnjaka dovodi Opatija?
16 sati•Nogomet
Mozambik nakon povijesne pobjede traži bodove protiv peterostrukog prvaka
23 sata•Nogomet
Cibalia predstavila pojačanje za drugi dio sezone, došao bivši igrač Osijeka
14 sati•Nogomet
Anthony Joshua napustio bolnicu u Lagosu, liječenje će nastaviti kod kuće
41 min•Ostali sportovi
Igrač Manchester Cityja dolazi kod Kovača na posudbu
22 sata•Nogomet
Vaterpolisti i rukometaši love europske medalje, Zrinka olimpijske, a vruće ljeto donosi pohod Vatrenih
2 sata•Nogomet
Preminuo Marijan Čerček, strijelac iz kultnog finala Kupa velesajamskih gradova
23 sata•Nogomet