Hrvatska ima 17 odličja s europskih prvenstava, a Sandru Elkasević teško će itko dostići

Mihaela Bradovski srijeda, 12.08.2026.
Hrvatska ima 17 odličja s europskih prvenstava, a Sandru Elkasević teško će itko dostići
Foto: Igor Kralj/PIXSELL

U Birminghamu se održava Europsko prvenstvo u atletici, a na njemu nastupa i niz hrvatskih atletičarki i atletičara. Do odličja će biti teško doći, a Hrvatska ih je do sada skupila 17...

Iako su iznenađenja uvijek moguća, prvi put u povijesti, hrvatski predstavnici otputovali su na Europsko prvenstvo u atletici bez ijednog izraženog kandidata za osvajanje odličja. Konkurencija u Birminghamu je vrlo jaka, Hrvatska ima niz predstavnika koji mogu do finala i onda tamo barem pokušati ugodno iznenaditi i boriti se za odličje.

Posljednje Europsko prvenstvo na kojem je hrvatska atletika ostala bez medalje bilo je ono 2006. godine kada je Blanka Vlašić u nevjerojatnom raspletu, unatoč preskočenih 201 centimetar, ostala bez medalje zauzevši četvrtu poziciju iza Tie Hellebaut, Veneline Veneve i Kajse Bergqvist.

Ove godine nadamo se da bi Marino Bloudek mogao iznenaditi, nikada ne treba otpisati niti Saru Kolak, ali bit će jako teško iako Bloudek ima u nogama utrku koja bi ga mogla lansirati u nebo.

Od 17 hrvatskih odličja, njih sedam pripadaju Sandri Elkasević

Sandra Elkasević razmazila nas je svojim zlatima. Osvojila ih je čak sedam zaredom, bila je apsolutna vladarica u bacanju diska, no u Birminghamu ipak neće braniti titulu europske prvakinje iz Rima od prije dvije godine.

Njena totalna dominacija započela je 2010. godine na Montjuicu u Barceloni gdje se kao i puno puta kasnije mučila u kvalifikacijama, tek kao deseta ušla u finale, a tamo onda iznenadila atletsku javnost i došla do zlata. Sandra je u posljednju seriju ušla kao drugoplasirana, a zatim je bacila disk na 64.67, preskočila Rumunjku Nicoletu Grasu i postala europskom prvakinjom.

Na sva naredna europska prvenstva dolazila je kao veliki favorit za zlato i svaki put je to i opravdala. Prije dvije godine u Rimu bilo je sumnji hoće li uspjeti obraniti titulu, no odmah u prvoj seriji bacila je disk na 67.04 i pospremila odličje u džep. Nitko joj se nije uspio približiti, drugoplasirana Nizozemka Jorinde van Klinken imala je najbolji hitac na 65.99.

Samo još Filip Mihaljević ima više od jedne medalje

Jedini višestruki hrvatski osvajač odličja s europskih prvenstava uz Sandru Elkasević je Filip Mihaljević. Hrvatski rekorder u bacanju kugle ima u riznici odličja jedno zlato i jedno srebro.

Zlato je osvojio 2022. godine u Münchenu i to vrlo uvjerljivo s hicem 21.88 bačenim u šestoj seriji, ali i tada je već vodio jer je u četvrtoj seriji bacio kuglu na 21.53. Iza njega je na drugom mjestu ostao Armin Sinančević s 21.39 koji je u kvalifikacijama bacio 21.82, ali u finalu nije mogao ponoviti takav hitac.

Dvije godine kasnije Mihaljević je branio zlato u Rimu, no nije imao šanse. Domaći bacač Leonardo Fabbri bio je u čudesnoj formi, bacio je nedostižnih 22.45, a Filip je na kraju s 21.20 zauzeo drugo mjesto i osvojio srebro.

Jedno zlato je još iz vremena bivše države

Osim Elkasević i Mihaljevića, titulom europskih prvaka još su se okitili samo Luciano Sušanj i Blanka Vlašić.

Sušanj je zlato osvojio još tamo 1974. godine na Europskom prvenstvu u Rimu kada je na 800 metara u finalu istrčao 1:44.07 i postavio novi nacionalni rekord koji je stajao sve do prošle godine kada ga je popravio upravo Marino Bloudek. U toj utrci na Olimpijskom stadionu u Rimu ostavio je daleko iza sebe legendarnog Britanca Stevea Ovetta koji se morao zadovoljiti drugim mjestom.

Blanka je pak svoje jedino zlato osvojila 2010. godine, na istom Prvenstvu na kojem je Sandra Elkasević prvi put postala europskom prvakinjom. Vlašić je preskočila 203 centimetra i ostavila iza sebe Emmu Green i Ariane Friedrich. Nakon dva svjetska zlata, tako je napokon došla i do europskog.

Šestero Hrvata sa srebrom ili broncom

Među hrvatske osvajače europskih odličja ulazi još šest atletičarki i atletičara. U tom krugu je i najstariji među njima, osvajač prve medalje, i to 1950. godine na 3000 metara sa zaprekama, Petar Šegedin koji je uzeo srebro.

Srebro još imaju i Siniša Ergotić u skoku u dalj te Matea Parlov Koštro u maratonu dok su brončana odličja osvajali Branko Zorko na 1500 metara, Ana Šimić u skoku u vis te Sara Kolak u bacanju koplja.

Nisu sva ta odličja bila očekivana, neki su itekako iznenadili, stoga ostaje nada kako možemo biti ugodno iznenađeni i na aktualnom Europskom prvenstvu u Birminghamu.

Sviđa ti se članak? Podijeli ga!

  • Najnovije
  • Najčitanije

Sportnet Forum

Za komentiranje članaka morate biti prijavljeni kao član Sportnet Kluba. Prijavite se!