Euro 2000: Jugoslavija - Španjolska 3:4

Svatko tko nije pogledao utakmicu između Španjolske i Jugoslavije može požaliti jer smo na najbolji način vidjeli zašto nogomet zovu najvažnijom sporednom stvari na svijetu. Na utakmici je bilo čak sedam golova, a bili smo svjedoci možda i jednog od najvećih preokreta u povijesti nogometa.

Počelo je dominacijom “plavih”. Prvu prigodu imao je Mihajlović, kada je njegov topovski udarac proletio iznad vrata Canizaresa. Nešto kasnije Milošević isprobava svoju glavu, ali ostalo je početnih, 0:0. Španjolci preuzimaju inicijativu, a nakon centaršuta Mendiete, Alfonso umjesto da zabije pogodak, pada preko lopte. Mandieta je opet na sceni u 24. minuti, kada je dobrim “slobodnjakom” ugrijao Kralja.

Ipak, prvi gol stigao je u 31. minuti na drugoj strani. Drulović je odlično nabacio do Miloševića, koji svojim najjačim oružjem, glavom, posprema loptu iza leđa Canizaresa.

Vodstvo Jugoslavena kao da je dodatno motiviralo Camachove igrače, koji nižu prigode. Jednu od njih iskoristio je u 38. minuti Alfonso. Raul je prošao kroz gužvu od nekoliko igrača te se na kraju lopta odbila do veterana Betisa, kojemu nije bilo teško “otpadak” ubaciti u mrežu za 1:1. Do kraja poluvremena još nekoliko izglednih prigoda za “furiju”, ali su Alfonso, Raul i Exteberria bili nesmotreni kada je trebalo postići gol. Na poluvrijeme se otišlo sa rezultatom 1:1, a Španjolci, kojima je igrala samo pobjeda, bili su odlučni da pobjedom demantiraju sve kritike.

Na početku nastavka opet dominacija Jugoslavena. U 50. minuti prva šansa preko najopasnijeg dvojca Jugoslavena na ovom prvenstvu, Drulović – Milošević, koja nije donijela promjenu u rezultatu. Ipak samo minutu kasnije opet vodstvo za Jugoslavene.

Kao i kod prvog gola asistent je bio Drulović, a Govedarica, koji je ušao kao zamjena na poluvremenu, preciznim udarcem postavlja rezultat 1:2. Slavlje Jugoslavena još se nije ni stišalo, a iz gotovo identične akcije stiglo je novo izjednačenje.

Odlično je prošao Etxeberria, dodao do Munitisa, a lopta se nakon udarca, jednoga od prvih topnika španjolske lige, odbila od stative u gol za zasluženo izjednačenje. Španjolci i dalje napadaju, a šanse da pritisak i iskoriste povećale su se nakon isključenja Jokanovića zbog drugog žutog kartona u 64. minuti. Camacho uvodi i četvrtog napadača, a Jugoslaveni opet dokazuju da su majstori u igri sa čovjekom manje.

Nakon jedne polukontre i ubačaja na peterac Španjolaca, najbolje se snašao Govedarica te glavom dodao do Komljenovića, koji po treći puta dovodi momčad Vujadina Boškova u vodstvo. Igrala se 68. minuta, a rezultat je glasio 2:3. Do isteka regularnog dijela, Španjolci promašuju još nekoliko prigoda, a sudac je opravdano pokazao da će se igrati još pet minuta.

Jose Antonio Camacho je sigurno već razmišljao o ostavci jer iako su njegovi igrači konačno igrali dobro, gubili su 3:2. Tek u drugoj minuti sudačke nadoknade uspjeli su Španjolci po treći put izjednačiti. Dosuđeni jedanaesterac nakon prekršaja na Abelardu iskoristio je Mendieta, ali niti 3:3 nije bilo dovoljno.

Potvrdu odlične igre Španjolaca i njihov prolazak u četvrtfinale osigurao je Alfonso Perez u posljednjim sekundama utakmice, kada je nakon jedne dugačke lopte volejem postavio konačnih 4:3.

Pobjeda u infarktnoj završnici osigurala je momčadi sa Iberijskog pouotoka prvo mjesto u skupini te ih ponovo vratila u igru za visok plasman. A iako je nakon utakmice jedan navijač “plavih” uletio u teren te se pokušao obračunati sa sucem Vessierom, Jugoslaveni moraju biti zadovoljni plasmanom u četvrtfinale jer je to znatno dalje nego što su mnogi prognozirali.