u izvorniku pravila nogometne igre iz 1868. pise da francuski napadaci smiju stopati loptu rukom, nije "enac".
greska tudorova, ne suceva.

nije to bila njegova utakmica, nažalost

Ne bi baš rekao da smo lako otišli. dosta smo problema imali... s estonijom remi u osijeku, dosta mučenja u grupi, pobjeda na kraju protiv bugara za dodatne kvalifikacije.

pa onda u dodatnima gol sa igračem manje u sloveniji (jedva prošla lopta ispod)

a onda ne europskom epski promašaji kao na primjer ovo http://youtu.be/rQ4zb59oPWE?t=1h27m40s  

loš kadar, ali trebalo je sve šokove pretrpit i izvuć sev to. kapa dolju ottu! 

Hoće se otvarati tema za večerašnju utakmicu?
I koji sastav se predviđa? Vidim da su najavljeni Rebić i Brozović

dajte ljudi, pa 2002. i 2004. smo prosli bez ikakve igre, plana, taktike, na silu, inspiraciju i bljesak kvalitete pojedinaca, i to u skupinama s nikad losijom belgijom i bugarskom. uloga izbornika je bila da posalje pozivnice i stavi na teren 10 igraca + 1 vratar.

2002. protiv meksika, podcjenjivanje i nemoc. italija, teski guz. ekvador, tragicna nemoc.
2004. svicarska, jadno da mi se i danas povraca. francuska, tesko smo pokradeni, ali zapravo sami sebi zabili. engleska, ocekivana takticka, fizicka i kvalitativna inferiornost.

Što reći o tim prvenstvima (uključujući i SP 2006.) sa 8+ godina odmaka, znači kada možemo staviti stvari u nekakvu perspektivu i objektivno procjeniti što je moglo bolje.

Kao prvo, imali smo prilično loše izbornike na klupi (Jozić, Barić, Kranjčar) koji su forsirali zastarjeli 3-5-2 sustav (kojeg tada više niti jedna top reprezentacija ili klub liga petice nije koristio).


Primjerice što se moglo drugačije na SP 2002, sustav 4-4-2:
Golman Pletikosa, stoperi Robert Kovač i Šimunić (Tudor je bio ozlijeđen), bekovi Jarni i Živković, u sredini Soldo i Niko Kovač, krila Stanić i Rapaić, napad Bokšić i Olić.

A što se moglo drugačije na EP 2004, također sustav 4-4-2 (sa time da treba napomenuti kako smo tu imali iznimno tešku grupu sa Engleskom i Francuskom, te ionako nismo mogli računati na prolaz dalje):
Golman Butina (Pletikosa je bio ozlijeđen), stoperi Robert Kovač i Tudor, bekovi Šimunić i Živković, u sredini Niko Kovač i Jerko Leko, krila Srna i Babić, u napadu Pršo i Olić.

I na kraju što se moglo drugačije na SP 2006, sustav 4-4-2:
Golman Pletikosa, stoperi Robert Kovač i Tudor, bekovi Šimunić i Šimić, sredina Niko Kovač i Kranjčar, krila Srna i Babić, napad Pršo i Klasnić.


Znači kada se pogleda u prošlost, nije da vrhunske kvalitete nije bilo, samo je tada umjesto u ofenzivnom dijelu bila primarno u defenzivi, ali sa kvalitetnijim stručnjacima i modernijim sustavom igre se 2002. i 2006. po meni definitivno moglo više učiniti, odnosno barem proći u osminu finala, dok 2004. jednostavno nismo imali sreće sa ždrijebom (iako smo i tada mogli proći dalje na uštrb Francuza koji su bili u padu).

A da smo igrali 3-2-5 ko Mađarska 'laka konjica' 60tih

golman pletikosa
zadnja linija: šimić-tudor-šimunić
sredina: n.kovač-soldo
napad: rapaić-kranjčar-pršo-olić-stanić

osvojili bi SP 2002 i 2006. te euro 2004.

Jaka ti je teorija.
Eno Juventus u italiji sve živo melje sa zastarjelim sustavom 3-5-2 kojeg više nitko ne igra.

Nije sve u rasporedu igrača na terenu i u brojkama. 
4-4-2, 4-3-3, 3-5-2 sve se to godinama vrti, svaki sustav ima svoje prednosti i mane... a to što je nešto 'moderno' pa 'svi' u određenom razdoblju tako igraju ne znači da baš svakoj ekipi odgovara. 
Eto nizozemci su 'izmislili' 4-3-3 i 3-4-3 pa su najveći uspjeh postigli sa 4-4-2 1988 kad su svi igrali 3-5-2 ili 5-3-2 sa liberom.... danas 'svi' igraju nekih 4-2-3-1, pa se pojavi čile sa 3-3-1-3 i sa limitiranom ekipom ubija po južnoj americi...
zato što je nešto 'moderno', ne znači da je jedini način, odnosno jedini ispravan način.

Jedine dvije momčadi koje su uspješno primjenile 3-5-2 sustav u zadnjih 15 godina su Roma tamo početkom proteklog desetljeća i danas Juventus, no stvar je u tome da iako su obje momčadi imale uspjeha u Serie A, u europskim natjecanjima nisu mogle ništa (odnosno današnji Juventus nemože ništa, da upotrijebim pravi glagol).

To je jednostavno faličan sustav kojeg svaka momčad sa kvalitetnijim bekovima i krilima može rastaviti na proste faktore (primjer toga je polufinale ovogodišnje Europa lige između Benfice i Juventusa).


Znači sve nas to dovodi do zaključka da smo u periodu 2000.-2006. imali limitirane trenere koji se nisu znali prilagoditi modernom nogometu i time nam značajno smanjili mogućnosti za uspjeh na najvećim europskim i svjetskim natjecanjima (a oni moji sastavi gore su čisto provizorni da se vidi sa čime je Hrvatska raspolagala u datom trenutku, ništa više).