Nova pravila - smrt skijaških skokova kakve znamo
Pisao sam ovaj post za jedan drugi forum, ali možda nekoga bude i ovdje zanimalo. Dakle:
Od samog početka skijaških skokova, isključivo duljina skoka i ocjene su odlučivale pobjednika, dakle one stvari koje su i gledatelji mogli vidjeti. S tim što su s godinama ocjene sve više padale u drugi plan, te danas manje-više jedino rade razliku ako skakač ne napravi telemark. E pa više vrlo vjerovatno neće biti tako, jer je FIS (Hofer) došao na 'briljantnu' ideju kako omogućiti sigurno i pravedno natjecanje.
Naime, FIS ovo ljeto testira nova pravila koja uzimaju u obzir smjer i snagu vjetra, te koja daju mogućnost žiriju natjecanja da se, ukoliko je po njima potrebno, zaletište smanji / poveća bez da se ponovi cijela serija. Svaka skakaonica ce imati svoj wind / gate faktor, dakle za svaku će se posebno izračunati koliko bi 1 m/s vjetra donio više / manje svakom skoku, te koliko bi 1 metar više / manje zaleta donio više / manje metara svakom skoku. E sad, na papiru to sve izgleda izvedivo, ali nakon što nekim čudom uspijete odgledati natjecanje do kraja, shvatite da je to neki sasvim drugi sport.
WIND FACTOR
Prvi problem :
Formule za vjetar i zalet su fiksne. Kako FIS može biti siguran da će SVAKI skakač (njih tisuću od tisuću) reagirati POTPUNO isto u SVAKOJ situaciji na isti iznos vjetra, kao što to pravilo pokušava dokazati? Svako ima svoj vlastiti aerodinamični stil, vlastitu krivulju leta i samu građu tijela, mnogi imaju različita odijela, tako da je to jednostavno nemoguće.
Ali ok, idemo na natjecanje. U redu, svima je jasno da vjetar može oštetiti / donijeti koristi skakaču. Ali, u kojoj je mjeri to doista tako? U zadnje 4 sezone održano je točno 100 individualnih natjecanja u Svjetskom Kupu. Tko su bili nezasluženi pobjednici? Vjerovatno svima padaju na pamet Rok Urbanc iz Zakopana 2007. i Fumihisa Yumoto iz Pragelata 2009. (iako je Yumoto imao još nekoliko vrlo dobrih rezultata i skokova te godine, kao i ovog ljeta, ali u redu).
I koji još? Zapamtite, 100 natjecanja, sigurno se možete sjetiti još nekoga. Meni, koji nisam propustio nijedno natjecanje od tih 100, na pamet još padaju :
* Arttu Lappi iz Kuusama 2006./07. (iako je bio sigurno favorit za postolje prije natjecanja, samo najbolji skakači taj put jednostavno nisu dobili priliku uopće da udu među 30, a kamoli da se bore za pobjedu)
* Andreas Kuettel u Garmischu te iste sezone
Dakle, u vrh glave 4 sretna pobjednika u zadnjih 100 natjecanja SK-a! U Formuli 1 je sigurno bilo više od 4 sretna pobjednika u zadnjih 100 trka (bilo radi kiše, bilo radi Safety Cara). Da li u nogometu bolja momčad pobijedi 100 puta od 100? Pobijedi moj ku.ac.
(i primjetite, sva ta 4 'sretna' natjecanja su bila odlučena nakon jedne serije, nakon što je žiri doslovno forsirao izvedbu natjecanja umjesto da ga jednostavno oktaže. Ako ne ide - ne ide, a ne silovati natjecanje)
Zadnje sezone bilo je 27 individualnih natjecanja sa sljedećim pobjednicima :
Schlierenzauer - 13
Ammann - 5
Loitzl - 4
Olli - 3
Okabe - 1
Yumoto - 1
Dakle, ako vjetar stvarno utječe toliko na rezultate, kako je moguće da su 4 skakača dobila 25 od 27 natjecanja?? I to su njihove pobjede najčešće dolazile u serijama.
Ali ajde, čak i ako zanemarimo to, dolazimo do glavnog problema. Natjecanjima će jednostavno faliti EMOCIJA i UZBUĐENJA. Kako ću ja ako pođem na Planicu dogodine biti u stanju procijeniti da li je Malysz u letu imao 0.5m/s ili 0.7m/s vjetra pod skijama, a to će biti isto odlučujuci faktor u konačnom rezultatu? Nakon što je Ammann dobio prva 3 natjecanja ove godine, pred domaćom publikom u Einsiedelnu ostvario je najduži skok 1. serije. Naravno, proslavio je svoj sjajni skok, publika je isto bila oduševljena - ali na kraju se ispostavilo da je taj skok zbog vjetra bio dovoljan za tek - 5. mjesto! Nadalje, u tom istom Einsiedelnu pobjedio je Romoeren. Ne ulazeći u to koliko je njegova pobjeda bila zaslužena, spomenut ću samo sljedeći podatak : skakač koji je završio na 25. mjestu (Jakub Janda) je nadmašio Romoerena i u dužini skokova i u ocjenama! Tu dolazimo do drugog problema, odnosno druge promjene pravila. A taj je po meni još veći.
GATE FACTOR
Dakle, pomoću specijalnih formula, natjecanje će se moći nastaviti i ako se promjeni visina zaletišta. Ali, kao što bi rekli u TV-shopu, to nije sve. Hofer želi dati mogućnost trenerima da i oni smanje zaletište ukoliko to smatraju potrebnim. Dakle, ukoliko se počne sa prevelikim zaletom, pa skokovi postanu preopasni (tipa Lillehammer prošle sezone kada je Kranjec skočio 142m), ili ako se vjetar pri kraju serije poveća do te mjere da je preopasno nastaviti sa natjecanjem (Vancouver, Schlierenzauer u Vikersundu) to se čini korisnim. Ali, što se onda događa? Tada će npr. 124 metra sa skraćenog zaleta za 5 mjesta (kao što je bio slučaj u Hakubi ovog ljeta) vrijediti potpuno isto kao i 136 metara sa tog veceg zaleta! Tj., skakač koji skoči 10-ak metara manje od nekog drugog može vrlo lako pobijediti! Tj. svu radost i uzbuđenje koju donosi dugački skok možemo zaboraviti.
Ali ajde, ako će se to dogoditi samo 3-4 puta tijekom cijele sezone, i kada je to zbilja potrebno (tj. ostanu samo 2-3 skakača do kraja serije), publika će se uspijeti snaći. Ali način na koji se to pravilo testira ovog ljeta govori sljedeće :
- ako natjecanje počne sa prekratkim skokovima, žiri ce podići zalet. Ali, koji je smisao skočiti 123m sa npr. zaleta 12, ako se boduje POTPUNO isto kao i skok od 120m sa zaleta 11?? To samo potpuno nepotrebno komplicira stvari. A upravo to je dovelo do problema u Hakubi ovog ljeta, serija je počela sa 11-og zaleta, pa se podiglo na 12, pa na 13, pa na 14 i onda je Ammann skočio 136m. Sad je odjedanput postalo preopasno, pa su spustili zalet za zadnja 2 skakača (Yumoto i Kasai) na 9. A po toj slavnoj formuli, u Hakubi skok od 124m sa zaleta 9 vrijedi potpuno isto kao i 136m sa zaleta 14. Dakle, 5 različitih zaleta u samo 30 minuta - što vrlo lako može dovesti do sljedećeg - 5 potpuno jednakih skokova od 125m će se bodovati na 5 različitih načina!
- nakon svakog skoka na HS točku skakaonice, možete očekivati smanjenje zaleta. Dakle, najbolji skakači ce manje-više uvijek skakati sa smanjenog zaletišta, i dobijati zbog toga bonus bodove. A čak i ako ga žiri ne smanji, sasvim logično je očekivati od trenera da smanjivaju zalet za svoje najbolje skakače, jer je puno lakše npr. u Oberstdorfu napraviti telemark na 135m nego na 140m, a za razliku u duljini ionako dobiju bonus bodove. Dakle iz toga izlazi - ako skakači budu skakali manje, bit će im lakše osvojiti više bodova!
E sad, sva ta pravila imaju na naravno i svojih prednosti. Vjerovatno su pravednija i donekle sigurnija za same skakače (a shvaćam zašto ih oni većinom i podupiru jer je njima cilj ostao potpuno isti - skočiti što bolje mogu u danim uvjetima), olakšavaju posao žiriju, ali za navijače pred TV-om, a pogotovo za one pred skakaonicom su - jedno veliko sranje. Ako ne mogu ništa zaključiti na temelju jedinoga što mogu viditi - duljine skoka, koji ku.ac ih uopće imam gledati kako skaču? Mogu jednostavno pratiti što se događa na FIS Livescoreu, svejedno prije nego kompjuter izbaci rezultat neću znati apsolutno ništa.
Naravno, vjetar ipak igra određenu ulogu. Ali, njegov utjecaj se mogao smanjiti na bezbroj drugih načina, koji bi bili sasvim prihvatljivi za publiku.
- instalacija zaštitnih mreža, kao lani u Innsbrucku, nakon čega smo imali sasvim pravedno natjecanje
- uvođenje pravila da u slučaju problema sa vremenom, samo prvih 15 ide u drugu seriju, jer je 99% vjetrovnih lutrija bilo odlučeno nakon samo jedne serije
- ocjenjivanje probne serije koja bi se koristila u slučaju da se druga serija ne može završiti ili korišenje rezultata kvalifikacija u tu svrhu
(ta praksa je bila na snazi od 50-ih do 70-ih)
Najveći problem je naravno ukoliko se ta vjetrovna lutrija dogodi na Svjetskom Prvenstvu ili Olimpijskim Igrama. Ali i to se može lako riješiti na mnoge načine :
- jednostavno spojiti poredak sa male i velike skakaonice. Skakač bi morao odlično skočiti 4 puta (kao na SP-u u letovima), i prvak bi sigurno bio pravedan. Tako bi napokon dobili univerzalnog svjetskog / olimpijskog prvaka, a nikakve promjene programa ne bi bile potrebne. Koji je uopće smisao titule 'Svjetski prvak na maloj skakaonici', kad se na njima ionako ne skače u SK-u?
- promjena dosadašnjeg formata na SP-u i OI, umjesto 3 dana treninga + 1 dan natjecanja, uvesti 2 dana treninga + 2 dana natjecanja (opet bi 4 serije odlučivale o pobjedniku)
- uvođenje pravila da se barem 2 serije moraju završiti da bi se medalje podjelile
- ili barem nikad više ne staviti veliku skakaonicu na zadnji dan natjecanja, kao prošle sezone u Liberecu, tako da se natjecanje može produžiti barem na 2 dana ukoliko je potrebno.
A najviše koristi iz svega ovoga će imati televizijske kuće, jer će sada prijenosi bez prekida i ponavljanja serija trajati uvijek 90 minuta, i neće im remetiti satnicu. A daljni dokaz toga je taj da će se ova pravila primjenjivati samo u Svjetskom Kupu, na natjecanjima nižeg ranga (Kontinentalni i FIS Kup) i domaćim natjecanjima, tj. onima koja se ionako ne prenose, neće. Jer ti skakači očito po FIS-u ne zaslužuju pravedno i sigurno natjecanje...
A zanimljivo je da je do ovakvih potpuno revolucionarnih pravila došlo upravo nakon što je Austrijanac vjerovatno izgubio zasluženo zlato na SP-u.
Kao zadnji dokaz o nepotrebnosti ovakve revolucije, prikazivam poredak ovoljetne Turneje 4 Nacije sa uključenim vjetrovnim bonusima / minusima i bez njih (a uzmite dodatno u obzir da na tim natjecanjima nije bilo vjetrovnog koridora, odnosno uvjeti su još više varirali nego inače) :
SA VJETROVNIM PRAVILOM, stvarni poredak
1. Ammann
2. Malysz
3. Kornilov
4. Kranjec
5. Olli
6. Colloredo
BEZ VJETROVNOG PRAVILA
1. Ammann
2. Malysz
3. Kornilov
4. Kranjec
5. Olli
6. Colloredo
Primjećujete sličnosti?
A s ovim pravilima, može se vrlo lako sljedeće sezone u Planici dogoditi sljedeća situacija nakon 1. serije:
1. Schlierenzauer - 190m
2. Kranjec - 220m
(na velikim skakaonicama su Gate i Wind faktori od 7 do 10, na letaonicama će vjerovatno biti oko 12 ako ne i više)
I zašto bi itko išao to gledati?
Od samog početka skijaških skokova, isključivo duljina skoka i ocjene su odlučivale pobjednika, dakle one stvari koje su i gledatelji mogli vidjeti. S tim što su s godinama ocjene sve više padale u drugi plan, te danas manje-više jedino rade razliku ako skakač ne napravi telemark. E pa više vrlo vjerovatno neće biti tako, jer je FIS (Hofer) došao na 'briljantnu' ideju kako omogućiti sigurno i pravedno natjecanje.
Naime, FIS ovo ljeto testira nova pravila koja uzimaju u obzir smjer i snagu vjetra, te koja daju mogućnost žiriju natjecanja da se, ukoliko je po njima potrebno, zaletište smanji / poveća bez da se ponovi cijela serija. Svaka skakaonica ce imati svoj wind / gate faktor, dakle za svaku će se posebno izračunati koliko bi 1 m/s vjetra donio više / manje svakom skoku, te koliko bi 1 metar više / manje zaleta donio više / manje metara svakom skoku. E sad, na papiru to sve izgleda izvedivo, ali nakon što nekim čudom uspijete odgledati natjecanje do kraja, shvatite da je to neki sasvim drugi sport.
WIND FACTOR
Prvi problem :
Formule za vjetar i zalet su fiksne. Kako FIS može biti siguran da će SVAKI skakač (njih tisuću od tisuću) reagirati POTPUNO isto u SVAKOJ situaciji na isti iznos vjetra, kao što to pravilo pokušava dokazati? Svako ima svoj vlastiti aerodinamični stil, vlastitu krivulju leta i samu građu tijela, mnogi imaju različita odijela, tako da je to jednostavno nemoguće.
Ali ok, idemo na natjecanje. U redu, svima je jasno da vjetar može oštetiti / donijeti koristi skakaču. Ali, u kojoj je mjeri to doista tako? U zadnje 4 sezone održano je točno 100 individualnih natjecanja u Svjetskom Kupu. Tko su bili nezasluženi pobjednici? Vjerovatno svima padaju na pamet Rok Urbanc iz Zakopana 2007. i Fumihisa Yumoto iz Pragelata 2009. (iako je Yumoto imao još nekoliko vrlo dobrih rezultata i skokova te godine, kao i ovog ljeta, ali u redu).
I koji još? Zapamtite, 100 natjecanja, sigurno se možete sjetiti još nekoga. Meni, koji nisam propustio nijedno natjecanje od tih 100, na pamet još padaju :
* Arttu Lappi iz Kuusama 2006./07. (iako je bio sigurno favorit za postolje prije natjecanja, samo najbolji skakači taj put jednostavno nisu dobili priliku uopće da udu među 30, a kamoli da se bore za pobjedu)
* Andreas Kuettel u Garmischu te iste sezone
Dakle, u vrh glave 4 sretna pobjednika u zadnjih 100 natjecanja SK-a! U Formuli 1 je sigurno bilo više od 4 sretna pobjednika u zadnjih 100 trka (bilo radi kiše, bilo radi Safety Cara). Da li u nogometu bolja momčad pobijedi 100 puta od 100? Pobijedi moj ku.ac.
(i primjetite, sva ta 4 'sretna' natjecanja su bila odlučena nakon jedne serije, nakon što je žiri doslovno forsirao izvedbu natjecanja umjesto da ga jednostavno oktaže. Ako ne ide - ne ide, a ne silovati natjecanje)
Zadnje sezone bilo je 27 individualnih natjecanja sa sljedećim pobjednicima :
Schlierenzauer - 13
Ammann - 5
Loitzl - 4
Olli - 3
Okabe - 1
Yumoto - 1
Dakle, ako vjetar stvarno utječe toliko na rezultate, kako je moguće da su 4 skakača dobila 25 od 27 natjecanja?? I to su njihove pobjede najčešće dolazile u serijama.
Ali ajde, čak i ako zanemarimo to, dolazimo do glavnog problema. Natjecanjima će jednostavno faliti EMOCIJA i UZBUĐENJA. Kako ću ja ako pođem na Planicu dogodine biti u stanju procijeniti da li je Malysz u letu imao 0.5m/s ili 0.7m/s vjetra pod skijama, a to će biti isto odlučujuci faktor u konačnom rezultatu? Nakon što je Ammann dobio prva 3 natjecanja ove godine, pred domaćom publikom u Einsiedelnu ostvario je najduži skok 1. serije. Naravno, proslavio je svoj sjajni skok, publika je isto bila oduševljena - ali na kraju se ispostavilo da je taj skok zbog vjetra bio dovoljan za tek - 5. mjesto! Nadalje, u tom istom Einsiedelnu pobjedio je Romoeren. Ne ulazeći u to koliko je njegova pobjeda bila zaslužena, spomenut ću samo sljedeći podatak : skakač koji je završio na 25. mjestu (Jakub Janda) je nadmašio Romoerena i u dužini skokova i u ocjenama! Tu dolazimo do drugog problema, odnosno druge promjene pravila. A taj je po meni još veći.
GATE FACTOR
Dakle, pomoću specijalnih formula, natjecanje će se moći nastaviti i ako se promjeni visina zaletišta. Ali, kao što bi rekli u TV-shopu, to nije sve. Hofer želi dati mogućnost trenerima da i oni smanje zaletište ukoliko to smatraju potrebnim. Dakle, ukoliko se počne sa prevelikim zaletom, pa skokovi postanu preopasni (tipa Lillehammer prošle sezone kada je Kranjec skočio 142m), ili ako se vjetar pri kraju serije poveća do te mjere da je preopasno nastaviti sa natjecanjem (Vancouver, Schlierenzauer u Vikersundu) to se čini korisnim. Ali, što se onda događa? Tada će npr. 124 metra sa skraćenog zaleta za 5 mjesta (kao što je bio slučaj u Hakubi ovog ljeta) vrijediti potpuno isto kao i 136 metara sa tog veceg zaleta! Tj., skakač koji skoči 10-ak metara manje od nekog drugog može vrlo lako pobijediti! Tj. svu radost i uzbuđenje koju donosi dugački skok možemo zaboraviti.
Ali ajde, ako će se to dogoditi samo 3-4 puta tijekom cijele sezone, i kada je to zbilja potrebno (tj. ostanu samo 2-3 skakača do kraja serije), publika će se uspijeti snaći. Ali način na koji se to pravilo testira ovog ljeta govori sljedeće :
- ako natjecanje počne sa prekratkim skokovima, žiri ce podići zalet. Ali, koji je smisao skočiti 123m sa npr. zaleta 12, ako se boduje POTPUNO isto kao i skok od 120m sa zaleta 11?? To samo potpuno nepotrebno komplicira stvari. A upravo to je dovelo do problema u Hakubi ovog ljeta, serija je počela sa 11-og zaleta, pa se podiglo na 12, pa na 13, pa na 14 i onda je Ammann skočio 136m. Sad je odjedanput postalo preopasno, pa su spustili zalet za zadnja 2 skakača (Yumoto i Kasai) na 9. A po toj slavnoj formuli, u Hakubi skok od 124m sa zaleta 9 vrijedi potpuno isto kao i 136m sa zaleta 14. Dakle, 5 različitih zaleta u samo 30 minuta - što vrlo lako može dovesti do sljedećeg - 5 potpuno jednakih skokova od 125m će se bodovati na 5 različitih načina!
- nakon svakog skoka na HS točku skakaonice, možete očekivati smanjenje zaleta. Dakle, najbolji skakači ce manje-više uvijek skakati sa smanjenog zaletišta, i dobijati zbog toga bonus bodove. A čak i ako ga žiri ne smanji, sasvim logično je očekivati od trenera da smanjivaju zalet za svoje najbolje skakače, jer je puno lakše npr. u Oberstdorfu napraviti telemark na 135m nego na 140m, a za razliku u duljini ionako dobiju bonus bodove. Dakle iz toga izlazi - ako skakači budu skakali manje, bit će im lakše osvojiti više bodova!
E sad, sva ta pravila imaju na naravno i svojih prednosti. Vjerovatno su pravednija i donekle sigurnija za same skakače (a shvaćam zašto ih oni većinom i podupiru jer je njima cilj ostao potpuno isti - skočiti što bolje mogu u danim uvjetima), olakšavaju posao žiriju, ali za navijače pred TV-om, a pogotovo za one pred skakaonicom su - jedno veliko sranje. Ako ne mogu ništa zaključiti na temelju jedinoga što mogu viditi - duljine skoka, koji ku.ac ih uopće imam gledati kako skaču? Mogu jednostavno pratiti što se događa na FIS Livescoreu, svejedno prije nego kompjuter izbaci rezultat neću znati apsolutno ništa.
Naravno, vjetar ipak igra određenu ulogu. Ali, njegov utjecaj se mogao smanjiti na bezbroj drugih načina, koji bi bili sasvim prihvatljivi za publiku.
- instalacija zaštitnih mreža, kao lani u Innsbrucku, nakon čega smo imali sasvim pravedno natjecanje
- uvođenje pravila da u slučaju problema sa vremenom, samo prvih 15 ide u drugu seriju, jer je 99% vjetrovnih lutrija bilo odlučeno nakon samo jedne serije
- ocjenjivanje probne serije koja bi se koristila u slučaju da se druga serija ne može završiti ili korišenje rezultata kvalifikacija u tu svrhu
(ta praksa je bila na snazi od 50-ih do 70-ih)
Najveći problem je naravno ukoliko se ta vjetrovna lutrija dogodi na Svjetskom Prvenstvu ili Olimpijskim Igrama. Ali i to se može lako riješiti na mnoge načine :
- jednostavno spojiti poredak sa male i velike skakaonice. Skakač bi morao odlično skočiti 4 puta (kao na SP-u u letovima), i prvak bi sigurno bio pravedan. Tako bi napokon dobili univerzalnog svjetskog / olimpijskog prvaka, a nikakve promjene programa ne bi bile potrebne. Koji je uopće smisao titule 'Svjetski prvak na maloj skakaonici', kad se na njima ionako ne skače u SK-u?
- promjena dosadašnjeg formata na SP-u i OI, umjesto 3 dana treninga + 1 dan natjecanja, uvesti 2 dana treninga + 2 dana natjecanja (opet bi 4 serije odlučivale o pobjedniku)
- uvođenje pravila da se barem 2 serije moraju završiti da bi se medalje podjelile
- ili barem nikad više ne staviti veliku skakaonicu na zadnji dan natjecanja, kao prošle sezone u Liberecu, tako da se natjecanje može produžiti barem na 2 dana ukoliko je potrebno.
A najviše koristi iz svega ovoga će imati televizijske kuće, jer će sada prijenosi bez prekida i ponavljanja serija trajati uvijek 90 minuta, i neće im remetiti satnicu. A daljni dokaz toga je taj da će se ova pravila primjenjivati samo u Svjetskom Kupu, na natjecanjima nižeg ranga (Kontinentalni i FIS Kup) i domaćim natjecanjima, tj. onima koja se ionako ne prenose, neće. Jer ti skakači očito po FIS-u ne zaslužuju pravedno i sigurno natjecanje...
A zanimljivo je da je do ovakvih potpuno revolucionarnih pravila došlo upravo nakon što je Austrijanac vjerovatno izgubio zasluženo zlato na SP-u.
Kao zadnji dokaz o nepotrebnosti ovakve revolucije, prikazivam poredak ovoljetne Turneje 4 Nacije sa uključenim vjetrovnim bonusima / minusima i bez njih (a uzmite dodatno u obzir da na tim natjecanjima nije bilo vjetrovnog koridora, odnosno uvjeti su još više varirali nego inače) :
SA VJETROVNIM PRAVILOM, stvarni poredak
1. Ammann
2. Malysz
3. Kornilov
4. Kranjec
5. Olli
6. Colloredo
BEZ VJETROVNOG PRAVILA
1. Ammann
2. Malysz
3. Kornilov
4. Kranjec
5. Olli
6. Colloredo
Primjećujete sličnosti?
A s ovim pravilima, može se vrlo lako sljedeće sezone u Planici dogoditi sljedeća situacija nakon 1. serije:
1. Schlierenzauer - 190m
2. Kranjec - 220m
(na velikim skakaonicama su Gate i Wind faktori od 7 do 10, na letaonicama će vjerovatno biti oko 12 ako ne i više)
I zašto bi itko išao to gledati?
- Najnovije
- Najčitanije
Kuglice se poigrale: Ashley Young bi mogao igrati protiv sina u FA kupu
12 min•Nogomet
Carragher: 'Prestanite s debatom, Van Dijk je najbolji stoper u povijesti Premier lige'
1 sat•Nogomet
Košarkaš Crvene zvezde MVP desetog kola ABA lige
1 sat•Košarka
Novi remi u borbi za naslov svjetskog prvaka
2 sata•Ostali sportovi
U-19: Hrvatske nogometašice minimalno poražene od Slovenije
2 sata•Nogomet
Final Four Eurolige trebao bi se igrati u Abu Dhabiju
3 sata•Košarka
Tena Lukas uspješno krenula na turniru u Italiji
3 sata•Tenis
SuperSport HNL nominacije: Birajte najbolje u studenom, traže se nasljednici Livaje i Gattusa
1 dan•Nogomet
Mallorca je jedno od pozitivnih iznenađenja, ali Barcelona treba pobjeda pod svaku cijenu
10 sati•Nogomet
Ruud van Nistelrooy debitira na klupi Leicestera protiv ranjenih Čekićara
8 sati•Nogomet
Bayern bez Harryja Kanea protiv Leverkusena u borbi za četvrtfinale DFB Pokala
7 sati•Nogomet
Ante Budimir krasno zabio, ali Osasuna nije izdržala, Sevilla do boda
20 sati•Nogomet
Vučko: 'Jako mi je žao što Sigur više ne konkurira za hrvatsku reprezentaciju'
9 sati•Nogomet
Partizan želi nastaviti pobjednički niz, u goste stiže bivši trener
5 sati•Košarka
Teška ozljeda zaustavila Marcela Hirschera: 'Možda sam konačno završio sa svojim putovanjem'
9 sati•Zimski sportovi