Od Geneve preko Kaira do Budimpešte

Geneva, 1935.

Na prvom Europskom prvenstvu natjecalo se deset reprezentacija. Rezultati su bili više rukometni nego košarkaški. U finalu su se sastali Latvija i Španjolska, a slavila je Latvija 24:18. Najviše poena na prvom Europskom prvenstvu u jednom susretu ubacila je Francuska koja je razbila Rumunjsku 66:23. Titulu najneefikasnijeg uzeli su Rumunji koji su u jednom susretu ubacili tek devet poena.

U to vrijeme nije bilo velebnih dvorana, hotela, sve je bilo skromno pa i same financijske mogućnosti država. Tako je primjerice Grčka u posljednji trenutak otkazala put u Genevu zbog nemogućnosti plaćanja puta, a Španjolci su u posljednji trenutak uspjeli skupiti za kartu. Putovalo se vlakom po više dana, a susreti su igrani na otvorenom.

Riga, 1937.

Latvija je osvajanjem Europskog prvenstva 1935. dobila automatski organizaciju narednog Eurobasketa. Za razliku od dvije godine ranije nije bila toliko uspješna i završila je kao šesta. Na Eurobasketu je trebao nastupiti i Egipat koji je zatražio dozvolu od Fibe jer jednostavno u Africi nije postojala košarka i nije imao s kim igrati. No, Egipćani nisu doputovali na prvenstvo i njihovi protivnici su dobili susrete bez borbe.

Naslov su uzeli Litvanci koji su u finalu svladali Italiju 24:23. Litvanci su nastupili bez vog najboljeg igrača Lubina kojem nije dopušten nastup jer je godinu dana ranije igrao za SAD na Olimpijskim igrama u Berlinu.

Kaunas, 1939.

Posljednje Europsko prvenstvo uoči Drugog svjetskog rata održano je u Litvi i to u potpuno drugačijem sustavu natjecanja. Na ovom prvenstvu osam reprezentacija bilo je smješteno u jednu skupinu, a pobjednika je donio dvoboj Litve i Latvije koji je pripao Litvancima 37:36.

Ženeva, 1946.

Prvo Europsko prvenstvo nakon Drugog svjetskog rata održano je ponovo u Ženevi i to 1946. godine. Košarkaške velesile Latvija i Litva udružene su u Sovjetski Savez, ali u Ženevi SSSR nije nastupio. Prvaci su bili Čehoslovaci koji su u finalu s 34:32 svladali Talijane.

Talijane je predvodio Giuseppe Stefanini, prvi košarkaš koji je koristio skok-šut na Eurobasketu.

Prag, 1947.

Od 1947. godine na Europskim prvenstvima nastupaju dvije države koje će obilježiti europsku košarku sve do početka devedesetih godina - Sovjetski Savez i Jugoslavija. SSSR predvođen reprezentativcima Latvije i Litve u Pragu dolazi do naslova pobjedom u finalu nad Čehoslovačkom 56:37. Jugoslavija prvenstvo završava na pretposljednjem mjestu. Utjeha ostaje kako je u susretu za 13. mjesto Albanija poražena s dotad najvećom razlikom na Europskim prvenstvima, 90:13.

Kairo, 1949.

Europsko prvenstvo 1949. godine održano je u Egiptu uz sudjelovanje svega četiri europske reprezentacije. Organizatori su trebali prema pravilima biti Sovjeti, ali oni su odbili domaćinstvo. Obzirom da je Egipat završio kao treći dobio je čast organizirati europsko prvenstvo. Uz Egipat nastupili su Francuzi, Grci, Turci i Nizozemci. Pozivnice na Europsko prvenstvo dobili su i Libanon i Sirija.

Prvak je bio Egipat , a igralo se sustavom svi u grupi i svatko sa svakim.

Pariz, 1951.

Organizacija Europskog prvenstva 1951. godine povjerena je tada iskusnom odvjetniku i organizatoru Peteru Melbyeu. Čak 18 reprezentacija je nastupilo, a prvaci su bili Sovjeti koji su u finalu svladali Čehoslovačku 45:44.

Predvodio ih je Stiapas Butautas koji je u kontroverznom finalu sekundu prije kraja pogodio slobodno bacanje za pobjedu. Čehoslovaci su se bunili tvrdeći kako je nagazio liniju što je uzrokovalo polusatnu stanku. Kada su suci potvrdili kako je Butautas ispravno poentirao, čehoslovački navijači utrčavaju u teren i suci i Sovjeti spašavaju glavu bijegom u svlačionicu.

Moskva, 1953.

Moskovsko prvenstvo održano je na otvorenom na preuređenom nogometnom stadionu. Finale je pratilo 35 tisuća gledatelja, a prvaci su bili ponovo Sovjeti koji su dominirali pogotovo na centarskoj liniji s 214 centimetara visokim Kruminkom. Jedini su u to vrijeme imali centre iznad dva metra.

Budimpešta, 1955.

U Budimpešti je po prvi puta uvedeno ograničeno trajanje napada. Napad od 30 sekundi donio je efikasnost i zanimljivost. Tako su rukometne rezultate konačno zamijenili rezultati primjereniji modernoj košarci. Rekorderi su bili Poljaci koji su Englezima ubacili čak 140 poena.

Na ovom prvenstvu nakratko je prekinuta dominacija Sovjetskog Saveza. Sovjeti su upisali dva poraza i to od Čehoslovačke i domaćina Mađarske te završili na trećem mjestu. Prvaci su bili Čehoslovaci dok su Mađari na svom terenu uzeli srebro.

U drugom dijelu slijedi pregled razdoblja od 1957. do 1975. godine...