Batistuta s najviše pogodaka - Šuker treći

Na primjer - vjerojatno znate da su samo Brazilci nastupili na svih 17 dosad održanih Svjetskih prvenstava, a iza njih su Nijemci i Talijani sa po 15 nastupa u završnici. Ukupno je 71 država nastupila na Svjetskom prvenstvu, a među njima i 4 koje više ne postoje: SSSR, SFRJ, ČSSR i DDR (dobrodošli u svijet socijalističkih skraćenica). Četiri su debitanta u Japanu i Koreji: Senegal, Slovenija, Kina i Ekvador.

Najveća država koja će igrati na Dalekom istoku je Rusija, a vrlo zanimljiv će biti ogled između Kine i Kostarike u Skupini C. Kineza je, naime, 1,4 milijarde (gotovo četvrtina stanovništva Zemlje), dok Kostarikanaca ima oko 360 puta manje - tek oko 3,8 milijuna!

Najviše pogodaka od svih igrača prijavljenih za nastup na SP-u postigao je Argentinac Gabriel Batistuta (55 pogodaka u 75 nastupa). Slijedi ga Korejanac Sun-Hong Hwang ss 49 pogodaka iz 95 nastupa, a treći je naš kapetan Davor Šuker, sa 45 pogodaka u 68 nastupa.

Rekorder po broju nastupa za reprezentaciju je vratar Saudijske Arabije Mohammed Al-Deayea s nevjerojatnih 168 "kapica", slijedi ga Amerikanac Cobi Jones sa 154 nastupa, a treći je još jedan Saudijac, Sami Al-Jaber sa 148 nastupa za državnu momčad. Inače, 14 igrača je došlo na SP sa 100 i više nastupa za svoju zemlju, u našoj grupi to su Paolo Maldini (Italija - 122), Jorge Campos (Meksiko - 127), Alberto Garcia Aspe (Meksiko - 104) i Alex Aguinaga (Ekvador - 100). Kod naših, "stotki" je najbliži Robert Jarni (78 nastupa), slijede ga Šuker (68) i Soldo (59).

Jedina reprezentacija koja nema ni jednog igrača iz inozemstva je Saudijska Arabija, čija sva 23 igrača igraju u njihovoj ligi. Po jednog "stranca" imaju Španjolci (Mendieta), Englezi (Hargreaves) i Talijani (Coco). S druge strane, Kamerun i Irska nemaju ni jednog igrača iz svoje domaće lige, s tim da sva 23 Irca igraju u Engleskoj! Argentina ima samo jednog igrača iz svoje lige (Husain), a Senegal i Nigerija imaju samo po dva rezervna vratara u svojim ligama. K tomu - čak 20 Senegalaca igra u Francuskoj!

Najveći broj reprezentativaca daje milanski Inter - čak 13 i to u 7 reprezentacija: Italiju, Urugvaj, Brazil, Tursku, Portugal, Argentinu i Hrvatsku. Slijede ga Bayern, Roma i Arsenal sa po 11 reprezentativaca, Real, Juventus, Milan i Bayer poslali su na Daleki istok po 10 reprezentativaca. Iz naše lige, samo tri kluba daju reprezentativce (naše, naravno), Zagreb dvojicu (Olić, Vasilj), Hajduk i Dinamo po jednog (Pletikosa i Butina).

Brazil je rekorder i po osvojenim titulama prvaka svijeta - 4 puta su bili najbolji (1958., 1962., 1970. i 1994.), 3 puta su prvaci svijeta postajali Italija (1934., 1938. i 1982.) i Njemačka (1954., 1974. i 1990.), Argentinci (1978. i 1986.) i Urugvajci (1930. i 1950.) dvaput, te Engleska (1966.) i Francuska (1998.) po jedan put - i to kad su bili domaćini. Interesantno je da europska reprezentacija nikad nije bila prvak svijeta na Svjetskom prvenstvu izvan Europe!

Najviše medalja osvojili su Brazil i Njemačka, po 8: Brazilci 4 zlata, 2 srebra i 2 bronce, Nijemci 3 zlata, 3 srebra, 2 bronce, a uz njih još samo Talijani imaju sve tri medalje: 3 zlata, 2 srebra i 1 bronca. Na 16 dosadašnjih Svjetskih prvenstava, medalje je osvajalo 18 reprezentacija, među kojima je i Hrvatska s nezaboravnom broncom iz 1998. Još jednom su naši nogometši osvojili broncu - 1930., tada združeni u Kraljevinu Jugoslaviju. Samo tri zemlje imale su privilegiju dvaput biti domaćini Svjetskih prvenstava: Italija (1934. i 1990.), Francuska (1938. i 1998.), te Meksiko (1970. i 1986., preuzevši nakon odustajanja Kolumbije koja je dobila organizaciju). Za 4 godine pridružit će im se i Njemačka, koja je bila domaćin i 1974. godine. Šest puta se događalo da svjetski prvak postane država koja je organizirala SP: Urugvaj (1930.), Italija (1934.), Engleska (1966.), Njemačka (1976.), Argentina (1978.) i Francuska (1998.), a ako nešto možemo sa sigurnošću reći - ovog puta domaćin neće postati Svjetski prvak. Možete se kladiti u to!