Šef ocjenjivačkog suda odgovorio na kritike novog Maksimira: 'Ovo je remek-djelo i genijalno rješenje'

Odabir pobjedničkog arhitektonsko-urbanističkog rješenja za novi stadion Maksimir i SRC Svetice pokrenuo je brojne rasprave u javnosti. Na međunarodni natječaj pristiglo je čak 88 radova iz više od 20 zemalja, a dio javnosti uputio je zamjerke na račun vizualnog identiteta i otvorenog koncepta buduće arene. O svim kritikama i viziji novog stadiona za N1 govorio je arhitekt Toma Plejić, predsjednik ocjenjivačkog suda.

Plejić je uvodno naglasio kako ga burne reakcije javnosti nisu nimalo iznenadile jer je Maksimir prostor snažnog emotivnog naboja za sve građane.

"Svaka reakcija je dobra, i pozitivna i negativna, znači da se ima o čemu razgovarati, da se ima o čemu debatirati, da postoji aktivna uloga svih strana i mi znamo da je to jako dobro. Da je arhitektura u centru nekog kulturnog diskursa jako je važno, tako da me ništa nije iznenadilo. To je jedan emotivan prostor u gradu, ljudi su vezani za taj prostor, prostor koji je bogat uspomenama, slikama, prizorima, događajima. To je kompliciran prostor, tako da su reakcije vrlo normalne, vrlo ljudske, vrlo realne i treba razgovarati", rekao je Plejić.

Otvoreni futuristički koncept i reinterpretacija starog zdanja

Unatoč podijeljenim stavovima na društvenim mrežama, stručni ocjenjivački sud pri odabiru nije imao dvojbi.

"S druge strane, duboko sam uvjeren da je to daleko najbolji rad od svih pristiglih na ovom međunarodnom natječaju, 88 radova, 20 zemalja i više kontinenata. Jednostavno, to je jedna super suvremena arena, futuristička arena, ali na jedan drugi način koncipirana od dominantno potpuno zatvorenih arena. Tako da su reakcije uvijek dobrodošle, te reakcije će iznjedriti neki zajednički stav, zajedničku sliku o svemu, tako da mi je to sve u redu i jednostavno ćemo zajedno izgraditi tu novu strukturu u Maksimiru", poručio je predsjednik ocjenjivačkog suda.

Iako očuvanje siluete starog stadiona nije bio formalni uvjet natječaja, pobjednički rad jedini je ponudio kontinuitet s arhitekturom postojećeg objekta.

"Na neki način to nije bila intencija ovoga natječaja. Natječaj je tražio rješenje za novi stadion, a ovaj je od 88 radova jedini povukao paralelu sa starim stadionom. I mi smo zapravo analizom svih tih radova shvatili da je to važno, da je to kvalitetno i dobro i da potencijal tog stadiona, koji je kultni Turinin stadion, još uvijek postoji i da se na neki način može reinterpretirati u jedan novi, potpuno suvremeni stadion u kontekstu tog starog stadiona", pojasnio je Plejić.

Uspoređujući specifičnosti domaće sportske arhitekture, osvrnuo se i na splitski Poljud te naglasio važnost očuvanja klupskog i gradskog identiteta.

"I na kraju je čudo da se tako nešto dogodilo. Paralelno je zanimljiva i tema Poljuda i kako je zapravo Poljud generiran iz maksimirskog stadiona. Tako da je interesantna ta geneza tih sportskih objekata, tih arena. Zanimljivo je kako taj potencijal tu postoji, koji onda daje neki eho u različitim situacijama, različitim vremenima. Ima strašno nabijen taj DNA. Ovo je potpuno drugačiji rad i svi smo jednoglasno, sto posto, za taj projekt. Jer on je odraz jedne tradicije, identiteta, jedne priče, maksimirske priče, zagrebačke priče, hrvatske priče i to nas drži na okupu, drži nas ponosnima, drži nas kulturnima i imamo jednu liniju promišljanja, jedne autentične priče", istaknuo je Plejić.

Odgovor na sumnje oko vremenskih uvjeta i budžeta

Jedan od najčešćih prigovora u javnosti odnosi se na otvorenost pojedinih sektora i pitanje hoće li tribine i gledatelji biti dostatno zaštićeni od nepovoljnih vremenskih uvjeta. Plejić takve sumnje odlučno odbacuje.

"Ona je dobro izbalansirana, dobro isprojektirana arena, koja je dovoljno zaštićena, dovoljno natkrivena. Kod projekta je zanimljivo što je reduciran na jedan arhitektonski jezik, reduciran do srži. Znači, nema viškova, nema dodataka, nego čista esencija. Tako da je ovo realističan prijedlog, realan prijedlog da se u planiranom vremenu i planiranom budžetu realizira. U skladu je s najnovijim europskim nogometnim standardima. Tako da će to biti jedan perfektan uređaj za perfektan doživljaj", naglasio je arhitekt.

Odustajanje pod pritiskom peticija nije opcija

Osvrnuo se i na mogućnost da peticije i pritisak javnosti dovedu do poništenja ili odustajanja od izabranog projekta, istaknuvši kako ne vjeruje u takav rasplet.

"Pa čujte... Naravno da je sve moguće. Moguće je da se odustane od svega, moguće je da se nešto iskomplicira iz nekog razloga. Sve je moguće. Ne vjerujem u to. Mislim da je jednostavno ovo prvi neki refleks, prvi neki šok. Zanimljivo je kod ove teme što svatko ima potrebu komentirati. To je dio nas, to je nešto što osjećamo, nešto na što imamo potrebu reagirati, i to burno i žestoko. To je jako dobro i to nas dovodi u situaciju da ćemo mi svi skupa u konačnici izgraditi to. Mi ćemo izgraditi sebe, izgradit ćemo tu strukturu, jednostavno ćemo oblikovati taj dijalog među sobom. Tako da ne vjerujem u takav scenarij", rekao je Plejić.

Predsjednik ocjenjivačkog suda napomenuo je kako projekt uživa punu podršku institucija i struke te da je cilj izgraditi stadion koji je realno izvediv u zadanim financijskim okvirima.

"Mislim da su i struka, i Grad, i država uvjereni i da smo svi zapravo uvjereni da je ovo realan, izvrstan projekt koji daje veliki potencijal da bude globalno referentan, prepoznatljiv i konačan. Što je bilo jako bitno? Taj novi stadion ima jako ikoničku poruku, jednostavno je prepoznatljiv, ta silueta je prepoznatljiva i to je posebnost ovoga stadiona", dodao je Plejić.

Za kraj je odbacio teze da arhitekti zanemaruju stav javnosti, zaključivši razgovor porukom o vrijednosti odabranog rješenja.

"Naprotiv, ja mislim da smo mi altruisti i da smo zapravo osjećajni i da reflektiramo potrebe aktualnog trenutka i to transponiramo u neko buduće vrijeme. Ali kod ovoga projekta situacija je jednostavno takva da smo mi duboko uvjereni da je ovo genijalno rješenje, remek-djelo i da je planetarno referentno i relevantno", zaključio je Plejić.