Evo jedan zanimljiv kratki razgovor između Lične finansije (Đorđe Ostojić) i O novcu (Marko Bogdan). Uglavnom se radi o osnovama, ali preporučam za svakog kome je ovo nešto novo. Inače dva kanala koja su teška preporuka od mene.

https://www.nacional.hr/zlatna-mladez-hrvatska-cetvrta-u-europi-po-bogatstvu-mladih-iza-njih-stoje-nase-bogate-obitelji/

Naši novinari su stvarno zlo, pročitajte tekst većina je c/p - stranog istraživanja.

Al naš dodaje ovo - Zlatna hrvatska mladež produkt je svojih bogatih obitelji – tajkuna, poduzetnika i političara.

Malo dalje kaže da su u samom vrhu i - Medijan neto bogatstva među osobama od 16 do 34 godine također je visok u Slovačkoj (74.600 €), Estoniji (62.200 €), Češkoj (59.900 €) i Litvi (59.600 €), unatoč tome što su godišnje neto zarade u tim zemljama znatno ispod prosjeka EU-a.

Tamo nema opaske o "zlatnoj mladeži" i "tajkunima i sl."

Da se maknemo od niske rasprave, ma da sam morao malo podbost (nikoga).

Odmah ću reći da mi pojam nije poznat, ali zvuči logičan, objašnjenja točnog nema - ono što bi pretpostavio jest to da označava (medijalnu) imovinu. Znači pola ljudi ima toliko kad im se zbroji sve, a pola ima manje.

S te strane mi uopće nije nelogičan takav omjer jer vani pun k ljudi nema nekretninu dok kod nas to nije slučaj. Od moje generacije i recimo +5 god (dakle 35-40) ne znam nikog tko ne zivi u svojoj nekretnini (jasno neki je otplacuju putem kredita), isto tako ne znam nikog tko je otisao van i stekao nekretninu.

Tako da je vjerojatno tu taj raskorak između nas (i drugih zemalja sličnih nama) i Zapada.

Inače najbolje je kad se kaže "zlatna mladež" i odmah aludira na negativne tatine sinove, koji smrkaju kokain i bembarama kupe prolaznike po nogostupu.

A istraživanje obuhvaća ljude od 16-34  s 30-34 godine ljudi laganini mogu imat 10+ godina radnog staža. I ako su išli na faks, a pogotovo ako nisu.

Neki obrtnik ako je krenuo s 19 ili u ranim 20tima, do 34 godine može imat od 12-15 godina radnog staža, sasvim solidno vrijeme za akumulirat neke stvari.

I sam imam 10g staža (napunio nedavno 36, dakle skoro da upadam u kategoriju ) + nešto ispod 2g sam radio preko student servisa (okej, to se ne piše, ali svejedno).

Na istoku Europe, kako bi drug Ian rekao, u cvišn Europi, standard je imati stan na svom imenu...

U jednoj Austriji to nije standard...moja tetka kupila pola Zagreba, a u Beču živi u državnom stanu koji može koristiti DOŽIVOTNO za tipa 200 eura mjesečno....

I kad gledaš tko koliko ima, na papiru mi imamo više od Austrijanaca :) 

U stvarnosti, 80% naših mladih pola plaće daje na kredit, a Austrijanac gušta u državnom....ni jedan ni drugi ga neće odnijet u grob :) 

Naravno, nekome tko želi pisati senzacionalističke pizdarije to vjerojatno nije ni na pameti da malo rastumači, zašto u mnogim "pozitivnim" statistikama istočnjaci šiju "zapad" i koja je podloga iza toga...

Nemamo, prosjecni Austrijanac je 3x bogatiji od prosjecnog Hrvata.

Inace, rasprave radi - pitam jer sam ovo vidio jako cesto kao argument - "U jednoj Austriji to nije standard." 

Ili u jednoj Njemackoj, ili na Zapadu to nije standard.

Kako ti objasnjavas/ili netko drugi da unatoc tome sto nije standard oko 55% ljudi u Austriji ipak ima svoju nekretninu, u Francuskoj recimo 65%?

Kad bi u nekoj, realnoj, racunici - ja sad brojku naravno ne mogu izbacit - tu jos dodali ljude iz ovih 45% (primjer Austrije) koji zele imat nekretninu, ali je jednostavno nemaju para/mogucnosti.

% ovih koji zele (i imaju kucu - oni su na istoj strani postotka) bi bio jos solidno veci.

Inace vec po ovim postotcima 55-45 mozemo vidjet tvoja izjava ne odgovara opisu - kako je to standard.

Pričali smo ovdje o socijali, mjerama koje se iskorištavaju i na koje imaju pravo i oni kojima one realno nisu potrebne. Pa evo neki dan je Grad Split objavio da će provesti prvi u državi jednu novu mjeru

https://split.hr/clanak/grad-split-prvi-u-hrvatskoj-uvodi-sufinanciranje-sportskih-clanarina-za-djecu

U moru različitih mjera sufinanciranja rijetko koja je besmislena i pogrešna poput ove. Stvarno je više razloga tome. Prvo i osnovno gledano sa financijske strane - jedino do čega će ovo dovesti je povećanje cijena članarina i na kraju roditeljima to neće biti 50% jeftinije nego nekih 30%. Svaki klub će to iskoristiti za povećanje cijena jer će na ovaj način puno lakše proći. Kada se uzme u obzir da je savjetnik za sport Toni Tomas vlasnik jednog sportskog kluba očito je da se radi o mjeri koja je usmjerena na profitiranje klubova umjesto na rasterećenje roditelja. Također, svi sportski klubovi se financiraju već iz gradskog proračuna u popriličnim iznosima i ovom mjerom bi se to još dodatno ojačalo.

Nadalje, ne mora se svako dijete baviti sportom, to je nekakva dodatna aktivnost koja nije obavezna i ne vidim razlog da se sufinancira iz gradskog proračuna. Isto tako bi se onda trebalo omogućiti sufinanciranje članarina u umjetničkim društvima, školama stranih jezika, informatičkim radionicama i svim drugim aktivnostima koje djeca pohađaju, a nisu sportskog karaktera. Idealno za otvaranje pandorine kutije.

U sufinanciranje su uključena djeca osnovnoškolskog uzrasta, a sukladno tome puno bi bolje bilo poticati školski sport, uložiti u opremanje školskih dvorana i igrališta i pojačati program tjelesne i zdravstvene kulture u osnovnoj školi gdje bi sva djeca imala nekoliko sati tjedno tjelesnu aktivnost koja bi bila primjerena njihovom uzrastu, a oni koji žele nešto više, koji su talentiraniji neka se bave sportovima i treniraju u klubovima.

Rezime - iako se na papiru radi o mjeri usmjerenoj na rasterećenje roditelja ona je zapravo donesena s ciljem dodatnog profitiranja sportskih klubova.