mozete se vi amerikanci koji vjerujete u liberalni kapitalizam sprdati sa komunizmom i socijalnim pravima ljudi kolko ocete,ali narod ce tamo morat uzet stvari u svoje ruke...ne kazem da ce doci do uspostavljanja komunizma,ali vjerujem da ce doci do vecih socijalnih prava ljudi itd.koncept amerike ko zemlje snova se davno poceo urusavat,ali sada se poceo do kraja.

svedska i norveska su zemlje snova

Ja znam da je to teorija - ja bih više rekao nada - i da radi toga to rade.  Jedino se baš ne slažem sa ovim zaključkom u zadnjoj rečenici (i to ne mislim s tobom osobno, dbald, naravno, nego čisto matematičko-logički).

Naime, ono malo matematike koja je falila onom fikcijskom Johnu Smithu iz naše priče, meni govori sljedeće.  Kako kažeš, problem je nepoznavanje stanja druge strane transakcije, i radi njega se transakcija ne događa.

Dakle, matematički: nepoznato + umptnaest bazilijardi novaca = još uvijek jedno veliko nepoznato!!  Nismo se pomakli ni milimetar prema rješenju problema.

Prema tome, ja ne znam kako će sva ta upumpana masa novca išta doprinijeti izlasku iz ove krize.  Da, kužim, nadaju se da je umptnaest bazilijardi dovoljno velika masa da ovu nepoznanicu svede na mali postotak ukupne vrijednosti, tj. smanje rizik, ali kako mogu biti sigurni koliko bazilijardi je dovoljno? I da li uopće imaju koliko bi trebalo?
Evo, AIG-u su dali 87 milijardi dolara nema tjedan dana.  Jučer su zaključili da to nije bilo dost pa su im dali još 37.5 milijardi.  Pa dokle?!?

Ovo je meni kao kad pijani ovisnik o kocki na kraju noći ulaže kuću i imanje na par šestica...

Nož, kak Zagorci veliju -- "bumo vidli, rekli su slepci..."

@ Kauboj

donekle si u pravu, ali lovu koju centralne banke upucavaju u sustav one upucavaju ili direktnim kreditiranjem banaka koje trebaju likvidnost (valjda banke znaju kolika im je rupa u likvidnosti, nadamo se...) ili otkupom tzv. toksične imovine (loših kredita, kako bi se bankama smanjile potrebne rezervacije (bolji portfelj) i u isto vrijeme poboljšala likvidnost.

Znači, na bankama je da pristupe FEDu ili kojoj god centralnoj banci svoje zemlje i kažu - trebamo toliko i toliko. Država može reći hoću/neću. Država može, kao što počinju europske države, garantirati štedne uloge kako bi spriječili navalu na šaltere što nijedna banka ne može preživjeti ni u normalnom poslovnom okruženju.

Banke bi morale biti pritom otvorene centralnim bankama, ali to uzrokuje probleme s cijenom dionica. Da ne kažem da svi CEO-i trebaju letjeti naglavačke, a ne kao ovi AIG koji rade partyje za 440.000$ nakon što ih FED počeo spašavati.

 

Da, kužim da to rade na dva načina.  Samo što se meni ovaj prvi način sa direktnim kreditiranjem jednostavno ne čini efektnim; dapače.  Jer ako banke međusobno ne vjeruju jedne drugima, na osnovu čega bi im centralne banke trebale vjerovati?!?  Dok mi se ovo sa otkupljivanjem toksičnih assets (kako se to već na hrvatskom kaže) čini logičnim i vidim kako bi to moglo odmrznit međubankovno kreditno tržište.

Al pošto nisam ni Warren Buffet ni Milton Friedman... vraćam se na onu "bumo vid'li..."   Uostalom, kao što kažu za ekonomiste, oni najbolje mogu objasniti zašto se jučer nije dogodilo ono što su oni prekujčer predvidjeli.

Kauboj, sva sreća da nisi Milton Friedman. Njegova "škola" je i zakuvala ovo sranje. E, sad glede Buffeta... to je i meni žao

Kad se priča o derivatima, mora se naglasiti jedan od derivata koji je sada uzrok mnogim glavoboljama.

Credit default swap je derivativ kojim se kladite na propast određenog poduzeća.
Kupnjom tog instrumenta vezanog uz neku instituciju vi ste se obavezali plaćati periodične iznose prodavatelju instrumenta (nijedan od sudionika nije nužno institucija na koju se default odnosi), ali ste zato u slučaju propasti (defaulta) ili restrukturiranja vezane institucije u situaciji da dobijate veliki iznos.
U pametnom poslovanju credit default swap je hedge kupnje obveznice neke institucije tj. kupnjom obveznice preuzimate rizik da poduzeće propadne i ne bude u stanju platiti dug pa se zato osigurate kupnjom cds-a kako bi u slučaju propasti poduzeća pokrili gubitak na obveznicama zaradom na cds-u.
Naravno, kako je to nevezano uz instituciju na koju se klade, ogromana iznos cds-ova na neko poduzeće će prouzrokovati strašan pritisak kada krenu plaćanja.
Da ne kažem kako bi neki veliki igrač mogao omastiti brk kada bi puno ušao u cds-ove određenog poduzeća i onda ga pritisnuo da kihne.

Ovo je govor od G.W.Busha u cijelosti o "pomoci" slabostojecima i sa bad credit record-om da si priuste vlasitu kucu.