FRANJO TRENK
Rođen: 1. siječnja 1711. u Reggio Calabriji
UMRO: 4. LISTOPADA 1749. u zatvoru tvrđave Špilberg u Brnu
Ratnik, pustolov, bonvivan, vođa pandurske banderije. Sve je to bio hrvatski barun Franjo Trenk, kontroverzna povijesna osoba, koju i danas jedni osporavaju, a drugi slave. Međutim, jedno je neosporno: barun Trenk bio je vješt vojnik i genijalan vojskovođa, s činom pukovnika, a svijet je trajno zadužio uvođenjem glazbe, orkestra u vojne jedinice.
Franjo Trenk rođen je na Novu godinu 1711. u Reggio Calabriji gdje mu je otac Ivan, austrijski časnik, bio na službi. Kao dijete živi u Italiji, Mađarskoj i u Požegi, blizu koje Trenkovi imaju veliko imanje u mjestu koje je poslije nazvano Trenkovo. Kada je stasao u mladića, otac ga šalje u vojnu školu u Šopron, a već sa 16 godina postao je zastavnik u puku Nikole Paffyja.
Trenk veoma brzo dolazi na glas kao sjajan vojnik, ali i kao čovjek neobuzdane naravi, o čemu svjedoče brojni sukobi i dvoboji s drugim časnicima. Sastavni su dio života njegova društva pijanke, kartanja, zabave sa ženama i proganjanje razbojnika koji se u to doba skrivaju po slavonskim šumama.
Nakon vjenčanja s kćerkom podmaršala Tillera, Trenk se nastanio u Požegi. Kratko je to, relativno mirno razdoblje njegova života, koje završava smrću njegove žene i četvero djece tijekom epidemije kuge godine 1737.
Trenk je odlučio nastaviti vojnu karijeru pa odlazi u Rusiju i uključuje se u rusko-turski rat. Tu je Trenk stekao slavu, ali i brojne neprijatelje, jer je u jednoj od presudnih bitaka, umjesto maršala koji se povlačio, sam poveo vojsku i porazio Tatare. Zbog neposluha strpan je u zatvor, potom pomilovan, unaprijeđen u čin bojnika, a poslije i protjeran iz Rusije zbog okrutnosti i stalnih sukoba s časnicima.
Kada su se Prusija i Bavarska pobunile protiv Marije Terezije i ženskog nasljedstva austrijske krune, Trenk je u Slavoniji opremio vojsku od 1000 ljudi. Marija Terezija zahvalno je prihvatila pomoć i uskoro Trenkovi panduri stupaju ulicama Beča. Na opće divljenje građana, jer su odjeveni u živopisne odore, opasani sabljama i noževima, ispred čete viore se konjski repovi a na začelju svira vojna glazba. Panduri su obrijani, s velikim perčinom, a oko vrata im je crveni rubac s čvorom protiv zlih uroka.
Trenk je ostvario mnoge slavne pobjede sa svojim pandurima. I protiv Prusa i protiv Turaka. Najslavnija od njih je osvajanje utvrde Kolin u kojoj je boravio i sam car Fridrich II. U njemačkom gradu Waldmünchenu, pak, i danas priređuju svečanosti u čast Trenka koji je poštedio taj grad od razaranja.
Barun Franjo Trenk završio je život u zatvoru tvrđave Špilberg u Brnu, shrvan bolešću, 4. listopada 1749. Tada je imao 39. godina. Neki su ga zavidni časnici i velikaši tužili za okrutnost u ratu i pljačke. No slavni pukovnik Marije Terezije vjerojatno bi se izvukao optužbi da nije javno napao i isprebijao čak i svoje tužitelje.
[uredio grič - 04. listopada 2007. u 19:31]