Čitam malo po internetu , nakon što je HNS odbio prijedlog da se već od sezone 2020./2021 igra jedinstvena treća HNL sve je više izgledno kako će to biti tek sezone 2022./2023. Da razjasnimo, ove sezone 2019./2020. igrati će se 1.HNL sa 10 klubova, druga HNL sa 16 klubova i 5 trećih liga gdje će pobjednici svake skupine (naravno , licence odlučuju o ulasku u 2.HNL) igrati kvalifikacije na neutralnom terenu za popunu u drugu HNL.
E sad , kako piše nogometni savez Zagrebačke županije , donijet je slijedeći zaključak:
"Nakon otvaranja javne rasprave o budućem sustavu natjecanja MNO Središta Zagreb koji čine predstavnici pet županija održao je svoju sjednicu u petak 14. lipnja u Velikoj Gorici. Nakon Rijeke i naš MNO donio je jednoglasan stav da se nakon dvije godine formiraju prva tri jedinstvena ranga natjecanja unutar HNL-a i to najviši rang 10 klubova, drugi rang maksimalno do 16 i jedinstveni treći rang 16-18 klubova. Ispod trećeg ranga bile bi jedinstvene lige Središta – njih 5. Prva liga bi nosila naziv poput ostalih EU liga (Premijer ili Superliga), drugi rang bi se zvao prva liga, a jedinstveni treći druga liga. Lige središta bi nosile naziv treća liga…"
ovako piše Hrvatski zbor sportskih novinara:
..."I onda se pojavio Srebrić na plenumu Druge HNL s novim rješenjem, ali tek za dvije godine, iako se nije prvi put čulo. Srebrić je najavio jedinstvenu Treću HNL s 10, 12 ili 14 klubova i poručio kako u trećoj ligi treba prestati s rekreacijskim amaterizmom i posvetiti se poluprofesionalizmu. To je sasvim ispravno, ali nije logično zbog čega je prvo trebalo krenuti s pet skupina i sa 72 kluba umjesto da se odmah počelo s postupnim sužavanjem, dok će ovako za dvije godine (ako?) doći do situacije trenutačnog presijecanja. U pozadini je zapravo pokušaj ispravljanja pogreške s pet skupina treće lige, i to tako da se ljude prevede žedne preko vode, opet ograničeno i bez profesionalne kompetencije.
A kako HNS više vodi računa o ravnomjernoj zemljopisnoj zastupljenosti klubova – zbog svoje ustrojenosti kao konfederacije županijskih saveza – nego o kvaliteti, vjerojatno će se odlučiti da svaka od pet skupina uputi po dva kluba s licencijom i eto treće lige s deset klubova bez potrebne kvalitete."
(Ovo zadnje će u slikovitom prikazu izgledati ovako: zadnji klub iz druge hnl+ 5x3 kluba iz svake skupine = 16 klubova)
Svakako valja voditi računa i o ravnomjernoj zastupljenosti klubova u zemljopisnom smislu, no ako se teži prema poluprofesionalizmu, onda to treba uskladiti na neki drugi način, a ne izravnim udarcem na kvalitetnije klubove. Takav pristup upravo je osjetilo 12 klubova zagrebačkog središta koje okuplja četiri županije (Zagrebačku, Sisačku, Karlovačku i Krapinsko-zagorsku) te grad Zagreb s više od 300 klubova, jednu trećinu HNS-ovih koji su igrali najvažniju ulogu u zapadnoj skupini treće lige. Zagrebačko je središte najkvalitetnije i donedavno je bilo amaterski europski prvak i prije toga doprvak, u sljedećoj popuni Druge HNL imat će jednaka prava kao i klubovi koji će u treću ligu ući administrativnim putem.
To nije pravedno. Bilo bi logički da zagrebačko središte daje dva kluba za buduće drugoligaške kvalifikacije, da pretkvalifikacije odigraju pobjednici riječke i varaždinske skupine. U biti oni koji će u trećeligašku konkurenciju dospjeti unatoč tome što se za to nisu izborili na nogometnom terenu.
Po meni , idelana vizija za razdoblje od 2023 nadalje je:
PRVA HNL bi se zvala PREMIJER LIGA - 12 KLUBOVA (22 kola + 10 kola za prvaka/ostanak), zadnji ispada direktno, a ulazi pobjednik 1.HNL)
DRUGA HNL (1.HNL) - 16 KLUBOVA (DVOKRUŽNO, ulazi zadnji iz 1.HNL a iz nje ispada zadnji na tablici kojeg mjenja prvoplasirani na 3.HNL)
TREĆA HNL (2.HNL) - 16 KLUBOVA (ulazi zadnji klub iz 2.HNL a ispada zadnji klub na tablici u određenu skupinu 4.HNL, prvaci skupina igraju kvalifikacije na neutralnom terenu za ulazak u 3.HNL)
5X 4.HNL (14-16 klubova) - klubovi iz sadašnjih MŽNL-ova i 1.ŽNL-ova
iza bi išle žnl.