Kako prava nisu smanjivana, kada je čovjek založio kuću da preživi?
Branitelji su ministru Matiću i premijeru Milanoviću predstavili konkretne primjere oduzimanja prava i braniteljskog identiteta
Datum objave: 06.11.2014
Branitelji koji pred Ministarstvom branitelja prosvjeduju 18. dan sazvali su konferenciju za medije kako bi odgovorili ministru Matiću i premijeru Milanoviću na upite što je njima oduzimano i smanjivano.
Iznijeli su niz konkretnih prijedloga, poput nekorištenja usluga Savjeta branitelja od strane ministra, ali i situacije u kojoj se hrvatskom ratnom vojnom invalidu I. skupine ne odobrava pravo na njegovatelja.
„Ured državne uprave u gradu Zagrebu izdao je negativno rješenje. Uložena je žalba na to rješenje. Ministarstvo branitelja do danas se nije očitovalo na tu žalbu, iako je zakonski rok 60 dana. Toliko o tome da nisu ništa ukinuli ni smanjili“, rekao je Đuro Glogoški, predsjednik Udruge 100-postotnih hrvatskih ratnih vojnih invalida I. skupine.
Glogoški je pročitao pismo hrvatskog branitelja nakon što mu je ukinuto pravo na opskrbninu iz Zakona o pravima hrvatskih branitelja, a branitelj se obratio Ministarstvu socijalne politike i mladih. Opskrbnina je minimalno zajamčena naknada koja je s 1100 kuna prebačena u socijalnu skrb i smanjena na 800 kuna, čime je izgubljen braniteljski indentitet, tvrde prosvjednici. Branitelj koji je ostao bez kuće u pismu ministrici Opačić između ostaloga je naveo:
„Danom stupanja na snagu zakonske regulative prema kojoj se braniteljima ukida tzv. vojna opskrbnina ostao sam bez jednog izvora prihoda te sam se odlučio na mjeru koja nam je bila ponuđena, a ona je bila da pređemo u Ministarstvo socijalne politike i mladih. Slijedom navedenog, postao sam korisnik socijalne pomoći u iznosu od 800 kuna. Vidljivo je da je došlo do smanjenja prava i prebacivanja na nadležnost drugog ministarstva. Sukladno novom Zakonu o socijalnoj skrbi, bio sam dužan založiti jedino što imam, a to je stara nekretnina“.
„Morao je založiti svoju kuću da bi nahranio svoju obitelj, a ako nakon njegove smrti obitelj želi vratiti kuću, mora državi vratiti taj novac“, rekao je Glogoški.
Tu problemi ne prestaju.
Kako je moguće da Documenta istražuje civilne žrtve rata?
„Ovdje je rješenje, priznaje se status člana obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja udovici Domovinskog rata. Izdano je rješenje o obiteljskoj invalidnini, prvostupanjsko, drugostupanjsko rješenje, nakon toga ministar Matić kaže: Došlo je do tehničke pogreške. Radi se o sudbinama ljudi, o životima, o obiteljima. Ministarstvo branitelja poništava to rješenje, žene ostaju na ulici. Nikoga nije briga više“, kazao je Glogoški.
Dodao je kako nisu u pitanju samo prava, nego i izjednačavanje žrtve i agresora, čemu u dokaz ide članak 4 prijedloga Zakona o pravima žrtava seksualnog nasilja u Domovinskom ratu koje je prošlo prvo čitanje u Saboru.
„Počinitelj seksualnog nasilja je pripadnik vojnih ili paravojnih postrojbi, neprijateljske vojske ili oružanih i redarstvenih snaga Republike Hrvatske. Znači hrvatski branitelji mogu biti sretni jer su pobijedili u Domovinskom ratu, ali neprijatelj je nepoznat. Sada nam se pokušava dokazati da je neprijatelj nepoznat, definicija paravojnih postrojbi neprijateljske vojske, ima li ta vojska svoje ime i prezime, zašto to nije stavljeno ovdje i zašto se imenuju pripadnici oružanih i redarstvenih snaga Republike Hrvatske? Tko su te oružane snage koje su sudjelovale u agresiju na Hrvatsku?“, pitao je Glogoški.
Pita se i kome je namijenjen Zakon o civilnim žrtvama Domovinskog rata koji je u pripremi.
„Ovdje imamo rješenje o civilnim invalidima Domovinskog rata koji primaju invalidnine, za koga se radi ovaj zakon i tko radi popis civilnih žrtava Domovinskog rata? Popis radi Documenta, ne institucije ove države. Kako je moguće da u jednoj demokratskoj zemlji neka udruga radi popis civilnih žrtava Domovinskog rata, ako postoje civilne žrtve Domovinskog rata koje nisu ostvarile pravo, neka ostvare kroz prava ovih ljudi koji su stvarali to pravo“, dodao je.
„Pozadina ovoga je da mi u ovom trenutku ne znamo tko je sudjelovao u agresiji na RH, da nemamo popis onih koji su sudjelovali u agresiji, a istovremeno imamo Zakon o civilnim žrtvama Domovinskog rata gdje u svakom trenutku može biti netko tko je sudjelovao u agresiji i ranjen u agresiji na RH. To je ono što vodi ka izjednačavanju žrtve i agresora“, rekao je Glogoški dodavši da se tako daje prioritet onima koji su sudjelovali u agresiji.
Ako prijedlog prođe sve institucije, tada to nije mogućnost pogreške, nego je to namjera, rekao je Glogoški i pozvao vlast da se očituje o tome jer su po ovome suglasni da se braniteljima smanjuju prava, a pitanje je i tko će ostvarivati ta prava.
Branitelje se proziva marginalnom skupinom
Osvrnuli su se i na dokumente o provedbi kohezijske politike EU u kojima su branitelji marginalna skupina.
„Branitelji nisu nigdje marginalna skupina, u svakoj demokratskoj zemlji oni koji su stvarali i branili svoju zemlju, prioritet su te zemlje, jedino u Hrvatskoj nisu“, rekao je Glogoški.
Dodao je da ratni put ministra Matića utvrde državne institucije jer se vidi kako je kada netko drugi radi taj posao, kao što to radi Documenta.
Komentirao je i tvrdnje ministra obrane Ante Kotromanovića koji je pozvao na dijalog.
„Ministar Kotromanović je rekao ako jedna puška hrvatskog vojnika zašteka, da će on podnijeti ostavku. Nažalost, mnogo je života hrvatskih branitelja koji su dali svoj život nakon Domovinskog rata, koji su sami podignuli ruku na sebe, koji su umrli, a ministar Matić nije spreman dati ostavku, iako je Nevenka ovdje preminula pred Ministarstvom branitelja. Razgovarao sam s ministrom Kotromanovićem vezano za našu problematiku, on je rekao da je riješio pitanje s ministrom Matićem, međutim, očito je da dolazi do nekakvog spora između njih dvojice. Kada smo bili na razgovoru u Ministarstvu branitelja, nije baš bilo tako kako nam je prezentirano kod ministra Kotromanovića“, rekao je Glogoški.
Vlada je sjednici otpisala dospjela i nedospjela potraživanja za 108 korisnika kredita po Kreditnom programu zapošljavanja razvojačenih pripadnika Hrvatske vojske u ukupnom iznosu nešto većem od 12,4 milijuna kuna.
Ministar financija Boris Lalovac rekao je da je ukupno otpisano oko 40 posto tih kredita, odnosno do polovice ove godine Ministarstvo branitelja ukupno je zaprimilo 1785 zamolbi za otpis kredita, a otpisano je njih 1406.
„Nismo upoznati s ovim što je bilo na Vladi, međutim, hrvatski branitelji neće dozvoliti da se njima nešto oprašta, a hrvatskim građanima ne. Što se s tim napravilo, netko opet želi napraviti podjelu između hrvatskih građana i hrvatskih branitelja. Hrvatski branitelji neće prihvatiti da se njima nešto oprašta, a građanima ne“, rekao je Josip Klemm, predsjednik Udruge Specijalne policije.