Koja je fora sa masovnom gradnjom u Beogradu? 

Navodno je to ponajveće gradilište u Europi. Zgrade niču kao gljive poslije kiše, a sve se odmah rasporda.

Bio sam tamo nedavno, standard je skoro kao u Zagrebu. 

Ne znam po kojoj logici standard moze bit (pod) jednak kad je u Zg prosjecna placa oko 1.500 eura, u Beogradu 900, a cijena zivota u pet deka 5-10% skuplje u Zg (i to ne sve).

Zapravo Bg je jedan od gradova di se stvarno mozes zapitat kako prosjecna osoba s prosjecno placom (vecina) tamo uopce moze zivjet s obzirom na troskove.

Što se cijena stanova tiče, slobodno tržište ima smisla ako se njime ne manipulira i ako zaista vrijedi zakon ponude i potražnje. U ovim slučajevima se manipulira u korist velikih igrača, bilo banaka, kompanija, investincijskih fondova itd. 

In 1960, the median home cost $11,900, while the median income was $5,600, indicating a price-to-income ratio of 2.1

Median household income was $83,730 in 2024....The median U.S. home price for the full year of 2024 was approximately $420,800.

ILI ovaj prikaz još bolje...

Populacija SAD: 

1950 : 150, 697, 361 rast od 14%

1960: 179,323,175 rast od 19%

1970: 203,392,031 rast od 13,4%

2010: 308, 745,538

2020: 331,449,281 rast od 7,4% 

Pogledajte koliko se rast usporio drastično i to sa velikim migracijama iz Meksika, Indije i Lat.Amerike, a onda kada su cijene bile daleko niže je rast bio izuzetno velik + ,migracije. Imate sve manje mladih, sve manje bračnih barova koji najčešće traže kuće i dodajte na to da je prosječna dob za udaju 1950-ih i 1960-ih bila za žene 20. godina. Velik broj i dalje mladih živi sa roditeljima te ta brojka drastično raste. 

Prihod kućanstva je ovisio samo o jednom čovjeku, najčešće i to muškarcu koji je uzdržavao obitelj. Ovo nije samo primjer SAD, zapadne Europe već i kod nas više manje svi znamo da su naši roditelji mogli lakše do stanova i kuća pod daleko povoljnijim uvjetima. 

Baš kao i u SAD-u tada je populacija Hrvatske rasla oko 50 000 godišnje...Sad smo kako sam ranije rekao izgubili cc 15% stanovništva od 2001 godine. Čak je i Zagreb između dva popisa izgubio preko 20 000 ljudi. 

Ne postoje štetne stvari kad se elektrana već napravi.

Postoji utjecaj prilikom gradnje od građevinskih materijala, boja, lakova, aditiva, brtvila, itd. 

Treba svakom dat njegovu bruto placu "na ruke" pa da vidi koliko mu neefikasni drzavni sektor i opcenito uhljebi posisu.

Ljudi to ne shvacaju, vodio sam i tu rasprave, jednostavno im ne mozes dokazat da je njihova prava placa - bruto placa, a ne neto.

Prosjecna neto placa u Zg (1.400 eura), vam je preko 2000 eura u brutu, a to je prava placa.

jbt, pa to je skuplje i od NS i od BG, gde su cene nerealne, a većina stanova (koji se grade nemilice) se rasproda unapred.

Ovde (Srbija) je par godina unazad popularno da se kupuju stanovi u inostranstvu jer su drastično jeftiniji... Valensija i Trst su trenutno "najomiljenije" loakcije...do pre 7-8 godina je to bio Solun, jer cu cene po m2 čak i duplo manje negou NS ili BG

Istraživanja su pokazala da bi ovakav ogroman projekt mogao utjecati na kvalitetu vode. Postoji solidan rizik da bi se voda zagadila od možebitnog ulja od strojeva i sl.

Ljudi u Hrvatskoj su većinom financijski nepismeni iako imamo taj mentalitet da mislimo da smo svi najpametniji i najsposobniji.

Da sutra Hrvatu isplatiš bruto 2 iznos u neto obliku i rečeš evo ovo je tvoja plaća većina njih nikad ne bi platila ni mirovinsko ni zdrastveno osiguranje. 30 godina nakon te revolucije tribali bi zaposlit još 50k ljudi u zavodu za socijalnu skrb da mogu odobrit svakom novom penzioneru socijalnu pomoć.

Ukupan trošak za neto plaću od1400 eura u Zagrebu je 2400 eura, ako uzmemo da naša osoba nema nikog na poreznoj kartici i da koristi samo svoj osobni odbitak od 600 eura misečno.

U Hrvatskoj se plaća u ugovoru iskazuje u bruto 1, tj osnovna plaća. Na taj bruto 1 još dođe 16.5% doprinosa na plaću koji idu za zdrastveno osiguranje.