Skupina u kojoj će se svi braniti?

Favorit skupine

Italija: Premda su Talijani svjetski prvaci i druga najtrofejnija reprezentacija poslije Brazila (četiri naslova), malo im tko daje prave šanse za obranu krune iz Njemačke. Marcelo Lippi je u Južnoafričku Republiku poveo mnogo starih i isluženih nogometaša, a poseban problem ima u ofenzivnom dijelu, u kojem mu nedostaje klasni igrač poput Messija, Ronalda, Torresa ili Gerrarda. Nema više Luce Tonija, Francesca Tottija, Fabija Grossa ili Marca Materazzija.

Tradicionalno se većim dijelom oslanjaju na obranu i njenog komandanta - jednog od najboljih vratara svijeta i rijetku preostalu top-klasu među Azzurrima - Gianluigija Buffona; najveća im je snaga pak "momčadski duh, čvrstina i složnost", kvalitete koje najviše zagovara upravo Lippi. Važnu ulogu kapetana Fabija Cannavara, koji je u Njemačkoj kao stup obrane predvodio svoju momčad do titule, ovoga bi puta mogao preuzeti iznimno talentirani Giorgio Chiellini, a ne treba zaboraviti ni neumornog Gennara Gattusa. U dvobojima sa Slovačkom, Novim Zelandom i Paragvajem ne bi smjeli imati problema, ali vrlo će teško dalje od polufinala - kao tipična "turnirska" momčad neprijeporno će se za njega itekako boriti.

Realne šanse za prolazak

Paragvaj: Četvrti su puta za redom na svjetskoj smotri (osmi ukupno) i sada su čvrsto odlučili konačno probiti zid odlaska u četvrtfinale. U skupini nemaju pretežak posao, dapače, mogli bi iznenaditi čak i Talijane, u što mnogi Paragvajci vjeruju i čemu se nadaju. Osnova im je čelična obrana, koja je u kvalifikacijama u 18 susreta primila svega 16 pogotka i trijumfalno završila ispred Argentine i Urugvaja. Slijedom činjenice da "sve polazi od obrane", izuzetno su opasni i u kontranapadima. Dobri su u igri glavom i ne boje se hrabro napasti mnogo jače momčadi, premda ne vole ni previše imati loptu u nogama i "kreirati". Čekaju, brane se i potom "ubijaju" u protuudarima.

Većina će očiju biti uprta u Nelsona Valdeza (Borussia Dortmund), budući da je neposredno prije priprema za SP u pljački vatrenim oružjem ranjen prvi strijelac kvalifikacija Salvador Cabanas. Valdez je drukčiji tip igrača - požrtvovan je i efikasan, pravi "predator" u kaznenom prostoru u igri glavom. Pored njega, glavna je kreatorska snaga Sunderlandov Cristian Riveros, a tu je i Victor Caseres i debitant u pravom ispitu, Lucas Barrios. Ne smijemo, naravno, zaboraviti niti na uvijek prisutnog Roquea Santa Cruza.

Slovačka: Premda debitiraju na smotri najboljih svjetskih reprezentacija, Slovaci posjeduju čvrstinu i temperament koje nikako ne treba zanemariti. Glavna im je zamjerka nedostatak iskustva, kako igrača, tako i vodstva i stručnog stožera, ali i velika limitiranost klupe. No unatoč tome, u kvalifikacijama su u deset utakmica poraženi samo dvaput, a pobjeđivali su solidne selekcije poput Češke, Poljske i Sjeverne Irske. Svi reprezentativci igraju u inozemstvu i to u nemalim klubovima tipa Wolfsburga, Liverpoola, Mainza, West Bromwicha, Napolija, Manchester Cityja, Chelseaja, Bochuma, Schalkea, Lillea, Bešiktaša...

Najviše će se pouzdati u obranu predvođenu Janom Muchom (Legia) i Martinom Škrtelom (Liverpool), a zatim i u veznjake Miroslava Karhana (Mainz) i Mareka Hamšika (Slovan) te napadače Erika Jendrišeka (Schalke 04) i Roberta Vitteka (Lille). Na jugu Afrike ne "zahtijevaju" čudo, ali su itekako sposobni izboriti drugi krug, a tada - zna se - sve je moguće.

Autsajder

Novi Zeland: Novozelanđani su se na SP plasirali tek drugi puta, poslije 1982., budući da im je mjesto u oceanijskim kvalifikacijama ostavila Australija, prešavši u azijsku zonu. Nemaju gotovo niti jednog igrača s iskustvom dugogodišnjeg igranja u jakim europskim ligama, kamoli međunarodne smotre, a jedinu su pobjedu protiv europske momčadi, prije iznenađujućeg trijumfa kontra Srbije u pripremama, ostvarili protiv Gruzije prije pet godina.

Glavna je zvijezda ekipe branič Blackburna Ryan Nelsen, a vrijedi istaknuti i imena Aucklandovog Ivana Vicelicha, bivšeg braniča Rode, Newcastleova Chrisa Killena i Goal Cost Unitedova Shanea Smeltza, prvog topnika kvalifikacija. Sve u svemu - bilo što više od dostojnog predstavljanja za momčad Rickija Herberta bit će pravo čudo.

Utakmica koju nećete propustiti

U prilično slaboj skupini ne bi trebalo biti previše utakmica koje će pobuditi veću pažnju poslovičnih nogometnih zaljubljenika. Ali, za one bi prave fanove morao "poslužiti" ogled Italije i Paragvaja, momčadi koje gaje sličan, defenzivni stil. Zanimljivo bi moglo biti i u ogledima Slovačke i Italije, a posebno Slovačke i Paragvaja, u kojima bi trebao biti odlučen putnik u daljnje natjecanje.

Igrač kojeg se isplati pogledati:

Giorgio Chiellini bio je jedina svjetla točka još jedne katastrofalne Juventusove sezone, što dovoljno govori o njegovim sposobnostima. 26-godišnji se branič u posljednjih nekoliko godina rapidno razvijao i danas ozbiljno slovi kao punopravni nasljednik velikog Fabija Cannavara. Vidjet ćemo može li ga dostojno zamijeniti i na jugu Afrike i, ovoga puta s njim u paru, nositi Italiju do obrane naslova.