Tenis trivia
GDPR kazne - teniski savez prodao podatke
Nizozemsko nadzorno tijelo izreklo je novčanu kaznu u iznosu od 525.000 eura nizozemskom teniskom savezu zbog kršenja odredbi čl. 5. nepoštivanje načela obrade podataka i čl. 6. jer nije postojala valjana pravna osnova obrade podataka. Savez je kažnjen zbog prodaje osobnih podataka više od 350.000 svojih članova sponzorima koji su ih potom kontaktirali putem pošte i telefona u svrhu izravnog marketinga. Nadzorno tijelo je utvrdilo da je Savez osobne podatke poput imena i prezimena, adrese i spola proslijedio trećim stranama bez privole vlasnika podataka te je odbacilo postojanje legitimnog interesa za prodaju podataka i utvrdilo da nema valjane pravne osnove za prijenos osobnih podataka sponzorima. Izvornik dokumenta možete vidjeti ovdje.
Umjesto bolnice napravili teniske terene
Međutim, ispriječila se ljubav prema sportu pa su na predviđenoj lokaciji izgrađeni teniski tereni za natjecanja Davis Cupa 1936. godine te se od te lokacije odustalo.
https://www.index.hr/vijesti/clanak/kad-su-zapravo-izgradjene-hrvatske-bolnice/2171588.aspx
Dar je napisao/la:
Vidi cijeli citat
Čekaj, došao si tu reklamirati clickbaitove drugih portala? Ili prekopiraj tekst ili napiši neki opis, pa link. U suprotnom će ovakvi upisi biti brisani.
"A winner is someone who recognizes his God-given talents, works his tail off to develop them into skills, and uses these skills to accomplish his goals." - Larry Bird
MILIONER", "Najslabija karika". "Ruski rulet", "Sam protiv svih"... samo su neki od kvizova koji su poslednjih godina na velika vrata, po licenci, ušli u Srbiju. Pored njih, tu su i mnogobrojni dnevni TV kvizovi, koji ljudima pružaju mogućnost za laku i brzu zaradu.
Gledaoci se zabavljaju, proveravajući svoje znanje. Mnogi, međutim, loveći neviđene "bisere" voditelja ili takmičara. A njih je, more. Evo nekih.
- Odakle je fudbalski klub Selta?
- Iz Viga.
- Ne, iz Španije. ("Slagalica")
- Kako se zove najveći okean na svetu?
- Tihi okean.
- Odgovor nije tačan. Pacifik! ("Zlatna žica")
- Iz kog jezika potiče reč šator?
- Iz ciganskog.
- Iz romskog, žao mi je. ("Zlatna žica")
- U kom gradu se održava teniski turnir "Rolan Garos"?
- U Vimbldonu. ("Najslabija karika")
- U koju reku se uliva Južna Morava?
- U Severnu Karolinu.
- U Severnu Karolinu!?
- Pa da. Bolje da se gledaoci malo smeju, nego da kažem
da ne znam. ("Zlatna žica")
- Kako se zove proces po kojem se pršut razlikuje od šunke?
- Proces rada.
- Kako se zove najmanja ptica na svetu?
- Mali beloglavi sup.
- Kako se zove vrsta jakog, severozapadnog vetra koji duva u Beogradu?
- Tajfun.
- Koja evropska zemlja je poznata po polki i polonezi?
- Polinezija.
- U koju grupu životinja spadaju kenguri?
- U skakavce.
- Kako se zove najpoznatiji balet Stevana Hristića?
- Labudovo jezero.
- Ako je ćirilica drugo slovensko pismo, koje je prvo?
- A!
- Koja naša reč od tri slova može biti i muškog i ženskog roda?
- Saša.
- Kako se zove sklonost ka uživanju?
- Da nije užitak?
- Kada je 1918. osnovana Jugoslavija, koji je njen grad bio najveći?
- Berlin.
Sledeći gledalac: - Prag možda?
- Benito Musolini je dobio ime po jednom čuvenom Meksikancu. Kako se on zvao?
- Pančo Vila!
- Koji grad u našoj zemlji i dalje nosi ime po jednom komunističkom funkcioneru?
- Jajce.
BUĐENJE
KVIZ "Zlatna žica", januar ove godine.
- Dobro jutro, jeste se probudili?
- Nisam.
- He he... sad ćemo malo da vas razbudimo. Kako se zovete?
- Ma pusti me, ženo, da spavam!
PETE EGOSCUE
(DVIJE POLOVICE) Poimanje tijela kao cjeline osobito naglašavam jer ga prečesto zaboravljaju ili zanemaruju oni koji bi to trebali neprestano imati na umu. U moju kliniku dolaze tenisači dešnjaci i čude se zašto ih upućujem da rade na lijevoj strani tijela (i obrnuto kod ljevaka). »Boli me desno rame,« obavijestila me jedna slavna tinejdžerska zvijezda. »Nemojmo gubiti vrijeme na lijevo.« »Zar lijevo rame prije igre ostavljaš u ormariću?« upitao sam ga. Mislio je da se šalim i bio je u pravu. Time sam, međutim, želio reći sljedeće: taj je mladić proveo godine, tisuće sati, razvijajući samo jednu stranu tijela. Jedno zapešće, jedan lakat, jedno rame, jedan kuk, jedno koljeno, jedno stopalo. Polovica tijela obavljala je sav posao - zamahivanje, udaranje, istezanje, održavanje ravnoteže, okretanje. Druga je strana tek postojala. Za to nije kriv tenis. Kriv je taj mladi tenisač i njegovi treneri. Tijelo se svim silama trudi učiniti ono što od njega tražimo. Ako pektoralis major, prednji dio deltoida, i biceps brachii ne mogu izvesti forhend udarac onako kako bi trebali, tijelo će uposliti ostale mišiće da bi im pomogli. Zbog toga tijelo nakon nekog vremena počinje nalikovati čamcu za spašavanje u kojemu su se svi putnici nagurali na jednu stranu. Čamac se prevrće; tijelo počinje boljeti. Moj pacijent, tinejdžersko tenisko čudo, bio je tako nadaren da je i mogao nastaviti igrati na taj način. No, s vremena na vrijeme morao je napustiti igralište kako bi jeo, spavao i bavio se ostalim uobičajenim aktivnostima. Kada god bi se uspinjao stepenicama, trpio je jake bolove jer su mu mišići desne strane jasno govorili kako su siti toga da obavljaju sav posao, a mišići lijeve strane pridružili su se pritužbi tvrdeći da se oni ne bave uspinjanjem stepenicama. Priča ima sretan završetak jer je mladić odlučio izbjeći operaciju ramena - koje nije bilo problem - i umjesto toga se pozabaviti lijevom stranom svojega tijela. Danas se natječe kao profesionalni tenisač. Kad pomislim na njegovo iskustvo, pitam se je li čudno što danas deseci sjajnih tenisača trpe bolove i povlače se iz igre prije no što navrše dvadesetu? Odgovor na to pitanje krije se u predodžbi koju je osmislio pokojni Italo Calvino, talijanski novelist. Calvino je napisao novelu pod naslovom Raspolovljeni vikont. Novela govori o talijanskom plemiću kojega je, za jednoga od napoleonskih ratova, raspolovilo topovsko zrno. Njegove su dvije polovice djelovale zasebno te činile zlo i dobro. Sjajna priča, sjajna predodžba. Međutim, nije sjajno to što danas stvaramo naraštaj mladih »raspolovljenih« sportaša, nadarenih muškaraca i žena koje poučavamo i potičemo da zanemaruju jednu polovicu svojega tijela. Kad klicanje utihne, njihova je nagrada bol, obamrlost, iscrpljenost, gubitak sposobnosti i rano povlačenje.
(SLIKOVNA PORUKA) Uz svakoga »raspolovljenog« sportaša još su tisuće ljudi koji pate od istih tegoba iako nikada nisu izašli na tenisko ili nogometno igralište. Za njih su i najprirodniji postupci svakodnevnog života - ustajanje, sjedanje, sagibanje, okretanje glave s lijeva na desno - neprirodni činovi. Bol koju osjećaju potvrđuje da se događa neprirodan čin. Bol je način na koji tijelo privlači našu pozornost; od tihog» Pssst!« do grmljavinskog praska. Uz svako od tih upozorenja ide i slikovna poruka kako bismo shvatili njegovo značenje. Tijelo ne iskušava sreću. Disfunkcija se očituje kao bol, ali je i vidljiva golim okom. No, većina od nas odbija sagledati istinu. Pretpostavljamo da iskrenuta stopala, pognuta ramena ili nejednako dugačke noge nisu ništa drugo doli nasljedne ili prirođene mane. Međutim, sve su te značajke zapravo simptomi. Uzmimo za primjer »kraću« nogu pacijenta koji je posjetio moju kliniku i kojega sam već spomenuo u ovom poglavlju. Da smo izmjerili obje noge od pete pa sve do glave femura, koja leži u zglobnoj čašici kuka, duljina bi im bila jednaka. Pa ipak, jedna se noga očito doimala duljom od druge. Nesrazmjer je prouzročen prebacivanjem većeg dijela tjelesne težine na lijevu ili »dužu« nogu, koja je, zbog dodatne opterećenosti, pomaknula zdjelicu okomito i vodoravno. Jedna strana zdjelice, ilium, je spuštena, a druga podignuta (i nagnuta prema naprijed). No, nije li to različito, a ipak jednako? Koji god bio uzrok, posljedica je »kraća« noga. Na to ću retoričko pitanje odgovoriti drugim retoričkim pitanjem: zašto bismo živjeli s pola tijela kad to ne moramo? Medicina nipošto ne može postići da kraća noga odraslog čovjeka izraste do svoje pune duljine. Postupci obuhvaćaju tek prikrivanje nedostatka. Ali, neprirodne pokrete koji su tom čovjeku onemogućili korištenje potrebnih mišića lako je ukloniti putem ponovnog upoznavanja njegova tijela s pravilnim, prirodnim pokretima.
(PROŠLO SVRŠENO VRIJEME) Poput mladoga tenisača s bolnim ramenom i čovjeka s »kraćom« nogom, mnogi pogrešno shvaćaju upozorenja tijela i prateće slikovne poruke. Bol u koljenima ne znači da je trčanje loše za tijelo; bol u donjem dijelu leđa nije prouzročena pretjeranim igranjem golfa. Sve je više aktivnosti i situacija za koje smo preslabi da bismo u njima sudjelovali, ili se to barem može zaključiti iz upozorenja koja se vežu za razne sportove, fitnes programe, dijelove uredske opreme i zanimanja. Jednostavno ne mogu prihvatiti da su današnji muškarci i žene, potomci lovaca-sakupljača, ljudi koji su prije tek nekoliko tisuća godina svakodnevno kilometrima hodali i trčali po suncu i kiši, vrućini i hladnoći, preko stijena i kroz grmlje, preslabi da bi uvečer trčali parkom ili radili na tipkovnici računala. S evolucijskog stajališta, tisuću godina - čak pet tisuća godina jednako je danu i pol, ako i toliko. A ako smo u tako kratkom vremenskom razdoblju zauvijek izgubili sposobnost hodanja, trčanja i izdržljivosti bez boli, ili je naše poimanje evolucijskih načela pogrešno, ili smo na putu prema izumiranju. No, možda postoji i treća mogućnost. Možda...možda građa tijela ipak nije manjkava, i možda još uvijek raspolažemo svojom prirođenom snagom, snagom lovca-skupljača. Možda ... možda tijelo ipak nije potrebno »popravljati« kirurškim zahvatima ili lijekovima kada se »pokvari«. Uvjeren sam da riječi možda tu nema mjesta. Građa je posve u redu; nešto nije u redu s funkcijom.
FIZIKA TENISA) S tenisačima je zabavno raditi i uvijek su predvidljivi! Ako im izvedba oslabi, nabave novi reket ili nove tenisice. Kad ih počnu boljeti ramena, koljena i laktovi, skloni su izredati krivce. »Razlog mora biti moj novi reket... razlog moraju biti nove tenisice. « Za bol nisu krive ni tenisice ni reket. »Koncentracija mi je slaba«, glasi još jedno omiljeno opravdanje, »zbog toga gubim«. Opravdanja je mnogo. Čim su se prije nekoliko godina pojavili široki reketi - jedva da su stigli u prodavaonice sportske opreme - čuo sam pritužbu: »Lakat me još više boli zbog novoga, širokog reketa«. »Doista?« »Da, udarac lopte o širu površinu reketa kroz držak odašilje jače vibracije u ruku i lakat.« »Smatrate li da je to razlog zbog kojega je vaše desno rame podignuto i pognuto prema naprijed?« »Pa ... « »Taj reket imate tek dva tjedna, a vašem je ramenu bilo potreb no dvadeset i pet godina da dođe u taj položaj. Lakat vas boli zbog ramena.«Profesionalan je tenis neumoljiv prema disfunkcionalnim tijelima. Da biste shvatili što se anatomski događa na teniskom terenu u Wimbledonu, morate imati na umu da je pravilno rasporedivanje tjelesne težine, presudno važno u svim sportovima, moguće ostvariti samo u uravnoteženom položaju. Disfunkcionalni su tenisači po definiciji neuravnoteženi. Oni uvijek udaraju loptu tako da im je težina prebačena na stražnju nogu; umjesto da se s desnog kuka prebacuje na lijevi, tjelesna težina sa svakim bekhendom i forhendom silovito zaokreće gornji dio trupa. U vrijeme starih drvenih reketa samo su najbolji i potpuno funkcionalni tenisači mogli postići brzinu i udariti topspin jer su bili uravnoteženi, zbog čega su pravilno rasporedivali tjelesnu težinu. Suvremeni su reketi toliko usavršeni da brzinu i top spin udarac može ostvariti i tenisač koji nije anatomski funkcionalan. Događaju se i ozljede. Raz1og tomu valja tražiti u jednostavnom. zakonu fizike - svakoj akciji slijedi jednaka i suprotna reakcija. Ta bi se jednaka i suprotna reakcija trebala događati u jednakoj i suprotnoj strani tijela koje bjesomučno trči. Kad je Mary prije nekoliko godina došla u moju, kliniku, bila je fanatična tenisačica amaterka, ali je trpjela bolove teniskog lakta. Iskušala je sve metode liječenja, uključujući i akupunkturu, a razmišljala je i o operaciji, no, brinu la je da bi zbog oporavka mogla propustiti cijelu sezonu. »Mary, ustanite na trenutak«, rekao sam, ustavši od radnog stola. Ustala je i okrenula se prema meni. »Okrenite nožne prste prema unutra«, zamolio sam je. »Zabacite ramena unatrag - ne podižite ih - zabacite ih unatrag.« »Teniski lakat, kažete? Vraški boli, zar ne?« pitao sam. Mary je kimnula.Pružio sam ruku i stisnuo njezin bolan lakat. Mary je zinula. Stisnuo sam još jednom. Bol, s kojom je Mary mjesecima živjela i igrala tenis, potpuno je nestala.Mary nije mogla povjerovati pa je počela pritiskati lakat kao da se bol negdje sakrila. Mislim da je bila pomalo razočarana kada je shvatila da je bol nestala.Rekao sam joj da je, stojeći sa stopalima okrenutim prema unutra izabačenim ramenima, dokazala da kukovi i ramena djeluju kao cjelina. »U tom smo položaju sposobni ramenu u određenoj mjeri omogućiti mehanizam zglobne glave i čašice. Ako je rame pognuto, a vi od njega očekujete pokret zglobne glave i čašice kao što je forhend udarac, ono vam ne može udovoljiti bez pomoći lakta. Iako nije građen za mehanizam zglobne glave i čašice, lakat preuzima tu zadaću. Pokreti savijanja oštećuju tetivu dok prolazi kroz lakat.« Jedna od vježbi u njezinu programu bila je gravitacijski spust uz privlačenje lopatica, koju sada izvodi na zabavama kako bi zadivila svoje prijatelje tenisače koji se žale na teniski lakat. Odvodi ih do stepenica i uputi ih da izvedu tri niza od dvadeset ponavljanja, a potom im održi moje predavanje o mehanizmu zglobne glave i čašice te o mehanizmu šarke.
- Najnovije
- Najčitanije
Tara Würth preokretom do pobjede i prolaza u drugo kolo u Trnavi
1 dan•WTA Tour
Antonia Ružić došla do rankinga karijere, Ćorić se vratio među 90 najboljih
3 dana•WTA Tour
Davis Cup: Talijani su obranili naslov, a finale odradili bez izgubljenog seta
3 dana•Davis Cup/Fed Cup
Još jedan sjajan tjedan Ružić zaključila novom titulom!
4 dana•WTA Tour
Talijani na krilima nedodirljivog Sinnera jure prema obrani naslova u Davis Cupu
4 dana•Davis Cup/Fed Cup
Odlična Antonia Ružić nastavlja nizati pobjede, ušla u još jedno finale!
5 dana•WTA Tour
Antonia Ružić u dva seta protiv Toth došla do polufinala turnira u Trnavi
6 dana•WTA Tour
Crvena zvezda pregazila Stuttgart, do prve pobjede stigao i Sturm
19 sati•Nogomet
Rudeš odgovorio Toplaku: 'Imate talent za analize i komentiranje, a u praksi su stvari drukčije'
21 sat•Nogomet
Upitna budućnost Mmaeea u Dinamu, Marokanac izbačen iz prve momčadi
3 sata•Nogomet
Kronologija: Borussia bez problema do pobjede na Maksimiru
19 sati•Nogomet
Zagreb se dobro držao, ali Nantes je ipak bio prejak
18 sati•Rukomet
Sjajni Zubac i Harden izdominirali protiv Wizardsa i odveli Clipperse do pobjede
9 sati•Košarka
Bjelica: 'Petko će teško nastupiti do kraja godine, izgubiti još i Kulenovića bilo bi pogubno'
16 sati•Nogomet
El Clasico od velikog značaja, Real Madrid ne želi potonuti još dublje
3 sata•Košarka