Kako je to nadoknadivo u većim firmama?

Je,ako je firma državna,ali kod privatnika malo teže.

10 zaposlenih ili 100,u privatnoj firmi svejedno,svaki zaposleni ima svooju zadaću,nema prostora da bi takav dugoročno,na pola godine ili više,pokrio nečiji izostanak ,a da je ukupan obim posla u firmi isti.

Po državnim firmama i upravama nije problem ,oni zaposle drugu osobu na neodređeno,ionako ne ovise o ekonomskim faktorima i računici,za plaće zaposlenih zagrebu u kesu koliko im treba,država podigne porez i eto love za porodiljne i zamjene.

Mnoge se realno i ne bi primjetilo da ih nema,ali moraju uzet zamjenu za njih upravo zbog tog razloga,da ne ispadne da je dotična nepotrebna.

Ja se slažem sa Undertakerom i mislim da svaka osoba ima pravo na izbor. Ja nikome ne želim određivati što će raditi i kako će živjeti. Ja sam ionako ono što se u mainstreamu naziva ''ekstremnim'' tako da ja i moja opcija ni u kojem slučaju čak niti da želimo ne možemo nikome određivati ništa jer smo na margini društva i nemamo moć. Jedini ko u ovoj priči pokušava ženama nešto utuviti u glavu propagandom su mainstream mediji, ''woke'' filmovi, liberalni kulturnjaci koje svi plaćamo i općenito cijeli taj ''progresivni'' svijet koji drži svu moć u rukama.  

Ja ovdje samo odgovaram na tezu forumaša ''Ian Wrighta'' koji je imanje djece doveo u vezu sa neobrazovanošću. Ja se oštro protivim takvom pogledu na svijet. Ja bih želio živjeti u društvu u kojem će rađanje biti progresivno. Valjda imam pravo iznijeti svoj stav.

Svi znamo da se ne radi se tu generalno o neobrazovanju,prije bi se moglo reći da se radi o tome da su životna shvaćanja malo zastarjela u nekim pogledima,opet svi znamo u kojima.

Takve osobe mogu biti i pravnici,i inžinjeri,i profesori,pa  i doktori,mogu biti i načitani,pa opet "njeguju"(blago rečeno)tradicijske vrijednosti i shvaćanje uloge žene i muškarca,obitelji.

nisam ja tu tezu izmislio. Potvrdili su je mnogi pametniji od mene

Bilo je samo pitanje vremena kad će se početi otkrivati ovakvi slučajevi, ovaj sigurno nije jedini

Slično kao porez na neobrađenu zemlju

Nitko ne dovodi u pitanje ravnopravnost muškaraca i žena, kao što nitko ne dovodi u pitanje pravo žena na obrazovanje i ostvarivanje karijere. Ono što je u ovoj priči kamen spoticanja je okrivljavanje muškaraca za činjenicu što žene češće ostaju kod kuće, što, gledajući postotke, ne dostižu isti stupanj obrazovanja kao muškarci i što ne ostvaruju karijere kao oni. I što se, u konačnosti, društva gdje je stupanj obrazovanja žena manji često u mainstreamu karakteriziraju kao zaostala.

Svatko može o muško-ženskim odnosima imati svoje išljenje, no nepobitne su činjenice kako žene rađaju djecu i kako je rađanje djece osnovni preduvjet opstanka čovječanstva. I onda je nekako logično da će žene više biti usmjerene prema djeci i kući, i da će teže ostvariti karijeru u odnosu na muškarce, koji te obveze nemaju. Ponavljam još jednom, ako maknemo na stranu religiju i svjetonazor, i gledamo čisto prirodne zakonitosti, to je jednostavno tako i uvijek će biti tako. Naravno, to ne znači kako žene ne mogu i ne smiju težiti svemu onome čemu teže i muškarci, ali čuditi se što po tom pitanju postoji razlika kad znamo koja je temeljna razlika između muškaraca i žena (rađanje djece), zaista nema smisla. Kao što ne bi imalo smisla, naprimjer, čuditi se zašto puno više muškaraca gine u ratovima i proglasiti to dokazom neravnopravnosti muškaraca.

Od akademske godine 2010./2011. do 2017./2018. prema podacima Državnog zavoda za statistiku, postotak studentica uvijek je bio viši od studenata. U 2017./2018. akademskoj godini studentica je bilo 53%, a studenata 43%.

Kada je riječ o srednjoškolskom obrazovanju, i tu postoji razlika među spolovima. Podaci Državnog zavoda za statistiku za školske godine 2015./2016., 2016./2017. i 2017./2018. pokazuju slične brojke, bez značajnih odstupanja.

Tako je u školskoj godini 2017./2018. u gimnazijama bilo 62.3% cura i 37.7% dečkiju. U srednjim školama tehničkog i srodnih područja bilo je 48.5% djevojaka, a 51.5% dečkiju. U industrijskim i obrtničkim školama također je bilo više dječaka, njih 65.6% u odnosu na 34.4% učenica.