Bome trebalo mi je jedno dvaputa da razumijem što ova cura priča ali možda je trebala znati da predsjednik Bayerna i njegova presuda nema veze sa Bayernom ali pravo zbori.

http://www.nogometplus.net/nogometplusnet/tekst/TabId/98/ArtMID/508/ArticleID/477/Zar-zbilja-više-nikome-nije-stalo.aspx#.Uz87_kC6-So

 

Zar zbilja više nikome nije stalo?


Prije nekoliko dana MZOS i ministar Željko Jovanović dobili su odgovor FIFA-e na dopis u vezi s „uplitanjem politike u rad nogometnog saveza“.

U odgovoru FIFA-e stoji prijetnja MZOS-u: „Bez obzira na prije navedeno, naglašavamo da se Statutom FIFA-e, a posebno čl. 13. i 17., od saveza članica FIFA-e traži da svoje poslovanje vode neovisno i bez ikakvog utjecaja trećih strana. Stoga je FIFA-ina Komisija za nacionalne saveze naglasila da bi se svaka Vladina odluka da jednostrano postupa u internim poslovima HNS-a, ako bi se primijenila, smatrala neumjesnim uplitanjem, te da bi se takav slučaj dostavio nadležnim FIFA-inim tijelima radi razmatranja i moguće odluke, kojom se mogu izreći kazne, uključujući i suspenziju, pa čak i reprezentacije sa Svjetskog prvenstva.“
Prevedeno, „uplitanje“ ministarstva u nogometni savez može biti kažnjivo izbacivanjem nacionalne reprezentacije sa SP u Brazilu koje će se odigrati u lipnju ove godine.

Nakon toga MZOS i Petar Skansi, pomoćnik ministra zadužen za sport, kažu da MZOS neće izazivati vraga, da zasad diže ruke od HNS-a, odnosno da je ministarstvo učinilo sve što je u njegovoj nadležnosti da se spriječe neredi i huliganski ispadi na stadionima, te da se poštuje Zakon o sportu i da je sada potez na drugima da se sve dovede u red. Ukratko, ostavili su spašavanje hrvatskog nogometa onima koji su taj isti nogomet svih ovih godina - uništavali.
Ostaje pitanje kako točno FIFA misli zadržati regularnost i legitimitet nogometnog saveza, ako sprječava MZOS u provođenju zakona RH? Kome bi trebao odgovarati HNS za svoj rad ako ne MZOS-u i ministru Željku Jovanoviću, kako je propisano i Zakonom o sportu u njegovom petom odjeljku koji govori o oblicima udruživanja i odgovornosti nacionalnih saveza?

Da bismo sasvim shvatili probleme hrvatskog nogometa i HNS-a, trebalo bi se vratiti u veljaču 2013. godine kada je Upravni sud u Splitu donio pravomoćnu odluku po kojoj proglašava Izbornu skupštinu HNS-a iz 2010. nelegalnom, tj. dokazano je da je presudni glas dao nelegitimni skupštinar Mato Previšić. Zbog raznoraznih interesa ljudi u HNS-u, ova odluka nikad nije zaživjela u praksi, tj. nitko nije ni pokušao dovesti u pitanje sve „vladajuće“ garniture nakon te Izborne skupštine. I nakon svega postavlja se pitanje tko bi trebao kontrolirati rad HNS-a ako ne MZOS i HOO, kao krovne organizacije pod kojima se nalazi HNS?

Za cijelu priču važno je još i ovo - koliku smo cijenu spremni platiti za ozdravljenje hrvatskog nogometa? Jedna narodna poslovica kaže da zdrav čovjek ima tisuću želja, a bolestan samo jednu - zdravlje. I učinio bi sve za ozdravljenje, pritom ne pitajući za cijenu. Naš nogomet i HNS bolesni su već dugo godina. Jesmo li spremni riskirati samo jedan nastup nogometne reprezentacije za ozdravljenje nogometa? Hoćemo li riskirati zdravlje hrvatskog nogometa zbog nekoliko utakmica loptanja ovog ljeta u Brazilu? Ima li Ministarstvo snage i hrabrosti za jedan radikalan potez?

 Ne očekuju li hrvatski nogometni zaljubljenici od Ministarstva i ministra samo jedno - da osiguraju provođenje zakona, regularnost i legalnost vladajućih ljudi HNS-a. Dugoročno ozdravljenje i regularnost hrvatskog nogometa - nemaju cijenu! Sve drugo je kompromis i prepuštanje nogometne igre u ruke onima koji su je i uništili.

i onda nakon svega šprajcera izaberu za predsjednika nogometnog saveza karlovačke županije i za delegata u skupštini hns-a....    mislim da ću povratiti  

Šprajcer "zna posa", a kako je lakše niz vodu nego uz vodu...
http://sportske.jutarnji.hr/neven-sprajcer-ostaje-predsjednik-ns-karlovacke-zupanije-unatoc-osudujuceoj-presudi/1180091/

HAJDUK U OFENZIVI Bijeli službeno zatražili uskraćivanje prvoligaške licence Lokomotivi!
S Poljuda su naveli nekoliko razloga zašto Lokosi ne bi smjeli igrati u Prvoj HNLSlužbeno je Hajduk od Odjela za licenciranje HNS-a zatražio uskraćivanje licence Lokomotivi za sljedeću sezonu Prve lige. S Poljuda su naveli nekoliko razloga među kojima su:

- zbog povezanosti s Dinamom, jer više od 50% igrača Lokomotive je igralo ili je direktno došlo iz Dinama;

- predsjednik Lokomotive Tine Dolički prethodno je obnašao dužnost u IO Dinama;


- treneri u Lokomotivi, Stjepan Deverić i Ismet Hadžić, članovi su Skupštine Dinama;

- Udruženje europskih klubova (EAC) u svom je posljednjem biltenu pohvalilo omladinsku školu Dinama uz obrazloženje kako njihova B momčad Lokomotiva s igračima iz omladinskog pogona Modrih igra Prvu ligu.

Evo i ja čitam u Sportskim i ne mogu vjerovati..... Mislio sam da držim u rukama novine stare par godina, ali maloprije sam došao sa kioska.....

Ne samo da je izabran jednoglasno nego je Skupštini nazočio i Šuker, pa koja je to lakrdija. Stvarno da se zamisliš. Prvo sjedi u loži zajedno sa Širićem, a sada bez pardona sudjeluje u radu tijela koje bira osobu koja je nepravomoćno osuđena za davanje mita radi poštenog suđenja.



A jedan od delegata na Skupštini koje je glasovao za Šprajcera je vrli novinar i kontrolor suđenja Branko Stipković.

http://www.nogometplus.net/nogometplusnet/tekst/TabId/98/ArtMID/508/ArticleID/489/Zagreb-Holding-imao-pogrešne-savjetnike-kod-nagodbe-s-Dinamom.aspx#.Uz_4vUC6-Sp

Zagreb Holding imao pogrešne savjetnike kod nagodbe s Dinamom?

Nagodba između Dinama i Zagrebačkog Holdinga u kojoj su se dogovorili da, umjesto 7,5 milijuna neisplaćenih kuna za marketing ugovor, plate duplo veći iznos je u krajnju ruku neuobičajena u ovakvim sudskim sporovima, potvrdilo nam je nekoliko odvjetnika trgovačkog prava. Izračun potencijalnih zateznih kamata, također, ne opravdava odluku Holdinga kojom se možda pretplatilo i nekoliko milijuna više od ukupne vrijednosti spora. Zbog svega navedenog USKOK očito i češlja navedeni predmet.

Cijeli spor je krenuo kada je Ivo Čović na čelu Holdinga zamijenio Slobodana Ljubičića. Čović je odbio ispoštovati treći ugovor potpisan s GNK Dinamom po kojem se Holding obvezao platiti za reklamu 7,5 milijuna kuna, za period od kolovoza 2008. do kolovoza 2010.

Dinamo ih je nakon toga tužio, te spor dobio na prvom stupnju, a kad je proces otišao na Visoki trgovački sud u Holding se opet vraća Ljubičić i u listopadu 2013. potpisuje navedenu nagodbu čime Holding, umjesto početnih 7,5 milijuna kuna, isplaćuje 15 milijuna kuna u 6 rata.

Iz Dinama su jučer obavijestili javnost da su PNUSKOK-u predali svu dokumentaciju, a iz Holdinga su pojasnili da su "zatražena dva odvjetnička mišljenja te mišljenje pravne službe. Jednoglasno je bilo zaključeno da će spor u konačnici biti izgubljen te se tim potezom nastojao ublažiti negativan učinak izuzetno visokih kamata koje su tekle.“ Nadalje su još jednom ustvrdili „Ovu odluku smatramo potpuno opravdanom budući da je ZGH izgubio spor u prvostupanjskom postupku.'

Vrlo je nezahvalno analizirati slučaj bez prvostupanjske presude i detalja nagodbe koje niti jedna strana nije javno iznijela u svoju obranu, ali iz svega navedenog u medijima možemo pokušati napraviti određene zaključke.

Zatezne kamate u Republici Hrvatskoj su propisane zakonom i mijenjale su od 2008. godine od 17%, preko 15% u 2011., do sadašnjih 12,40% iz 2013., što je na navedeni iznos zatezna kamata od 930.000,00 kuna do 1.275.000,00 godišnje.

Da su kojim slučajem, u listopadu 2013., iz Holdinga obustavili postupak pred Visokim trgovačkim sudom i odlučili platiti i dug i zatezne kamate iznos bi bio oko 12 milijuna kuna. Uključimo tu i eventualne sudske troškove, pa čak i to da zatezne kamate teku od datuma sklapanja ugovora (kolovoz 2008), a ne njegova isteka (kolovoza 2010.), iznos bi teško prešao 14 milijuna kuna.

Kako doznajemo uobičajeno je u ovakvim postupcima da se stranke fokusiraju na glavnicu (što je ovdje 7,5 milijuna kuna), a da se nagode oko smanjivanja zateznih kamata (najčešće pregovori oko nagodbi počinju s prijedlogom da se plati glavnica i pola zateznih kamata). Sumnju budi i što je sama nagodba dogovorena izvan suda (naime sudac bi, u slučaju da nagodba nije razumna, mogao ocijeniti da se radi o nedopuštenom raspolaganju i odbaciti prijedlog nagodbe). Ukoliko bi daljnja istraga pokazala da je nagodba bila štetna za Holding, njihovi pravnici bi se mogli na koncu pozvati na povredu načela jednake vrijednosti činidaba, što je jedno od osnovnih načela obveznog prava, te tražiti poništenje nagodbe.

Iz svega navedenog vrlo je iznenađujuće da spor u kojem Holding duguje 7,5 milijuna kuna, na koncu završi nagodbom na duplo većem iznosu od 15 milijuna kuna. I po čemu je to uspjeh za Holding? Pravni savjetnici Holdinga će se dobro potruditi to objasniti i USKOK-u.