tisak KAKO JE LEZBIJSKI NOGOMETNI KLUB “BURA” IZ ZAGREBA
BRANIO BOJE HRVATSKE NA GAY OLIMPIJADI U CHICAGU

Lijepe naše LEZBIJKE

Hrvatice je s tribina bodrila 31.000 gledalaca, a na svakom koraku u Chicagu bile su okružene gostoljubivim građanima. Uz njih na Olimpijadi nastupala su i još dva Hrvata, tenisač i nogometaš koji je zaigrao u reprezentaciji strane države. Svi su na Igre otišli zahvaljujući stipendijama Federacije Gay Games
“Bura” trenutno ima 30 članica dobi od 20 do 30 godina. Prošle godine osvojile su četvrto mjesto na natjecanju Euro Games u Kopenhagenu, a mogu se pohvaliti i osvajanjem prvog mjesta na nogometnom turniru u Beču

piše Tanja GATTIN-ZEBIĆ

Lezbijski nogometni klub “Bura” iz Zagreba, čije su članice djevojke iz cijele Hrvatske, nedavno se vratio s gay olimpijade “Gay Games” u Chicagu - natjecanja na kojem nastupaju osobe homoseksualne orijentacije. To je bilo prvi put da je Hrvatska imala predstavnike na gay olimpijadi koja se održava svako četiri godine, počevši od 1982.

Zastava dobrodošlice

“Buru” su prije dvije godine osnovale djevojke koje su dolazile na radionice organizacije koja promovira lezbijska ljudska prava “Kontra”. Danas ima 30 članica dobi od 20 do 30 godina. Prošle godine nastupile su na natjecanju Euro Games u Kopenhagenu gdje su osvojile četvrto mjesto, i to nakon samo godine dana treniranja. Također su osvajačice prvog mjesta na nogometnom turniru u Beču. Na gay olimpijadi, koju je u cilju razbijanja stereotipnog razmišljanja o gay društvu s grupom stanovnika San Francisca osnovao olimpijac Tom Vaddell, ove godine sudjelovalo je 12 tisuća sportaša iz cijelog svijeta u 17 sportova. S tribina ih je bodrilo 31 tisuća gledatelja. Uz “Buru” Hrvatsku su predstavljali i dva muška sportaša - jedan tenisač i nogometaš koji se pridružio timu strane države. Na natjecanje su otišli zahvaljujući stipendijama Federacije Gay Games.
- Na svim dućanima, restoranima i ulicama u Chicagu, u znak dobrodošlice, bile su postavljene zastave s dugom koja je simbol gay pokreta. Kako smo nosili kartice s znakom Gay Games, s kojom smo mogli ući na sve sportske i kulturne događaje, ljudi su nas pozdravljali i zaustavljali po ulici, te željeli s nama razgovarati. Svi su bili jako ljubazni i zanimalo ih je odakle dolazimo, te kojim se sportom bavimo - tvrdi Sanja Juras.
Klub Bura ima i trenericu koja je igrala nogomet, a sada osmišljava njihovu igru. Svatko tko hoće može s njima igrati nogomet, jer kako i sama kaže Sanja, zaista nema pouzdanog sredstva za provjeru da li je ta osoba gay.
- Zaista je važno što takav klub postoji i to zbog lezbijki koje se žele baviti sportom u prijateljskom okruženju - tvrdi Sanja.
S obzirom koliko Hrvati vole nogomet treninzi lezbijskog nogometnog kluba “Bura” sigurno bi bili posječeniji od “muških” utakmica, samo kada bi otkrile gdje ih održavaju.
- Zbog diskriminacije djevojke se boje izaći u javnost. Strah ih je da kada bi se doznalo za njihovu seksualnu orijentaciju da bi zbog neprihvaćanja okoline mogle izgubiti posao, pa čak i doživjeti nasilje. To je sve realno očekivati jer živimo u veoma netolerantnom i patrijahalnom društvu u kojem je teško biti žena, a pogotovo lezbijka. Osim što doživljavamo psihičko i fizičko nasilje, trpimo više verbalnog nasilja od gay muškaraca i to na način da dobivamo veliki broj seksualnih ponuda. Zbog toga je curama teško - kazala je 24-godišnja Sanja Juras, članica Bure.

10 posto populacije su lezbijke

Naime, prema istraživanjima svaka druga gay osoba u Hrvatskoj u protekle tri godine doživjela je neki oblik nasilja. No, najveći problem su crne brojke, jer se mnogi boje prijaviti da su kao gayevi žrtve nasilja, bilo to u obitelji, na poslu ili na ulici.
Zato osim Sanje Juras nitko iz “Bure” nije želio govoriti za novine. Naime, Sanja je jedna od rijetkih gay osoba u Hrvatskoj koja je javno govorila o svojoj seksualnoj orijentaciji, a kao član “Kontre” i buduća pravnica zalaže se za prava gay populacije.
- Kada sam u travnju 2002. godine po prvi put o tome govorila u javnosti imala sam više pozitivnih nego negativnih reakcija. Takvi slučajevi da okolina tako reagira su rijetki. Zbog toga mnogi žive u strahu, a prema podacima oko 10 posto populacije je lezbijki, gay ili biseksualnih osoba - objašnjava mlada ratnica za ljudska prava i ravnopravnost.