Ja sam se tada na brzinu “navukao” na to klađenje. Koliko je klađenje opasno, mogu reći iz svog iskustva. Navukao sam se jer mi je postalo toliko zanimljivo iako sam igrao za male iznose, za nekih deset kuna i dobit za deset ili dvadeset kuna. Nije se, dakle, radilo o kunama, već bih čekao po noći neki rezultat hokejaške utakmice iz Amerike, a hokej me uopće ne zanima.
Za deset kuna? Vidio sam da nešto tu ne štima. I onda sam odlučio sve to matematički proračunati. U suradnji s mojom tadašnjom kolegicom Karmen Rivier objavio sam stručni rad što o sportskom klađenju kaže matematičar. Istražili smo iz matematičkoga kuta može li se dobiti u sportskom klađenju i vidjeli smo da ne može. Sustavne pogreške u kladionicama prije su se događale, ali danas ih nema, to je sigurno. Može se dogoditi poneki kiks, ali toliko su rijetke njihove pogreške da je danas nemoguće pobijediti kladionice.
Zašto je danas nemoguće? Računaju li kladionicama računala koeficijente ili su se dobro uvježbali u međuvremenu?
– I jedno i drugo. Prvo, oni su iskusniji; osim toga ljudi koji se klade misle da mogu bolje procijeniti od procjenitelja koji to rade za kladionice. To je nemoguće, to su ljudi čiji je to posao. To su statističari, bave se sportom čitav život. Njima su najmanje osam sati dnevno rezultati u glavi.
Prema tome, to je nemoguće jer su uvježbani i ne rade više pogreške. A treće, imaju informatičke sustave koji im odmah blokiraju uplate u slučaju da dođe do povećanih uplata na određeni ishod. Odmah se kompjutor blokira i, što je najvažnije, kladionice sada imaju udruge gdje mogu provjeriti svoje koeficijente prije nego ih javno objave. Sve to oni međusobno dobro provjere, i to je to. Tako da su se osigurali sa svih strana.
http://www.jutarnji.hr/-kladionice-ne-mozes-dobiti--matematicar-iz-splita-izracunao-i-rijesio-se-ovisnosti/1289373/