Erceg zastao nadomak "Kluba 100"

Erceg je u sezonu ušao s 80 postignutih pogodaka, još 17 u minulom prvenstvu popeo se je na cifru 97, čime je dohvatio 3. mjesto vječne liste. Preskočio je Roberta Špehara (85) i Renata Jurčeca (84), no ipak će zasad ostati bez ulaska u elitni "Klub 100" HNL-a.

Tamo se nalaze samo dvojica, rekorder Igor Cvitanović (128 pogodaka) i Joško Popović (110). Cvitanović je u HNL-u proveo 10 sezona, dvaput je bio najbolji strijelac (1995/96 i 1996/97), a zabijao je za Varteks (9) i Dinamo (119 pogodaka).

Popović je u HNL-u proveo čak 12 sezona, nekoliko puta je pokušavao u inozemstvu, ali ciljnik mu je najbolje namješten bio baš u domaćoj ligi. Najbolji strijelac bio je u sezoni 1998/99, a postizao je pogotke za Zagreb (68), Šibenik (28) i Kamen Ingrad (14).

Najbolji inozemni strijelac u HNL-u je Admir Hasančić (BiH), koji je postigao 64 pogotka za Rijeku i Zagreb i nalazi se ukupno na 7. mjestu. Puno stranaca postizalo je pogotke u ovih 14 sezona, a ubilježeni su iz čak 18 država: Albanije, Australije, BiH, Brazila, Kanade, Liberije, Litve, Mađarske, Makedonije, Rumunjske, Rusije, SAD-a, SiCG, Sierra Leonea, Slovačke, Slovenije, Ukrajine i Urugvaja.

Ivica Žuljević iz Međimurja najbolji je debitant na vječnoj listi strijelaca u prošloj sezoni. Postigao je 12 pogodaka, što ga je svrstalo na diobu 177. mjesta. Uz njega su golobradi Leonard Barnjak (Zadar), Tomislav Bušić (Hajduk) i Karlo Primorac (Osijek), koji su u prošloj sezoni postigli svojih prvih 11 pogodaka.

Foto: Bojan Brčić

Najbolji učinak u jednoj sezoni imao je Goran Vlaović 1993/94, kada je bio najbolji strijelac s 29 pogodaka (0,853 po kolu). Najlošiji učinak najbolji strijelac lige imao je 2002/03, kada je Ivica Olić postigao samo 16 pogodaka (0,500 po kolu). Drugi najlošiji je ovogodišnji učinak Tomislava Ercega, 17 pogodaka - 0,531 po kolu.

Dinamo je u svom dresu imao najviše najboljih strijelaca lige, 4 nogometaša u 7 sezona (Vlaović, Cvitanović, Šokota, Olić), no najviše najboljih strijelaca odgojio je Osijek - trojicu (Vlaović, Cvitanović, Špehar). Šest klubova imalo je najboljeg strijelca lige (Hajduk, Dinamo, Osijek, Zagreb, Šibenik i Rijeka), a zanimljivo je da je Hajduk najboljeg strijelca imao samo u prvoj sezoni (Ardian Kozniku), iako je 6 puta osvajao titulu.

Prelaskom u Rijeku, Erceg je izgubio "titulu" najboljeg strijelca koji je igrao samo za jedan klub (Hajduk), a taj naslov sad je preuzeo Marijo Dodik iz Slavena (62 pogotka, 10. mjesto na vječnoj listi). Goran Vlaović (Croatia) postigao je jedan pogodak manje. Za trenutno prvo ime hrvatskog nogometa Dadu Pršu zanimljivo je da je samo dvaput slavio pogodak u HNL-u, i to u dresu Pazinke u sezoni 1992/93.

U HNL-u su pogotke postizala čak 873 nogometaša tijekom 14 sezona, a u našoj prvoj ligi u tom razdoblju nastupala su 32 različita kluba. Samo njih 6 nikad nije ispalo iz najjačeg društva: Hajduk, Dinamo, Rijeka, Zagreb, Osijek i Varteks. Grad Zagreb imao je najviše prvoligaša (Dinamo, Zagreb, Hrvatski dragovoljac, Dubrava), a više od jednog imali su još Rijeka (Rijeka, Orijent), Pula (Istra, Pula 1856) i Čakovec (Čakovec, Međimurje).

Sustav natjecanja često se mijenjao, što je prvih sezona dok se tražila prava formula i liječile ratne rane bilo neophodno. Kasnije je to preraslo u servis "lokalnih šerifa", koji su proširivali ligu kad god bi trebalo nekom od "zaštićenih klubova" lokalknih moćnika. Sustav se tako mijenjao u čak 9 sezona, a trenutno smo svjedoci "rekorda" - naredna sezona bit će 4. u nizu kako se igra u istom sustavu. Nadajmo se da "šerifima" neće opet pasti na pamet samoubilačka ideja proširivanja.