"Nijednog trena nisam zažalio zbog Draže Mihajlovića"

Na upit novinara, Gurović je za Glas javnosti svojedobno izjavio: "Nijednog trenutka nisam zažalio zbog tetovaže Draže Mihailovića. Zašto bih!? Stvarno ne razumijem zašto nekome može smetati što sam ja stavio Dražu. Uopće ne vidim u čemu je problem."

"Svojedobno" se odnosi na 2003., na euroligaški ogled Unicaje i Cibone, odnosno na posjet Zagrebu kojeg je Gurović elegantno izbjegao. "Nisam želio nikome dozvoliti da me provocira i vrijeđa, jer ni ja nikada sebi to nisam dozvoljavao u odnosu na druge. Tetovaža Draže Mihailovića na mojoj ruci, siguran sam, izazvala bi burne reakcije u Zagrebu i to sam želio izbjeći," rekao je mediju Dnevnik.

Navodio je tada "sistemske razloge", "izbjegavanje pritiska prema suigračima"... straha nije bilo, ali je ipak radije istresao kaznenih 25.000 eura: "Iskreno, ta tetovaža vrijedi mnogo više od 25.000 eura i meni je jako draga i značajna. Iz sasvim privatnih razloga, ne zbog politike. Ni protiv jednog igrača iz Hrvatske još nisam igrao od kada sam stavio tetovažu. Sigurno neću pokriti Dražu znojnicom."

"Da li biste jednog dana, s tetovažom, igrali u Jadranskoj ligi?" pitao je novinar prošle sezone Gurovića: "Nikada. Pogotovo ja ne bih igrao tu ligu. Imam i neke druge razloge, a što se sportskih tiče, mislim da je Jadranska liga smiješno natjecanje. S ekipama poput Širokog Brijega, ili Bosne, to jako nalikuje "beton ligi". Mislim da su Zvezda i Budućnost pogriješili sa sudjelovanjem Jadranskoj ligi. Partizan je napravio pravi potez što je odbio."

Hoće li se kaskaderski zaobilazak s početka proljeća 2003. ponoviti i ove nedjelje kad Partizan dolazi u Draženov dom? Razmišljanje o Goodyear ligi, psiho-profil kojem svjedoči tetovaža, te sve gore navedene izjave govore u prilog - reprizi. Ne bi nas začudilo. A i rijetko koga rastužilo.