U kakvom drustvu zivimo
Tizzou je napisao/la:
A mislim, jedan profesor se potrudio napisat dulji, elokventniji i kolko tolko argumentirani pasus u kojem iznosi neke svoje stavove, koji se nama mogu sviđati ili ne. I to na svom profilu, nije to govorio učenicima. Slažem se da je neprimjereno unutar radnog vremena i dosta toga je sporno u tekstu, al ipak.. Najgrublje što je napisao je to da mu se "povraća" od nečega.
Zapravo najveća je zamjerka to što ne zna tko je autor teksta hrvatske himne i miješa ga sa glazbenikom koji je uglazbio stihove.
Vjeroučitelj je, ako se dobro sjećam, na satu direktno učenicima govorio da je u oluji trebalo nabijati ljude na kolac od Rijeke i Zagreba do Knina, i da predsjednicu republike i još par ministara treba objesiti po kratkom postpuku.
Vidi cijeli citat
S većinom napisanog se slažem, jedina zamjerka je što nisi dobro pročitao njegov status - nije govorio o tekstu himne nego o glazbi, ništa pogrešno nije napisao u toj rečenici. 
Da se nadovežem na ostatak citiranog posta, za glasne i nimalo pristrane
protivnike dvostrukih standarda - ovdje se ne radi o primjeni dvostrukih standarda jer je:
a) vjeroučitelj Bagarić ZA VRIJEME NASTAVNOG SATA VJERONAUKA govorio o tome kako pojedine ljude treba ubiti, što se moglo i može protumačiti izravnom prijetnjom životim tih osoba. Koliko god nekima životi tih osoba bili bezvrijedni, i dalje se radi o kaznenom djelu, počinjenom ZA VRIJEME NASTAVNOG SATA VJERONAUKA
b) nastavnik Šolić je napisao status na Facebooku, iznoseći svoje mišljenje na koje ima pravo (koliko god je promašio u nekim točkama), nije počinio nikakvo kazneno djelo (pa ni prekršaj). Napravio je to za vrijeme radnog vremena, mada se i tu može uzeti u obzir da svaki državni zaposlenik ima zakonsko pravo na pauzu ako radi puno radno vrijeme - on jednostavno može reći da je napisao status za vrijeme svoje zakonom propisane pauze. Prijetio je jedino svetosti nekih krava i dogmi našeg društva, mada je, ponovit ću, većina njegovog posta pizdarija, koja je iskreno zasmetala onima koji su ga sad cinkali i tražili da ga se kazni, a šutjeli su kad je osoba iz točke a) bila u centru pažnje javnosti. Dvostruki standardi... 
227398
Državni zavod za statistiku redovito objavljuje podatke o prirodnom kretanju stanovništva.
Pregledali smo njihove statistike 2011. – 2019. (www.dzs.hr, Prirodno kretanje stanovništva Republike Hrvatske, Objavljeni podaci i Privremeni podaci) o broju živorođene djece u Hrvatskoj, broju umrlih osoba te o sklopljenim brakovima (nastale prema evidencijama u maticama rođenih, maticama umrlih i maticama vjenčanih), a zatim smo na temelju njih priredili zbirne podatke za prva tri mjeseca 2011. – 2019. i izveli neke zaključke.
Evo kako izgleda prvo tromjesečje 2011. – 2019.:
Živorođeni
siječanj – ožujak 2011. – 9936
siječanj – ožujak 2012. – 9917
siječanj – ožujak 2013. – 9562
siječanj – ožujak 2014. – 9441
siječanj – ožujak 2015. – 9322
siječanj – ožujak 2016. – 9170
siječanj – ožujak 2017. – 9066
siječanj – ožujak 2018. – 9175
siječanj – ožujak 2019. – 8935
Zaključak: U devet godina prvi put je manje od devet tisuća živorođene djece u prvom tromjesečju. Prva godina koju smo uvrstili – 2011. – ujedno ima i najveći broj živorođene djece u prvom tromjesečju – 9936, a posljednja – 2019. – kao što smo već rekli, najmanje, tj. za 1001 dijete manje u odnosu na 2011. U odnosu na prethodnu, 2018. godinu, u prvom tromjesečju 2019. rođeno je 240 djece manje.
Umrli
siječanj – ožujak 2011. – 13.955
siječanj – ožujak 2012. – 14.480
siječanj – ožujak 2013. – 13.690
siječanj – ožujak 2014. – 13.670
siječanj – ožujak 2015. – 15.913
siječanj – ožujak 2016. – 13.708
siječanj – ožujak 2017. – 16.187
siječanj – ožujak 2018. – 15.220
siječanj – ožujak 2019. – 14.895
Zaključak: Usporedimo li ponovno 2011. sa 2019., vidjet ćemo da je u prvom tromjesečju 2019. preminulo 940 osoba više nego u prvom tromjesečju 2011. Stavimo li to u suodnos s brojem živorođene djece u prvim tromjesečjima tih godina, što je prethodno prikazano – statistika je doista crna.
Gledamo li ukupne vrijednosti u istom vremenskom odsječku, rezultati su ovakvi: u prvom tromjesečju 2011. – 2019. rođeno je 84.524 djece, a umrlo je 131.718 osoba, što predstavlja gubitak od 47.194.
Službeni godišnji podatci DZS-a za 2018. godinu još nisu objavljeni, no gledamo li razdoblje 2011. – 2017. – ukupno je rođeno 274.069 djece, a umrlo 363.178 osoba, što predstavlja gubitak od 89.109 osoba samo prirodnim putem.
Sklopljeni brakovi
siječanj – ožujak 2011. – 2515
siječanj – ožujak 2012. – 2409
siječanj – ožujak 2013. – 2032
siječanj – ožujak 2014. – 2393
siječanj – ožujak 2015. – 2282
siječanj – ožujak 2016. – 2246
siječanj – ožujak 2017. – 2885
siječanj – ožujak 2018. – 2566
siječanj – ožujak 2019. – 2747
Zaključak: U prvom tromjesečju 2019. sklopljena su 232 braka više nego u prvom tromjesečju 2011. i 181 brak više u odnosu na prethodnu, 2018. godinu, no pogledamo li niz u nastavku koji prikazuje broj rastava brakova u istim vremenskim odsječcima, nažalost ni ovi podatci, tj. povećan broj brakova, više ne izgledaju tako pozitivno.
Rastave brakova
siječanj – ožujak 2011. – 1175
siječanj – ožujak 2012. – 1425
siječanj – ožujak 2013. – 1593
siječanj – ožujak 2014. – 1584
siječanj – ožujak 2015. – 1187
siječanj – ožujak 2016. – 1473
siječanj – ožujak 2017. – 1235
siječanj – ožujak 2018. – 1301
siječanj – ožujak 2019. – 1552
Zaključak: U prvom tromjesečju 2019. bilo je 377 rastava brakova više nego u prvom tromjesečju 2011. i 251 rastava braka više nego u prvom tromjesečju prethodne, 2018. godine.
S obzirom na povećano iseljavanje iz RH posljednjih godina (opširnije u nastavku), napose mladih osoba, zanimljivo je da se u RH povećao broj sklopljenih brakova i broj rastava brakova. Jedno od objašnjenja za to jest činjenica da u statistiku ulaze i oni koji se višekratno vjenčaju i rastavljaju pa nije nužno da se proporcionalno smanjuje broj brakova i broj rastavljenih u odnosu na broj iseljenih. Drugo moguće objašnjenje jest to da se čak i oni koji su se nedavno odselili ipak odlučuju vjenčati u domovini.
- Doseljeno i odseljeno stanovništvo
Državni zavod za statistiku tablično je prikazao podatke o migracijama stanovništva od 2011. do 2017. sa stanjem na kraju svake referentne godine (www.dzs.hr, Migracije stanovništva, doseljeno i odseljeno stanovništvo po gradovima/općinama). Podatci o doseljenom i odseljenom stanovništvu popisani su po županijama, gradovima i općinama. Predstavljeno je nekoliko ključnih podataka za svaku godinu: ukupno doseljeni, doseljeni iz drugoga grada/općine iste županije, doseljeni iz druge županije, doseljeni iz inozemstva, ukupno odseljeni, odseljeni u drugi grad/općinu iste županije, odseljeni u drugu županiju, odseljeni u inozemstvo.
Mi ćemo ovdje navesti podatke koje DZS donosi o doseljenom stanovništvu iz inozemstva i stanovništvu koje se iz RH odselilo u inozemstvo od 2011. do 2017.
Republika Hrvatska
2011.
Doseljeni iz inozemstva – 8534
Odseljeni u inozemstvo – 12.699
2012.
Doseljeni iz inozemstva – 8959
Odseljeni u inozemstvo – 12.877
2013.
Doseljeni iz inozemstva – 10.378
Odseljeni u inozemstvo – 15.262
2014.
Doseljeni iz inozemstva – 10.638
Odseljeni u inozemstvo – 20.858
2015.
Doseljeni iz inozemstva – 11.706
Odseljeni u inozemstvo – 29.651
2016.
Doseljeni iz inozemstva – 13.985
Odseljeni u inozemstvo – 36.436
2017.
Doseljeni iz inozemstva – 15.553
Odseljeni u inozemstvo – 47.352
Zaključak: Vidljivo je da je broj odseljenih svih navedenih godina veći od broja doseljenih, i da je ta razlika .godinama sve veća, posebice gledajući od 2013. naovamo, otkako je RH ušla u EU. Zbrojimo li samo navedene podatke DZS-a, dobivamo da su se 2011. – 2017. u RH doselile 79.753 osobe, a da je RH istovremeno napustilo 175.135 osoba, što je razlika od 95.382.
Njemačke statistike
Prethodno navedene podatke, međutim, treba uzeti s oprezom jer oni ni približno ne ocrtavaju crnu sliku iseljavanja. Naime, kako navodi sam DZS u priopćenju od 20. srpnja 2018., „zbog primjene novog Zakona o prebivalištu (NN, br. 144/12. i 158/13.) podaci od 2013. uključuju osobe koje su napustile prebivalište u trajanju duljem od godinu dana radi privremenog odlaska izvan Republike Hrvatske i svoj privremeni odlazak prijavile su Ministarstvu unutarnjih poslova.“ Dakle, u statistiku DZS-a ulaze samo oni koji su na MUP-u odjavili prebivalište u RH.
Kako bismo došli do jasnijih podataka o razmjerima iseljavanja, nužno je zapravo pratiti statistike drugih država o tome koliko se stanovnika s hrvatskim državljanstvom prijavilo kod njih. Primjerice, prema podatcima Federalnog zavoda za statistiku krajem 2017. godine u Njemačkoj je bilo prijavljeno 367.900 hrvatskih građana, a krajem 2018. godine 395.665 , tj. 27.765 hrvatskih građana više nego u 2017. Od 2016. do 2017. broj hrvatskih građana u Njemačkoj porastao je za 35.295 (krajem 2016. u Njemačkoj je bilo 332.605 hrvatskih građana), a DZS bilježi da se te godine iz RH ukupno iselilo 36.436 osoba. Prema podatcima Federalnog zavoda za statistiku, u Njemačkoj je od kraja 2011. do kraja 2018. broj hrvatskih građana porastao za 172.651 (krajem 2011. u Njemačkoj je bilo 223.014 hrvatskih građana).
U Njemačkoj više Hrvata nego u BiH?
Kad smo već naveli službene podatke Federalnog zavoda za statistiku o broju Hrvata u Njemačkoj krajem 2018. godine, zanimljivo je kao kuriozitet spomenuti i ono o čemu su neki mediji već pisali, a to je da u Njemačkoj živi više Hrvata nego u BiH. Budući da je posljednji popis stanovništva u BiH bio 2013. godine, uglavnom se svi pozivaju na najnovije podatke o broju katolika u BiH, koji su u najvećem broju Hrvati. To su podatci kojima raspolaže Katolička Crkva u BiH, tj. podatci koje su prikupili župni uredi prilikom božićnog blagoslova obitelji, i oni pokazuje da je u BiH krajem 2018. bilo 365.688 katolika. Dakle, slobodno možemo zaključiti da je trenutačno u Njemačkoj 30-ak tisuća više Hrvata nego u BiH!
Umjesto zaključka
Nije ni potrebno isticati očito: Hrvatska što prirodnim putem (veći broj umrlih nego rođenih, negativan prirodni prirast) što iseljavanjem svake godine gubi nenadoknadivo velik broj stanovnika!
Istovremeno – navodimo prema publikaciji DZS-a Hrvatska u brojkama, Zagreb, 2018. – RH ima 151 zastupnika u Hrvatskom saboru, 20 ministara u Vladi, 1321 čelnu osobu u jedinicama lokalne i regionalne samouprave (75 župana i zamjenika, 338 gradonačelnika i zamjenika, 908 načelnika općina i zamjenika), 904 člana županijskih skupština i skupštine Grada Zagreba, 2518 članova vijeća gradova i vijeća gradskih četvrti Grada Zagreba, 6570 članova vijeća općina i vijeća mjesnih odbora Grada Zagreba, 1665 dužnosnika i visokih državnih i javnih službenika te 55 veleposlanika.
[uredio chaps - 13. lipnja 2019. u 09:52]
Boro Veličanstveni

najbolje da se svima omogući upis fakultete koji žele studirati, da jadni ne bi bili pod stresom! 
poslije i svim podjeliti diplome, jer jebiga - kako se nositi sa strahom od neuspjeha?
ja sam jedna od zadnjih generacija koja je pisala prijemne, imali smo 40 zadataka na prijemnom za tehničke fakultete, ako se ne varam 26 iz matematike, 14 iz fizike, to se polagalo nakon što si maturirao. ti zadaci nisu bili sprdnja, već ozbiljna stvar, čitavo školovanje sam bio jako dobar učenik, matematika i fizika su predmeti koji su mi jako dobro išli, a opet sam na prijemnom uspio riješiti manje od 15 zadataka, ostalo jednostavno nisam znao ili nisam stigao. prag je bio 9 zadataka. ako nemaš 9 točnih rješenja, ne bi te ni pogledali.
tih debelo ispod 50% točnih zadataka mi je bilo dovoljno da upišem fakultet i to bez ikakvog plaćanja, a prag sam prebacio svega za par zadataka.
nitko nije spominjao stres, ni radio dramu oko toga, ako znaš - prođeš! ako ne znaš, jebiga - nije kraj svijeta, ima drugih fakulteta, a možeš pokušati i dogodine.
dolaze generacije totalnih debila, pahuljica koje ne mogu podnijeti nikakav teret i oko svega rade dramu.
[uredio db - 17. lipnja 2019. u 10:01]
problem je u ovom:
Prošle godine čak 40 posto osmaša godinu je završilo s pet. Ove godine više od petine maturanata školu je završilo s odličnim uspjehom. Zbog navale učenika s prosjekom 5,0 na gimnazije, neke uvode i dodatne prijamne ispite.
navikli su na niske kriterije i onda kad dođe ozbiljan ispit, normalno je da su pod stresom
kad sam radio u školi, imamo ispit prije polugodišta s osmim razredom i naletim na klinku koja je imala šalabahter. Onako drsko, pola A4 stranice, gusto napisano, više skripta za faks nego šalabahter. I ništa, oduzmem joj papir, jedinica u imenik iz testa, a budući da je bila između 4 i 5, zaključim joj 4 na polugodištu. Moji učitelji bi me još dodatno pitali za tu četvorku. Onda je krenula drama kako sam joj uništio život, pa gdje će se ona upisat, vodopadi suza, nevjerica, ja zločinac, šalje ona mamu da intervenira. Mami sam objasnio da ako ima 4 na polugodištu, to ne znači da ne može imat 5 na kraju i ode mama nekako polu-uvjerena. Imala je pet na kraju, ali sam je dobro izrešetao, nije dobila na lijepe oči
[uredio ian wright - 17. lipnja 2019. u 10:50]
Filip Glavaš produžio ugovor sa Zagrebom, dolaze Raužan i Ćeško
Loš dan za hrvatske tenisačice: Ćirić Bagarić, Lukas i Bošković bez osvojenog seta
Union Berlin u dobrom ritmu gostuje kod momčadi koja je malo iznad opasne zone
Como pobjedom protiv Milana hvata priključak s Top 5, Modrić i suigrači pokušavaju držati korak s Interom
ian wright je napisao/la:
problem je u ovom:
Prošle godine čak 40 posto osmaša godinu je završilo s pet. Ove godine više od petine maturanata školu je završilo s odličnim uspjehom. Zbog navale učenika s prosjekom 5,0 na gimnazije, neke uvode i dodatne prijamne ispite.
navikli su na niske kriterije i onda kad dođe ozbiljan ispit, normalno je da su pod stresom
Vidi cijeli citat
Da i onda ako ti držiš normalan kriterij na neki način kažnjavaš svoje učenike jer njihove kolege iz drugih škola za isto znanje imaju poklonjenu ocjenu više i sl. Što je nakaradno...
"A winner is someone who recognizes his God-given talents, works his tail off to develop them into skills, and uses these skills to accomplish his goals." - Larry Bird
- Najnovije
- Najčitanije


Loš dan za hrvatske tenisačice: Ćirić Bagarić, Lukas i Bošković bez osvojenog seta
56 min•Tenis

Ciboni pripala organizacija završnice SuperSport Kupa Krešimir Ćosić, igrat će i košarkašice
1 sat•Košarka

Dinamo potvrdio dolazak Filipinca: 'Znam da će biti izazovno, ali borit ću se za svoje mjesto'
1 sat•Nogomet

Ždrijeb novog izdanja Lige nacija održat će se sredinom veljače u Bruxellesu
2 sata•Nogomet

Favoriti uspješno do polufinala u Adelaideu, svi slavili bez izgubljenog seta
3 sata•Tenis

Filip Glavaš produžio ugovor sa Zagrebom, dolaze Raužan i Ćeško
3 sata•Rukomet

Como pobjedom protiv Milana hvata priključak s Top 5, Modrić i suigrači pokušavaju držati korak s Interom
3 sata•Nogomet

Como pobjedom protiv Milana hvata priključak s Top 5, Modrić i suigrači pokušavaju držati korak s Interom
3 sata•Nogomet

Dino Prižmić kao lucky loser upao u glavni turnir Australian Opena
6 sati•Tenis

Iznenada preminuo Ante Grgurević, legendarni košarkaš Splita
7 sati•Košarka

Hrvatska bez poraza od Grka na Europskim prvenstvima, danas se traži nova pobjeda
8 sati•Vodeni sportovi

Loš dan za hrvatske tenisačice: Ćirić Bagarić, Lukas i Bošković bez osvojenog seta
56 min•Tenis

Raspoloženi Kramarić do hat-tricka već u prvom poluvremenu!
20 sati•Nogomet

Filip Glavaš produžio ugovor sa Zagrebom, dolaze Raužan i Ćeško
3 sata•Rukomet

Varaždinci remizirali protiv momčadi koja nastupa u Ligi prvaka
22 sata•Nogomet



