ZÜRICH

p>Prema povijesnim knjigama prvi se put Zürich spominje pod imenom Turicum pronađenom na nadgrobnom spomeniku iz drugog stoljeća - još uvijek neutvrđenog porijekla, sumnja se, pak, na galsko, prije nego je poprimio germansku verziju Ziurichi u šestom stoljeću. Grad se razvijao trgovinski oko opatije (kasnije vojvodstva) Fraumünster i 1351. se priključio Švicarskoj konfederaciji kao njen peti član. Stotinjak godina potom je izbačen zbog rata i četiri godine nakon mirovnog sporazuma 1446. pozvan natrag. Uslijedila su stoljeća kontinuiranog napretka i bogaćenja, a novi problemi se javljaju u Drugom svjetskom ratu i slučajnom bombardiranju Saveznika (Švicarska je, naime, tradicionalno neutralna država).

Zürich, podijeljen u 12 oblasti tzv. Kreiseva, leži na utoku rijeke Limmat u Züriško jezero i sa svih je strana okružen brežuljcima koji gradu osiguravaju godišnju prosječnu temperaturu od 13 stupnjeva (lipanj 21, srpanj 24).

Čak 30% stanovnika Züricha nije švicarskog državljanstva: Nijemci, Albanci, Kosovari i Talijani najbrojnije su manjine, a službeni njemački jezik slijede albanski, talijanski i razne verzije južnoslavenskih - hrvatski, srpski, slovenski kojima se služi 2.2% stanovnika. Od reformacije Huldrycha Zwiglija sredinom 16. stoljeća grad je švicarsko uporište protestantizma, ali sve je veći broj proklamiranih ateista (17% 2000.)

Velik broj useljenika ne smije čuditi s obzirom da je stopa nezaposlenosti na smiješna 2.5%, a bruto je narodni proizvod Hrvatima nezamislivih 58.000 švicarskih franaka - mnoge su kompanije svoja sjedišta uglavile upravo u Zürichu koji novac privlači niskim kamatnim stopama i poslovično tajnovitim i učinkovitim bankama.

Sportski život grada počiva na nogometu, hokeju, atletici i tenisu, a perjanice su Grasshopper, rekordnih 27 puta prvak Švicarske, WTA turnir (Iva Majoli je 1.3 milijuna dolara vrijedan turnir osvojila 1995. protiv Mary Pierce) i miting Zlatne lige (Blanka Vlašić lani naslov svjetske prvakinje iz Osake popratila s 204 preskočena centimetra ispred Jelene Šlesarenko), koji iz godine u godinu privlače redom ponajbolje svjetske sportaše.

Grad je povezan izvrsnim cestovnim, željezničkim i avionskim vezama: kroz Zürich primjerice prolazi i TGV (superbrzi francuski vlak), tri su autoceste - prema glavnom gradu Bernu i Ženevi, Schaffhausenu i Baselu dok je zračna luka u Klotenu udaljena svega desetak kilometara i do centra se stiže razgranatim i učestalim javnim prijevozom (tramvaji, autobusi, brodovi - svi su pokriveni u jedinstvenoj cijeni).

Noćni, pak, život nudi svakome ponešto: u kolovozu je diljem svijeta poznata Street Parade kada Zürich hodočaste stotine tisuća ljubitelja elektronske glazbe, a Niederdorf odnosno Langstrasse meke su provoda krcate brazilskim barovima, karipskim restoranima, turskim kebab-jointima, talijanskim espresso-barovima i sl.

Turistički stopovi uključuju: Fraumünster - prvu crkvu sagrađenu prije devetog stoljeća koju posebice krase prozori oslikani od ruke virtuoznog Marca Chagalla i zadivljujući 360 stupnjeva širok panoramski pogled na cijeli grad odnosno Sveti Petar s najveći satom u Europi. Standardno je široka i ponuda muzeja i galerija, a vrijedi posjetiti Cabaret Voltaire u kojem su 1916. Hugo Ball, Jean Arp i Tristan Tzara utemeljili dadaizam.