19s83 je napisao/la:
Ante je napisao/la:
Nulta hipoteza je ona koja se postavi na početku rasprave, zašto bi to u ovm slučaju nužno bila ona da 'Bog ne postoji'? Isto tako možemo reći i da je početna hipoteza da 'Bog postoji', pa bi ateisti trebali dokazati da to nije točno.
Dokazivati uvijek treba onaj koji nešto tvrdi.
Vidi cijeli citat
Odlično, vrhunsko pitanje. Zašto je početna hipoteza uvijek negativna? Zašto je početna hipoteza "Bog ne postoji", a ne "Bog postoji'? Zato jer tako spoznaja funkcionira, ti spoznaš nešto nakon šta to otkriješ. Objasnit ću na primjeru labuda i božanstava.
Mi smo smatrali da postoje samo bijeli labudovi, jer nismo vidjeli druge pa smo oko svih drugih zauzeli početnu hipotezu da ne postoje. Kad smo otkrili crne, početna hipoteza se promijenila, ali mi i dalje zauzimamo stav da zeleni, narančasti i žuti ne postoje. Ono šta ti predlažeš, da početna hipoteza bude pozitivna, ne funkcionira. Kada bi početna hipoteza bila pozitivna, onda bi mi morali vjerovati u sve labudove, zelenog, plavog, rozog, ljubičastog, sve dok netko ne dokaže da postoje.
Kada bi mi zauzimali početnu hipotezu "Bog postoji", onda bi to morali napraviti za svaku religiju. Zeus, Thor, Perun, Mitra, Ahura Mazda, kršćanski, muslimanski bog, sva hinduistička i astečka božanstva, japanska, afrička, milijardu drugih, ne možemo mi krenuti sa početnom hipotezom da svi oni postoje dok netko ne dokaže suprotno. U stvari se vjeruje nakon šta ih se otkrije. Ne možeš u stvari vjerovati otpočetka pa dok se ne dokaže suprotno.
U vašim životima vi tako funkcionirate. Vi vjerujete da postoje samo one stvari koje su otkrivene. Vi ne vjerujete da postoje vukodlaci/duhovi/jetiji/jednorozi/vampiri, sve dok se ne otkrije da postoje. Vaša početna hipoteza je uvijek negativna oko svih stvari, dok se ne pokaže suprotno, a jedino oko Boga radite suprotno. I to ne svakog boga, nego jedino onog koji je iz vaše religije. Svaka religija od vas traži da za božanstvo iz te religije zauzmete početni stav da taj Bog postoji, a za sve druge bogove početni stav da ne postoje.
Ovo s negativnom i pozitivnom hipotezom je upitno, jer rečenica se uvijek može formulirati tako da bude pozitivna ili negativna. Isto tako, u različitim jezicima vrijede različita gramatička pravila, pa tako mi kažemo 'nisam napravio ništa' (tu su dvije negacije), a Englezi 'i did nothing' (jedna negacija) za istu situaciju. Uglavnom, jezičnim akrobacijama uvijek se može igrati s negacijama.
I dalje smatram da dokazati mora onaj koji nešto tvrdi. Ako netko tvrdi nešto kontra onog što je već dokazano, onda mora priložiti novi dokaz koji bi pobio onaj koji je dotad bio 'na snazi'. Kad govorimo o labudovima, bijeli labudovi postoje, za to postoje dokazi, ali po pitanju Boga ne postoje dokazi niti o njegovom postojanju, niti o nepostojanju. Tu početna hipoteza može biti bilo koja. I opet, dokazati mora onaj koji nešto tvrdi, a to u ovom slučaju ne može nitko.