Pa i dodjelu stanova su ljudi čekali skoro 20 godina. Moji nisu, kupli su, dida kupio. 

Danas, od devedesetih je s stanovima drek, po meni i to razlog što ljudi sve kasnije stupaju u brakove. Po meni bi još uvijek se moralo davati stanove deficitarnim kadrovima, po meni bi deficitarni trebali imati tu privilegiju i prednost jer je javni interes dobiti i zadržati kadrove.

 

Aha

To znači, ako ja dobro sabiram 2 i 2 da je narod imao kintu za novi auto (kakav god da je Yugo 45) i da su se toliko kupovali da "Zastava" nije moglo dovoljno da ih proizvede, kolika je bila tražnja :-), pa se toliko čekao na isporuku. 

I moji su čekali 2-3 meseca na novu Ladu Samaru, a par godina pre toga isto toliko na novi Renault 4 iz Novog Mesta

btw slična situacija je bila i sa Golfovima (TAS) i sa Opel Kadetima (IDA Kikinda)

 

pa s obzirom da je prije vozio Austina, yugo je pad na gore

koliko su ljudi imali zavisi, imas tu price moje i drugih, pa mi se cini da je puno bajki ispricano o istoj

steta da nisi iz varazdina, lijepo bi ti mjesto direktora elektre il termoplina sjelo

Ili je tvornica bila smece, prekrcana uhljebima koji nisu mogli napravit nista kako treba?

 

Ako su podaci na koje sam naisao tocni, za cijelog vjeka firme prosjek 25.000 auta na godinu.

 

Proguglaj malo njemacke proizvodace  pa vidi brojke.

 

Plus koliko je posla bilo tu namjesteno s tim sistemom, odi u "salon" imas tri yuga u tri boje pa biraj.

Ajde napokon si dao nekakav argument, doduše loš po tebe za cjelokupnu raspravu, ali pokazuješ naznake normalnog dijaloga u prvom citatu.

Na 404. stranici odmah na vrhu ovog tvog istraživačkog rada na koji se pozivaš:
"Ipak, u Jugoslaviji za vrijeme Tita nije bilo ni stranačkog pluralizma niti slobode mišljenja, a potencijalni kao i stvarni protivnici bili su ušutkavani i fizički uklanjani."

Na 407. stranici:
"Uz ideološki motiv crkvenog progona – Sovjetski Savez i Jugoslavija sma­trali su se u marksističkom smislu kao društva na putu k ateizmu – u sluča­ ju Jugoslavije javlja se kao daljnji razlog i nacionalna obilježenost crkvi jer su velike vjerske zajednice pripadale uglavnom određenim narodnim grupama: pravoslavlje je obuhvaćalo većinom Srbe i Makedonce, katolicizam Hrvate i Slovence."
Na 430. stranici:
"Time se Tito u pitanju vjerskih progona dokazao fleksibilnijim i realistič­ nijim od Staljina, koji je na dugo vrijeme težio potpunom uništenju vjerskog života, u čemu je uspio samo površno. Na kraju nijedan od njih nije uspio, jer su nacionalne snage u Jugoslaviji kao i u Sovjetskom Savezu dobile pot­poru i od proganjanih crkava i tako, iako na vrlo različit način, dovele do pada socijalističkih sistema. - pokazuje isprepletenost i važnost religija s narodom što si negirao.

Stranica 409. je jako zanimljiva za ovu raspravu i tvoje tvrdnje:
"Tito je imao središnju vlast odlučivanja. Ipak, nije samo on bio odgovaran za sve političke aktivnosti. Uz njega su vladali Kardelj, Milovan Đilas (1911.­1995.) i Aleksandar Ranković (1909.­ 1985.). Kao sekretari Centralnog komiteta imali su visoke položaje i suu­ smjeravali su razvoj zemlje. Utjecaj jugoslavenskih republika na središnji­ cu u Beogradu bio je slab." - toliko o federalizmu.

"Jačanje nacional­nih interesa na primjer preko crkvenih udruženja u jugoslavenskim repu­ blikama nikako nije bio cilj središnjice, naprotiv, nacionalizam tj. patrioti­zam je trebalo spustiti na razinu folklora i presvoditi krilaticom bratstvo i jedinstvo. Crkve kao institucije koje potpomažu i integriraju naciju, kako su u međuratno vrijeme prikazivane velike vjerske zajednice, kategorizirane su kao protudržavne. Titov cilj neposredno nakon rata bio je stoga te crkve svim sredstvima odstraniti iz društva i reducirati ih na privatni život vjerni­ ka. Metode za to bile su raznovrsne i fleksibilne ovisno o vjerskoj zajednici..." - objašnjava puštanje Himne i šahovnice na nekim dokumentima što ti shvaćaš kao slobodu "imaš grb sa šahovnicom na svakoj svjedodžbi, školskoj knjižici i drugim službenim dokumentima

imaš hrvatsku trobojnicu. Ima zvijezdu, ali to su hrvatske boje

imaš Lijepu našu koja se izvodi na svakom javnom događaju"

Na stranici 410:
"U prvim odlučujućim godinama izgradnje zemlje postupalo se beskompro­misnije i bezobzirnije nego nakon uspostave sistema."
Na stranici 411:
"Protestno pismo hrvatskih biskupa Titu od 20. rujna 1945. koje je istovremeno objavljeno i kao pastirsko pismo, nabrojao je žrtve među kato­ ličkim klerom od početka “novoga poretka” u Jugoslaviji: 243 mrtvih, 169 zatočenih u logorima i zatvorima i 89 nestalih."
412:
"Za to su upotrebljene opće mjere kojima su vjerske zajednice istisnute iz javnog života: crkveni je tisak reduciran na minimum, crkveni zavodi za bole­sne i siročad, škole i starački domovi stavljeni su pod državni nadzor tj. bili su zatvarani, teološki fakulteti isključeni su sa sveučilišta (na primjer 1952. u Zagrebu i Ljubljani), na stotine svećenika je uhićeno (od svibnja 1945. do ljeta 1976. najmanje 490 samo slovenskih svećenika), vjeronauk je ukinut kao obvezni predmet (izvan uobičajenih obveznih sati bio je još dopušten pod uvjetom da učenike prijave njihovi roditelji, što je davalo mogućnost da se na njih vrši pritisak)"
414:
"O jedinstvenoj politici prema crkvenim zajednicama u Jugoslaviji, osim cilja da se uništi vjerski život, stoga ne može biti govora."
429:
"S ciljem očuvanja privida, u Jugoslaviji su prema sovjetskom modelu u Ustav iz 1946. kao i u Vjerski zakon iz 1953. preuzete formulacije koje upu­ ćuju na spremno podnošenje vjera u zemlji, ali koje su u stvarnosti bile manipulirane. Namještenim sudskim procesima, smrtnim kaznama i uhiće­njima nestali su hijerarhijski vođe najvećih vjerskih zajednica – katoličke i pravoslavne crkve, kao i islama. Sljedeći važan korak sastojao se u “kresanju” gospodarskih osnova religijskih zajednica. To se odnosilo i na promjenu u odnosu prema vjernicima o kojima je uglavnom ovisilo uzdržavanje sve­ćenika zajednice." - baš su bili tolerantni i dopuštali svima da se izjasne.

428:
"Stoga su glavne ciljne grupe državnih napada bile, u prvom redu, najvi­še hijerarhije zajednica kao i svećenici koji su imali utjecaja na vjernike."

Valjda smo sada uspostavili bar da su vjera (Crkva) i narod isprepleteni i da je to dio identiteta nekog naroda.

Što se tiče "vremenskog konteksta" - ugnjetavali, ubijali i kažnjavali vjerske vođe i pripadnike baš okrutno tamo do 70-ih, a onda rekli nećemo više --- tako jako. I sve oprošteno, jedna cijela generacija zastrašena i ubijena, ali sad smo okej. I tebi je to argument?

Povlaštenost srba u Jugoslaviji sam već objasnio brojkama, valjda si pročitao taj post, ako hoćeš mogu ga kopirati, a i u ovom istraživanju autorica navodi: "...dok je u Srpsku pravoslavnu crkvu kao zemaljsku crkvu već zbog njezine strukture bilo lakše prodrijeti i osla­bjeti je."(str.424) i
"Postupci UDBA­e protiv vjerskih zajednica i cijeloga jugoslavenskog društva nešto su popustili nakon pada jugoslavenskog ministra unutar­ njih poslova Rankovića 1966. Predsjedavajući Savezne komisije Jovićević objasnio je 1967. princip utjecaja tajnih službi nad Srpskom pravoslavnom crkvom: UDBA je osobito čvrsto u rukama držala patrijarha Germana i spo­ menutu crkvu, ali to nije pridonijelo njihovu privilegiranom položaju" (str. 417) pa pretpostavimo s pravom kako su ipak bili u povlaštenijem položaju od naših jer dok su njihovog vrhovnog predstavnika "držali čvrsto u rukama" našem su sudili u montiranom procesu.

ajde izbjegavaj te osobne pizdarije kad komuniciraš sa mnom. U redu?

nismo mi skupa ovce čuvali 

Nitko nije bijesan (super se uklapa u ovaj tvoj posljednji post o tome kako trebamo komunicirati jer nismo zajedno ovce čuvali), uvijek mi je bila želja raspravljati s "povjesničarima" tipa Klasić, Jakovina ili Goldstein, dođu nadobudno na televiziju jer imaju pretplatu za svaku emisiju gdje im nitko ne postavlja pitanja na njihove nebuloze koje tvrde ili s ljudima koji tvrde kako je Jugoslavija bila dobra, a da to nije pod utjecajem alkohola, još bolje kad je u pisanom obliku pa se lako uhvati takve ljude u kontradiktornim ili smiješnim argumentima, a nema izmotavanja "nisam to tako rekao" i slično.

Meni u ovoj raspravi nije cilj tebe uvjeriti u moje razmišljanje, baš naprotiv, htio bih da me uvjeriš u suprotno jer ne znam sve, otvoren sam za to da griješim, ali ne nailazim na nijedan valjan argument s tvoje strane. Lako što sam ja nenačitan i bijesan, kako kažeš, ali očito ni ostalima nisi dostavio valjane argumente da se zapitaju i razmisle jesi li u pravu pa bi to možda tebe trebalo dovesti do toga da se pitaš isto - jesi li u pravu?

Svjestan sam da sam kod tebe već duže vrijeme na tankom ledu, pišem stalno s poštovanjem i ne idem ad hominem, ali isto tako imam svoje mišljenje, koje može biti pogrešno, ali ga mogu potkrijepiti argumentima i objasniti.

E, čekaj sad!  Prvo si morao imati sreću da ti uopće omoguće uplatu!  Koliko je bilo vremena naročitu u doba inflacije kad "Zastava" njezina prodajna mreže nije primala uplate. Novi automobili na tržnicama  držali cijenu 20 30% višu od službenog cjenika. Prvo se morala čekati odluka SIV-a da se cijena dovede u sklad inflacijom. IMV nije s tim imao problema oni su u startu uračuna ali inflaciju unaprijed (pišem za 1988-1989). TAS Golfovima si mogao birati boju samo ako platiš u devizama. Golf 1 TAS-ov s 4 vrata nisu prodavali osobama, samo firmama i taksistima. Golf 2 s četvero vrata su i građani mogli kupiti, ali jedinicu ne. Golf 2, 1,3 benzinac je stalno bio u ponudi, ali kupovali su ga jako rijetki, možda u krajevima s više hladnoće da je bio češći.