Marakana vs. Anfield

Novac je promijenio pogled na stadione, mjesta koja su nekada bili nogometni hramovi, a danas služe za zgrtanje novca ionako bogatim Arapima, Rusima ili Amerikancima. Međutim, novac ne može nekom stadionu donijeti slavu koja dolazi s bogatom poviješću...

Na vama je, pak, da izaberete stadion za koji mislite da je nogometu - najviše dao. Stadion koji vam se čini najznačajniji, stadion koji smatrate ultimativnim nogometnim hramom. Ne zato jer ima najbolje dućane ili najudobnije stolice, već zato jer ima nenadmašnu povijest. Zato jer su na njemu igrali najveći igrači, jer su na njemu igrane najslavnije utakmice, jer su na njemu navijali najbolji navijači.

Zato, ne birajte "klubaški"; nemojte glasovati za Nou Camp jer volite Barcelonu, glasujte za njega jer je tamo igrao Johan Cruyff ili zato jer je tamo publika koja voli isključivo napadački nogomet. Glasujte za Old Trafford zbog Besta i Cantone, a ne zbog Cristiana Ronalda, glasujte za... Ma skužili ste već.

Mi smo za vas izabrali 16 stadiona za koje smatramo da imaju prošlost dovoljno bogatu za ovaj izbor, a vi ćete po "kup sustavu" birati pobjednike iz dana u dan sve do finala gdje ćete među velikima izabrati - najveći. Neće to biti Allianz ili Amsterdam Arena, takvi ne ulaze u izbor, a ne ulaze ni oni na kojima se više ne igra ili su srušeni.

U prvom ogledu četvrtfinala birate između Marakane i Anfielda. Podsjetimo, među osam najvažnijih probili su se i Santiago Bernabeu, Azteca, Camp Nou, Old Trafford, Olimpico i La Bombonera.

MARAKANA (1)

Stadion koji je 1950. u finalu svjetskog prvenstva ugostio nevjerojatnih 199.500 gledatelja s razlogom je jedan od nogometnih simbola Brazila. Estadio Jornalista Mario Filho, ili popularnije Estadio do Maracana, jedan je od najvećih stadiona svijeta, ali ne samo po broju gledatelja koje može primiti...

Marakana je nazvana po lokalnom kvartu Rio de Jeneira, a sagrađena je za svjetsko prvenstvo u nogometu koje se 1950. igralo u Brazilu. Od tada pa do današnjih dana, Marakana je bila poprište najvećih utakmica brazilskog prvenstva, jer tamo su svoje najvažnije utakmice igrali veliki Flamengo, Fluminense, Botafogo i Vasco de Gama. A s tim klubovima, kao i brazilskom reprezentacijom, dolazi jasno i plejada velikih, najvećih nogometaša koji su driblali i pucali po travi tog stadiona.

Marakana je spomenute 1950. ugostila čudesnih gotovo 200.000 ljudi u finalu, a taj podatak je u kombinaciji s najvećim iznenađenjem u završnici svjetskih prvenstava (Urugvaj pobijedio Brazil, kojem je trebao samo bod) zaslužan što se ta utakmica svakako smatra jednom od najupečatljivijih u povijesti. Nagađa se da je na stadionu čak bilo oko 210.000 ljudi.

Marakana je 13. najveći stadion na svijetu još i danas, iako prima više nego dvostruko manje gledatelja (95.000), a odigra li se na njoj, kao što je predviđeno, finale SP-a 2014., postat će drugi stadion (Azteca Stadium) na kojem su se igrala dva finala najvećeg svjetskog nogometnog natjecanja.

Raphaël Galvao i Pedro Paulo Bernardes Bastos su brazilski arhitekti koji su osmislili Marakanu, a stadion je sagrađen u samo dvije godine. Istina, za SP nije bio sagrađen do kraja, no Fifa je ipak dopustila da se na njemu igraju utakmice. Stadion je zapravo završen tek 1965. godine.

1966. godine stadion je dobio današnje ime, po poznatom novinaru Mariu Filhu, koji je među zaslužnima što se stadion uopće gradio. 1969. godine Pele je svoj tisućiti pogodak upisao upravo na Marakani protiv Vasco de Game pred 125.000 gledatelja, dok je 1989. Zico postigao svoj posljednji gol za Flamengo, ukupno 333. na tom stadionu što je i danas rekord.

Marakana pamti i jednu veliku tragediju - 1992. godine urušio se dio gornje tribine, što je uzrokovalo smrt trojice navijača i ozljede njih 50. Poslije toga kapacitet je bitno smanjen, sva su mjesta postala sjedeća, a od 2000. do 2007. stadion je konstantno u renovaciji. Između ostalog, Marakana je ugostila prvo finale Fifinog svjetskog klupskog prvenstva u kojem su igrali Vasco de Gama i Corinthians.

Stadion je ugostio i papu Ivana Pavla II., Franka Sinatru, Harlem Globetrotterse, Paula McCartneyja, Princea, Gunse, Tinu Turner, Stinga, Madonnu, Rolling Stonese, Police i mnoge druge.

Osim po veličini, Marakana se u odnosu na druge kandidate ipak izdvaja po dvije činjenice - velikom finalu 1950. godine i po - Peleu.

ANFIELD (9)

S obzirom na to da se nogometni stadioni grade zbog pojedinih klubova, malo koji klub na svijetu može reći da je nastao zbog stadiona. A upravo je to slučaj s Liverpoolom i Anfieldom: prvi stanovnik stadiona izgrađenog 1884. godine kraj Anfield Roada bio je Everton, koji je sedam godina poslije novom vlasniku odbio plaćati povišenu cijenu najma i odselio na Goodison Park, a kako stadion ne bi ostao prazan, John Houlding je odlučio osnovati novi klub. Ostalo je, kako se kaže, povijest.

Danas se dom peterostrukog prvaka Europe sastoji od četiri tribine ukupnog kapaciteta 45 362 gledatelja. Među tribinama je daleko najpoznatiji Spion Kop, okupljalište najvjernijih navijača Redsa i mjesto na kojemu je rođeno pjevanje na stadionima, kao i najslavnija nogometna pjesma na svijetu, himna You'll never walk alone. Pred ulazom na Kop stoji kip Billa Shanklyja, legendarnog nogometaša Preston North Enda i trenera koji je obilježio jednu eru Liverpoolove vladavine. Ispod te tribine smješten je prekrasno uređen, bogat muzej kakav najtrofejniji engleski klub i zaslužuje.

Na suprotnom dijelu stadiona postavljena su Shanklyjeva vrata, nad kojima se nadvija klupski slogan, a pokraj njih stoji spomenik vječne vatre, podignut u čast navijačima poginulim u tragediji na Hillsboroughu. S druge strane tog zida nalazi se tunel kroz koji nogometaši napuštaju svlačionice i kreću prema terenu, a prije samog izlaza prolaze ispod table na kojoj piše This is Anfield, za koju se vjeruje da donosi sreću onima koji je dotaknu. Ujedno je namijenjena da gostujućim momčadima utjera dodatan strah u kosti jer uglavnom znaju kakva ih atmosfera čeka kada izađu na travnjak.

A Englezi ne bi bili Englezi kada ne bi opsesivno pazili na svoje zelene površine i sveta trava Anfielda nije iznimka. Tijekom nogometne sezone pedantno se reže na dva i pol centimetra dužine, a izvan sezone na punih pet centimetara, ponekad i do četiri puta na tjedan. Stadion je svojedobno ugostio i boksački meč za naslov svjetskog prvaka, a svoje je vještine ondje predstavio i proslavljeni tenisač Fred Perry. Liverpoolov je stadion između dva svjetska rata služio kao cilj gradskog maratona, a u novije je vrijeme Billy Graham na njemu držao propovijedi.

Anfield je u više navrata ugostio i englesku nogometnu reprezentaciju, a povremeno su ga posuđivali i Velšani za utakmice svoje izabrane vrste. Liverpool u šest prvenstvenih sezona nije izgubio susret na svom terenu, a jednom su prilikom u svim domaćim dvobojima upisali pobjede. Rekordan posjet zabilježen je 1952. godine, kada je utakmicu FA kupa protiv Wolverhampton Wanderersa pratilo 61 905 navijača.

Najveći problem Anfielda je okolni prostor. Naime, stadion je stisnut unutar stambenih blokova i osim što nema parkirališnih mjesta, novo je širenje praktično nemoguće. Zato Liverpoolovi čelnici planiraju selidbu na novo, modernije zdanje u Stanley Parku. Ukoliko taj stadion uistinu bude izgrađen (projekt je upitan zbog nesređenih financijskih planova američkih vlasnika i globalne krize), Liverpool bi u sljedećih nekoliko godina mogao napustiti svoj sadašnji dom, kojega u tom slučaju čeka rušenje.