Košarkaški talent je jako širok i složen pojam, to nije samo skillset, pa svrstati Embiida u top 3 ikad po talentu je baš ono šaka u oko Wiltu, Russellu, Kareemu, Hakeem, Shaqu...
Na jednoj crti su igrači koji igraju vrhunsku košarku (što Embiid radi u regularnoj sezoni), a na drugoj su frajeri koji pobjeđuju pod svaku cijenu. Zato je Embiida, unatoč njegovom talentu, teško staviti u istu rečenicu s centrima koji su u najbitnijim utakmicama karijere izgledali kao najstrašniji ljudi u dvorani. Embiid je u takvim trenucima prečesto izgledao kao netko tko jedva čeka da utakmica završi.
Nikada on nije imao tu natjecateljsku narav koja bi ga tjerala da grize. Kod njega je generalno problem što on, čim naiđe na pravi otpor ili umor, jednostavno mentalno pukne. Tu karakternu crtu ili imaš ili nemaš.
Doduše, jeste da su ga ozljede usporile, no on realno nikada nije imao fanatičnu odlučnost koja bi ga dovela do razine najboljih ikada. Po meni on tu nije ni blizu, sa ozljedama ili bez njih.