Što bi?? Ode mi nesrića s foruma?? No dobro, valjda nije sve izgubljeno. Iman njegov broj moba, just in case, a i ima on tu još 2 nicka u rezervi, tak da... Valjda bu se vrnil. Bar zbog ženskog dila vamo...

Neee idiii neeesričooo... ne pali joooš cigaretuuu...

 nesrićo nijedna gde ti je oklagija sad?

Čaga je nepovratno otišla u povijest. Zajedno s još mnogo drugih šatrovačkih riječi negdašnjih zagrebačkih naraštaja. S novom generacijom urbanih stanovnika hrvatske metropole u jezik ulaze i nove riječi. Znate li što je, na primjer, burki? To je zamjena za još nedavno omiljeni izraz za brata – buraz.

Ful korisno
A manga? To je današnji naziv za nekadašnjeg frajera, facu. Što pak znači džiberiti se? Znači izvući se nekom muljažom iz kakve neprilike. A što su džozle? Naočale, naravno, odgovorio bi vjerojatno svaki mladi Zagrepčanin.

O tim i mnogim drugim novijim jezičnim promjenama u zagrebačkom govoru predavanje je u prepunoj dvorani Matice hrvatske održao jezikoslovac Mate Kapović (Zagreb, 1981), asistent na Odsjeku za lingvistiku zagrebačkoga Filozofskog fakulteta.

Promjene se ne događaju samo u leksiku, veli Kapović, nego na svim jezičnim razinama, od fonologije i naglaska, preko morfologije do sintakse.

Kajkavski se miješa sa dijalektalnom i standardnom štokavštinom. Germanizmi, česti još do prije 50-ak godina, polako uzmiču. Jedan, međutim ustraje: ziher! Migracijama stanovništva stižu pak u gradski sleng novi turcizmi (a Turaka ni blizu, šali se Kapović), kao džozle i sl. U trendu je i dalje premetanje tipa vopi (pivo), vozdra (zdravo), ali pristižu i novosti – skraćivanje riječi za prvi slog: čvara (močvara), pak (šu**k), njara (iskusnjara, u seksu iskusna žena)... Predobro, prestrašno zamjene su za vrlo dobro, jako strašno, a iz engleskog preuzeti ful (puno, potpuno) nedavno je proširen također u značenju vrlo (ful korisno, ful dobro).

Prema modernom
Predavanje je pokazalo rezultate Kapovićeva izoštrenog, stručnog uha koje hvata svaki pomak u jezičnim mijenama. Sustavnih lingvističkih i sociolingvističkih istraživanja tih pojava u hrvatskom jezikoslovlju (svim zavodima, institutima, akademijama i katedrama usprkos) na žalost još nema. Nadajmo se da je Kapović ohrabrujuća najava da se fokus znanstvenoga zanimanje naših lingvista napokon pomiče s tema primjerenijih 19. prema onim gorućima u 21. stoljeću.

 Posao zove...