Popara je napisao/la:
dbald je napisao/la:
Naľalost, Popara, iako si vidim ekonomski potkovan, nisi sasvim u pravu.
Banke ne izvoze nikakvu dobit vani, već naprotiv, non-stop uvoze dodatna sredstva jer je momentalno područje Centralne i Istočne Europe područje sa najvećim povratom na uloľeno, pa nijedan razumni bankar neće izvlačiti lovu, već je naprotiv dovlači. Da ne spominjem koliko je kadrova napredovalo i koji je uvoz znanja tzv. know-how u bankarskom i općenito investicijskom sektoru. Toliko da su sada naąi ljudi postali glavni igrači na trľiątima istočnih zemalja bivąe Juge.
Naą narod polako shvaća da biti gazda ne znači mahati i prijetitit ąakom nego raditi za sebe i svog zaposlenika. Zato se od prvog zanosa kapitalizmom i surovog otreľnjenja sada treba raditi na humanizaciji istog (po uzoru na razvijeni svijet), ako ga uopće ľelimo.
©to se tiče radničkog vlasniątva, trebalo se pokuąati, ako ne u cijelosti, onda dijelom. Istina, okrutna istina je da mi nismo imali kapital za stvaranje velikih kompanija i otkup istih, a ljudi koji su imali pare nisu imali obraz. tako ti je to.
U komunizmu nisu upravljali kriminalci nego Partija.
Vidi cijeli citat
Da dbald, dovlače ti eure, pa ti stvara problem da imaą prejaku kunu, ąto slabi naąe izvozne potencijale.... a to je danas glavni problem hrvatske privrede
O reinvestiranju dobiti moľemo samo nagađati, jer banke nisu obvezne vodit evidenciju... ali me nitko ne moľe uvjeriti da će talijanska banka uloľiti u Hrvatsku isto kao i HPB....
©to se tiče hrvatskog trľiąta kapitala mislim da se banke polako okreću drugim trľiątima jugoistočne Europe....
A ąto se tiče uvezenog znanja i know-howa.... zar to nije podcjenjivanje hrvatskih stručnjaka.... pa kako to recimo da su Končar i Gredelj napravili tramvaj, bez ikakve pomoći stranih poduzeća
Vidi cijeli citat
Krivo. Banke su dužne i vode temeljitu evidenciju, Talijanska banka će uložiti tamo gdje misli zaraditi isto kao HPB. HPB, iako je državna banka, pokušava što više poslovati kao privatna jer samo tako može opstati i biti bolja udavača u slučaju privatizacije, dakle, po logici profita, ne lokacije. Zato, uostalom masu naših firmi ulaže u Srbiju i BiH jer je tamo sada svojevrsna bonanza.
Know-how nije podcjenjivanje hrvatskih stručnjaka, već njihovo usavršavanje, a Končar i Gredelj su napravili samo 30% tramvaja, ostalih 70% su sklepali od austrijskih klima, poljskih stolica i štatijaznam čijih drugih dijelova. To je činjenica koju ne krije ni spomenuti koncern. Ne kažem da je to loše, naprotiv, neka bude još takvih poduhvata, super.
Što se tiče kune, ona je jaka zbog potražnje hrvatskih poduzeća za eurima zbog plaćanja obaveza pri uvozu. HNB može intervenirati, ali ne može definirati tečaj niti ga tvrdoglavo održavati. Također, kod nas je kuna najmanja smetnja izvozu, veći je problem konkurentnost proizvoda i sposobnost konstantnog opskrbljivanja.