Srozan imidž nogometa u BiH

Piše: Centar za istraživačko novinarstvo - BiH

Namještanje utakmica, nepošteno suđenje, nestručnost vodstva Nogometnog saveza Bosne i Hercegovine i neulaganje u razvoj mladih igrača samo su neki od razloga za loše rezultate, gubitak gledatelja i narušen ugled Premijer lige BiH, smatraju treneri.

Novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva zadnjih nekoliko mjeseci razgovarali su sa 26 sadašnjih i bivših trenera premijerligaških klubova. Njih 24 je izjavilo da ovo natjecanje smatraju na ovaj ili onaj način neregularnim. Posljedica su predvidljivi rezultati zbog kojih su gledatelji izgubili interes za praćenje utakmica.

Treneri smatraju da je njihovo mišljenje da su utakmice namještene bazirano na pokazateljima kao što su veliki broj pobjeda domaćih i poraza gostujućih momčadi, loše ili upitno suđenje, te nestručnost ljudi koji vode klubove i Savez.

"To sve počinje od organa Saveza. Ljudi u Savezu nisu regularni, pa se to reflektira i na klubove", kaže Avdo Kalajdžić, donedavni trener mostarskog Veleža. "Nemamo nekog sistematskog natjecanja, da to bude na čvrstim nogama."

Treneri kažu da natjecanje koje je postalo predvidljiv obrazac pobjeda kod kuće i poraza u gostima ukazuje na loše, čak i nepošteno suđenje, ali i na spremnost dijela klubova da namještaju utakmice kako bi zadržali mjesto u Premijer ligi ili izborili mjesto u europskim natjecanjima.

"Čim gost ne može uzeti bodove, natjecanje nije regularno. Znači, ili je strašan pritisak domaćina, ili je nekorektno suđenje, pa gost nije zaštićen", kaže Ivo Knežević, bivši trener Orašja i reprezentacije BiH do 19 godina.

"Nije nikad 100 posto regularno i dugo neće biti 100 posto regularno", uvjeren je Sakib Malkočević, trener tuzlanske Slobode. "Kad budemo svi imali iste uvjete za igru u Tuzli, Banja Luci, Sarajevu, Trebinju..., kad se bude sudilo ono što se događa na terenu, a ne ono što neko želi da se dogodi, onda će biti regularno."

Takva rezigniranost je prisutna kod mnogih trenera.

"U korumpiranom društvu u kakvom živimo, ni nogomet nije mogao proći bez toga. Mislim da je naša liga nevjerojatna – već u samom startu sezone se nagađa i zna tko će ući u ligu, a tko će ispasti iz lige. Mislim da je to također uticalo na posjet publike, koje stvarno imamo vrlo malo“, kaže Mehmed Janjoš, novi trener Sarajeva, koji je također trenirao i klubove u Kuvajtu i Turskoj.

Statistike idu u prilog pritužbama o predvidljivosti rezultata. Primjera radi, u sezoni 2007/2008, gostujući klubovi su pobijedili na samo 25 od 240 odigranih utakmica (10,41 posto). Od tih 25 gostujućih pobjeda, njih 12 je ostvareno protiv posljednjeplasiranog Žepča koje je ispalo iz lige, uz samo dvije pobjede i remi na domaćem terenu.

Treneri drže suce odgovornima za ovakve rezultate. Jedan čovjek zna s kakvim se pritiscima oni suočavaju i zašto im ponekad podliježu.

Midhat Čorbo, bivši premijerligaški sudac kaže: "Nitko ne zna kako je sucu kada, na primjer, domaćin gubi. Domaći igrači svim silama vrše pritisak, čitava klupa i predstavnici kluba vrše pritisak. Pritisak vrši i publika sa tribina: pljuju, psuju... Jednostavno zato što su naučili da se domaćinu mora pomoći."

"Ako neko ponudi pet - šest tisuća KM, sudac teško može odoljeti i odbiti pomoći nekom klubu", kaže Čorbo i dodaje da mu se događalo da ga klub nagradi sa 500 KM nakon utakmice, iako nije sudio u korist tog kluba.

Igranje "tri za tri"

Treneri priznaju da oni također snose dio krivice.

Kemal Hafizović, koji je trenirao više premijerligaških klubova, kaže: "Svi zajedno sudjeluju u tome, jer klubovi ganjaju suce. Nikad te neće sudac pozvati i reći – 'daj mi toliko, ja ću ti suditi'." On kaže da prevelik broj onih koji vode klubove žele izgledati dobro mada imaju lošu momčad, pa vrše pritisak na suce kako bi ostvarili bolje rezultate.

Jedan od razloga zbog kojih klubovi više pobjeđuju na domaćem terenu je i tzv. igranje "tri za tri", otkriva Kalajdžić. Naime, klubovi se dogovore da oba izgube na gostujućem terenu, a zauzvrat pobijede kod kuće, što im garantira po tri boda u međusobnom duelu. Klubovi to rade da osiguraju dovoljan broj bodova kako bi ostali u Premijer ligi.

Miroslav Ćorić, bivši i Hamdija Abdić – Tigar, sadašnji član Izvršnog odbora državnog Saveza kažu da ima istine u priči o neregularnostima i igranju "tri za tri". Abdić, bivši predsjednik Jedinstva iz Bihaća, priznao je da su ga kontaktirali čelnici drugih klubova radi razmjene bodova.

Neki od trenera kažu da među igračima postoji psihološka barijera zbog predvidljivosti gubljenja gostujućih utakmica, i da oni znaju da ne mogu pobijediti, pa odustaju.

Srđan Bajić, trener Leotara, uvjeren je da neki njegovi igrači tvrde da su ozlijeđeni ili pokušavaju dobiti žute kartone kod kuće kako ne bi morali igrati na sljedećoj gostujućoj utakmici.

Pojedini treneri ipak se ne slažu da su rezultati previše predvidljivi. Simo Krunić, trener Željezničara iz Sarajeva, kaže da je sada situacija bolja.

Međutim, statistike govore drugačije. Ova sezona uvelike podsjeća na prošlu. Naime, usporedbom rezultata nakon prvih 15 kola vidi se da su gostujući klubovi u ovoj sezoni imali dvije pobjede manje nego u prošloj. Oba puta devet momčadi nije pobjeđivalo u gostima.

Sve ovo dodatno slabi ligu, kažu treneri.

"Premijer liga je veoma slaba. Iz godine u godinu je sve slabija", kaže Kemal Alispahić, trener Jedinstva iz Bihaća koje se takmiči u Prvoj ligi Federacije BiH. "Ne mislim samo na igrački kadar, već općenito na samu organizaciju. Mislim da iz godine u godinu ne činimo ništa da dignemo to na jedan veći nivo."

Dva od 26 trenera sa kojima su razgovarali novinari CIN-a – Dragan Jović iz prvoplasiranog Zrinjskog iz Mostara i Zoran Erbez iz drugoplasirane Slavije iz Istočnog Sarajeva – kažu da kvaliteta bh. lige nije toliko loša, te da polako ide na bolje.

Manjak novca uzrokuje probleme

Kao jedan od uzroka opadanja kvalitete lige treneri navode nedostatak novca i investicija.

Ivo Ištuk, sportski direktor Čelika iz Zenice, koji je kao trener bio prvak BiH sa Brotnjom iz Čitluka i Širokim Brijegom, kaže da problem predstavlja organizacija bh. nogometa. "Klubovi su još uvijek udruženja građana, praktično nisu ničiji. Od toga polaze svi ostali problemi. Vrlo teško netko hoće ulagati u klub, infrastrukturu, stadione, terene i ostalo, bez čega nema napretka."

Sve dok se ne nađe netko tko je voljan i sposoban izgraditi klub i osigurati mu resurse, igrači će igrati na lošim terenima, nekvalitetno će trenirati i imat će mala primanja. Zbog toga će, čim im se ukaže prilika, napustiti BiH, a liga će izgubiti neke od najboljih igrača.

Knežević kaže da mladi i talentirani igrači napuštaju Premijer ligu, a na njihovo mjesto dolaze stariji i manje talentirani igrači, najčešće iz Srbije i Hrvatske.

Milomir Odović, koji je trenirao više klubova u Premijer ligi kaže da zbog stalnih odlazaka i dolazaka igrača momčadi nisu uigrane, što se kasnije odražava na rezultate.

Očit primjer toga je Željezničar iz Sarajeva, kaže Kemal Alispahić, bivši trener. U srpnju 2003. godine Željezničar je igrao kvalifikacije za Kup Uefa i u obje utakmice bio bolji od ciparskog Anorthosisa. U aktualnoj sezoni 2008/2009 Anorthosis se nalazi na drugom mjestu u prvenstvu Cipra, a igrao je i u natjecanju po skupinama Lige prvaka. Željezničar trenutno zauzima osmo mjesto na ljestvici, a u europskim natjecanjima nije nastupao od 2004. godine.

Krivica čelnika

Alispahić kaže da veliki dio krivice za cjelokupnu lošu situaciju snose i čelnici klubova. "U klubovima se nalaze ljudi koji nemaju nikakve veze sa sportom, koji gledaju samo svoj interes i ne dozvoljavaju mladim školovanim ljudima da dođu", smatra Alispahić i dodaje da klubovima trebaju ljudi koji ih mogu marketinški pokrenuti, kako bi bili financijski jači.

Prema poretku Međunarodne federacije za nogometnu povijest i statistiku (IFFHS) za 2007. godinu Premijer liga BiH se nalazi na 99 mjestu. IFFHS objavljuje samo prvih 100 mjesta, a jedina liga rangirana ispod BiH je liga Azerbajdžana.

Sve ostale lige bivše Jugoslavije, osim crnogorske, ali i lige Zimbabvea, Guatemale, Albanije, Kazahstana se nalaze ispred BiH. Inače, IFFHS poredak sastavlja na osnovu rezultata koje je pet prvoplasiranih timova iz svih liga ostvarilo u međunarodnim i domaćim natjecanjima.

Bh. liga nije uvijek bila tako loše rangirana, ali je njena pozicija iz godine u godinu sve lošija: od 76. mjesta u 2004., do 91. u 2005., odnosno 92. u 2006. godini.

Prema IFFHS-ovom poretku klubova za proteklih 12 mjeseci Premijer liga BiH se nalazi u najslabijoj jakosnoj grupi, a nijedan od bh. klubova nije uspio ući među prvih 350. Tri najbolje plasirana su: Zrinjski na 421., Modriča na 654. i Široki Brijeg na 687. mjestu.

Slab plasman i predvidljivi rezultati smanjili su posjet na stadionima, kažu treneri. "Pa ruku na srce, tko bi sve ovo gledao, većinu tih utakmica?", kaže Ratko Ninković, trener Zvijezde iz Gradačca.

Vahidin Alihodžić, dugogodišnji sportski novinar, kaže da je u prošlosti redovno išao na utakmice. Međutim, sada bh. stadione posjećuje samo kada mora zbog svoje profesije.

"Radije ću tih par sati otići negdje na izlet sa svojom familijom ili ostati kući, pogledati neku kvalitetnu utakmicu na TV-u", kaže Alihodžić.

Ištuk, pak, smatra da klubovi u konačnici mogu biti zadovoljni i trenutnim odazivom gledatelja. "Mislim da mi imamo daleko više publike od onoga što trenutno pružamo. Ne možemo očekivati da ljudi dolaze i gledaju nogomet koji je "felš", koji nije dobar."