Za manjak radne snage su migracije odgovorne u jednom malom postotku...Prva stvar, Hrvatska je oduvijek bila emigracijska zemlja, izgubila je par stotina tisuća stanovnika i za vrijeme bivše države na tom planu. Što se promijenilo...
1. Stope rođenih su drastično pale, sa recimo 100 000 do 90 000 tisuća tamo ranih 1950-ih godina, na već oko 50-ak tisuća ranih 90-ih, što je pak palo na 40-ak tisuća ranih 2000-ih godina. Znači ako ti u mirovinu odlaze tako brojne generacije, a dolaze one koje su više nego duplo manje, normalno da nemaš dovoljno radnika na tržištu. Tu su se još nadovezao rat, migracije što Hrvata, što Srba, rana umirovljenja mnogih branitelja itd. Sve je utjecalo na smanjanje aktivnog radnog stanovništva.
2. Rekordna zaposlenost, kako je i Basketas rekao. Tamo 2011-2014 je vladala velika kriza... Ako imaš 250 000 više zaposlenih, normalno da imaš manjak radne snage ako ti nove koja izlazi na tržište su malobrojne...
3. Hrvatska je davno krenula gubiti stanovništvo, loš prirast te migracije. Spašavale su je migracije Hrvata iz Bih gdje smo imali bazen od oko 800 000 ljudi i dobar natalitet. Recimo, 2011 je bilo oko 410 000 ljudi u Hrvatskoj rođeno u Bih, bez njihovih potomaka gdje je u stvari ta brojka možda i više nego dupla....
Od recimo 2000-2010 ta brojka je često znala biti 12 000 godišnje useljenih iz Bih, oko 1500 povratnika iz Srbije, 1500 Njemačke te koja stotina iz Slovenije, Austrije i Švicarske...
Na taj način smo dobivali radnu snagu koja je bila potrebita.
4. Stanovništvo je obrazovanije, tj. postalo je finije po odabiru struke koji žele raditi. Imamo sve više specijalizacija iz određenog područja.
Recimo 1995 je diplomiralo na stručnim/diplomskim studijima oko 9 000 studenata
2000 je ta brojka bila već na 13 000
od 2010 do 2022 ta brojka je godišnje od 32 000 do 35 000...
Dugo je vladalo geslo, ako ideš na fakultet netko će drugi raditi za tebe, obrtničke škole su bile marginalizirane i u društvu obezvrijeđene itd. Nekad su najviše radili ljudi sa srednjim završenim školama, od ranih 2000 to se izuzetno brzo mijenja prema visoko obrazovanom stanovništvu.
Pred 15-ak godina je bilo oko 100 000 manje zaposlenih u zdravstvu, obrazovanju i informatičkim zanimanjima
Bilo je toliko više u prerađivačkoj industriji, trgovini na malo, prijevozu itd.
Sad jedan keramičar može zaraditi više nego 90% zanimanja u državi, a liste čekanja su gore nego na šalterima...
Time ne negiram korupciju koja je velik problem našeg društva, ima loših radnika kao i poslodavaca koji su iskorištavali neke privilegije. Međutim, loša demografska slika je ono što gledamo na čitavom zapadu, migracije su ubrzale problem, no nisu ga stvorile.
Ekonomija je bolja, nekad je poslodavac birao radnika, danas radnik bira poslodavca !
[uredio ARIZIN - 16. ožujka 2023. u 09:47]