RASKOL U POGLAVARSTVU
Pobuna protiv Bandića zbog obnove stadionaPOVJERENSTVO koje bi trebalo presuditi u natječaju za maksimirski stadion već je razradilo četiri alternativne lokacije za jeftiniji stadion prema prijedlogu Jure Radića iz IGH-a
PREMA ZAMISLI arhitekta Branka Kincla dograđeni maksimirski stadion imao bi kapacitet
od 50.000 posjetitelja i bio bi natkrivenPremda se činilo da je otvaranjem obvezujućih ponuda za obnovu i dovršetak maksimirskog stadiona konačno privedena kraju dugogodišnja saga o velikom sportskom objektu, u koji je dosad već uloženo više stotina milijuna kuna, prijedlog Jure Radića i Instituta građevinarstva Hrvatske o izgradnji potpuno novog stadiona na alternativnoj lokaciji izazvao je velike podjele u zagrebačkom Gradskom poglavarstvu.
Takva situacija odražava se i na članove povjerenstva za odabir najpovoljnijeg ponuđača za obnovu maksimirskog stadiona: na jednoj strani su oni koji se zalažu da se natječaj provede do kraja te da se između tri ponuđača - Alpine Bau, Max Bögl-Tehnobeton i konzorcija okupljenog oko IGH-a - odabere najpovoljniji te da se već u proljeće 2008. započne s izgradnjom zamjenskog stadiona na zagrebačkoj Kajzerici kako bi se tijekom 2009. moglo započeti s dugoočekivanom i najavljivanom rekonstrukcijom maksimirskog stadiona. Iznenađenje u Poglavarstvu je činjenica da se jedan dio članova povjerenstva ipak priklonio ideji IGH-a, koji je Gradu Zagrebu ponudio alternativno rješenje: izgradnju potpuno novog stadiona na jednoj od četiri moguće lokacije. Radićevom idejom nestala bi potreba da se gradi dodatni stadion na zagrebačkoj Kajzerici, koji je u prvotnim zamislima trebao služiti kao pomoćni stadion za Dinamo dok se stadion u Maksimiru bude obnavljao.
Prema Nacionalovim izvorima bliskim povjerenstvu za odlučivanje o najpovoljnijem ponuđaču, neki članovi tog tijela skloni su Radićevu alternativnom planu suprotno željama gradonačelnika Bandića. Štoviše, posljednjih su dana napravili detaljnu razradu plana, navodeći čak četiri moguće lokacije: prva je ona u zagrebačkom naselju Lanište, na jugozapadnom ulazu u Zagreb u blizini početka autoceste prema Rijeci i Splitu. Ondje se već gradi velika rukometna Arena Zagreb, a prema najavama, u njezinoj neposrednoj blizini bit će izgrađen i najveći trgovački centar u Hrvatskoj. Iz tog razloga ondje bi bila idealna lokacija i za mogući novi gradski stadion, no jedini je problem što bi ondje zemljište tek trebalo kupiti. Druga lokacija je ona na zagrebačkoj Kajzerici, gdje se po planovima treba sagraditi pomoćni stadion. To je lokacija na kojoj se trenutno nalazi igralište NK Lokomotiva. Mana te lokacije je ograničenost prostora, odnosno kad bi došlo do odluke o izgradnji sasvim novog velikog stadiona, trebalo bi jedan veliki dio zapadnog dijela Velesajma pripojiti novom projektu.
POKRAJ VELESAJMA sagradio bi se pomoćni stadion na kojem bi Dinamo trenirao i igrao sve do
završetka obnove stadiona u MaksimiruTreća lokacija, koja ima najmanje šanse za prolazak je ideja da se novi stadion sagradi na mjestu sadašnjeg Hipodroma, što bi zadovoljilo prostorne potrebe projekta, ali bi se zbog toga Hipodrom morao preseliti na neku alternativnu lokaciju, o čemu se dosad nije ozbiljnije razmišljalo. Četvrta lokacija je ujedno i najmanje poznata javnosti, a to je teren kod zagrebačke obilaznice na području kod Velike Gorice na jugoistoku Zagreba. Ondje ima dovoljno prostora za izgradnju stadiona, no predviđa se da bi se za komunalnu infrastrukturu i rješenje javnog prijevoza ondje trebalo izdvojiti još minimalno 350 milijuna kuna. Tako trenutno u zagrebačkom poglavarstvu traje vrlo napeta atmosfera: dok zagovornici prve ideje kao svoj glavni argument navode poštivanje unaprijed definiranih pravila, odnosno provođenje natječaja do kraja, zagovornici druge ideje zalažu se da se pitanje velikog gradskog stadiona, ako se već mora rješavati na razini Grada, riješi na način da bude što jeftiniji za građane Zagreba. A to je, dakako, izgradnja alternativnog stadiona. U korist druge skupine ide i činjenica da se posljednjih dana u hrvatskoj javnosti mnogi opiru ideji da se za projekt, od kojeg će koristi imati tek uska skupina sportskih elitista, izdvoji pet milijardi kuna koje bi građani Zagreba u visokim mjesečnim obrocima otplaćivali sljedećih 30 godina. Da je podjela među članovima povjerenstva ozbiljna i duboka svjedoče i Nacionalovi izvori koji ističu da posljednjih nekoliko dana čelni ljudi povjerenstva izbjegavaju sazivanje sjednice tog tijela, jer se boje da bi se na dnevnom redu mogla naći žestoka prepirka oko alternativne ideje Jure Radića. Ipak, prema posljednjim saznanjima, sljedeća sjednica trebala bi se održati u srijedu 31. listopada, a vjerojatno će biti zatvorena za javnost.