Hrvatska politička scena

Obrisan korisnik
Obrisan korisnik
Pristupio: 04.05.2014.
Poruka: 851
13. siječnja 2015. u 15:49
Ma nabijem ja sustav koji prodaje banke, inu, ceste, vode, sume i sve moguce. Mi drzavu imamo samo na papiru i imenom. A nabijem i javnu nabavu zbog koje u menzi na nasem fakultetu prodaju madarsku vodu. To mi je nevjerovatno i nedopustivo
Obrisan korisnik
Obrisan korisnik
Pristupio: 04.05.2014.
Poruka: 851
13. siječnja 2015. u 15:49
Ma nabijem ja sustav koji prodaje banke, inu, ceste, vode, sume i sve moguce. Mi drzavu imamo samo na papiru i imenom. A nabijem i javnu nabavu zbog koje u menzi na nasem fakultetu prodaju madarsku vodu. To mi je nevjerovatno i nedopustivo
ZEEBANCIA
ZEEBANCIA
Dokazano ovisan
Pristupio: 13.06.2013.
Poruka: 13.077
13. siječnja 2015. u 16:00
ime, grb i zastava - to je sve što nam je ostalo od države i to zahvaljujući 25-ogodišnjoj neprekidnoj vladavini
Hrvatske Demokratske Partije (HDP=HDZ+SDP)
O Hrvatska - zemljo ideala, koliko je u tebi budala - ne činiš se baš toliko mala! . . . . . . . . . . SLOBODA NIJE DA NETKO RADI ŠTO HOĆE, NEGO DA NITKO NE MORA RADITI ONO ŠTO NEĆE!
mark_37
mark_37
Mali dioničar
Pristupio: 19.09.2006.
Poruka: 5.249
13. siječnja 2015. u 16:12
broj jedan je napisao/la:
pitcher je napisao/la:
A sto se banaka tice tu treba razdvojiti dvije stvari. 

Prva je situacija kad je netko dignuo kredit, stvaio svoj potpis i prihvatio sve uvjete koje je banka zadala. Tu se nema sto prigovarati bankama i dizati nekakve pobune. Znao si kakvi su uvjeti, stavio si potpis i prihvati odgovornost. Moze se pricati o nekim pomocima ljudima koji iz objektivnog razloga ne mogu vracati taj kredit. Mozda da drzava na neki nacin pomogne, ne oprostom duga niti bilo kakvim poklanjanjem . Ako je to neki poduzetnik kojem posao u krizi pati ili je osoba ostala bez posla ili nesto slicno moze se naci neki nacin da se barem privremeno olaksa osobi dok ne stane na noge, ali ne prihvacam nikakav oprost niti poklanjanje.

Druga prica je to da treba radit na uskladivanju djelovanja banaka sa onim u EU. Kontrolirati kamate, klauzule, tarife i slicne stvari koje banka naplacuje i zbog cega dolazi do prakticki lihvarskog odnosa banaka prema duznicima, a sto nije slucaj u razvijenijim zemljama. 

Dakle, apsolutno podrzavam borbu protiv ovakvog nacina poslovnja banaka. Pogotovo bih se usredotocio na bankovne plasmane koji su u nas prakticki jedino usmjereni na potrosnju, a za investicije nema nimalo sluha. S druge strane vec potpisane kredite se mora vracati i nema oprosta. Ako se na neki nacin moze privremeno pomoci, podrzavam, ali obveze treba ispunjavati.
Vidi cijeli citat

Ne treba  na stvari gledati crno-bijelo...pogotovo jer u životu nikada nisu..

Evo primjer od kolege...

..otvorio čovjek obrt i krenuo raditi...posao krenuo...zaposli čovjek jednoga., pa još jednoga...
I onda se prijavio na malo veći posao...i prošao...međutim posao je trebalo isfinancirati..i još me pitao za savjet..
...iskreno i dobronamjerno...savjetovah mu jedino moguće, normalno i realno...treba ti bančica..
I tu nastaje problem...dobio je kredu posao odradio...ali ga nije naplatio..
Tužio je drugu stranu....a i bančica je tužila njega...dva nezavisna procesa
Međutim...u državi hr jedan proces ide puno brže...čak je i rješen pravomoćno, a drugi leži u ladici..
..a da stvar bude gora...njegov dužnik nije baš nelikvidan i nenanplativ tip...
Uglavnom...moj kolega zatvorio...obrt propao...dva radnika na ulici...a njemu prijeti ovrha..
Vidi cijeli citat



Godinu i deset mjeseci mi je trebalo da od podnošenja prijedloga za ovrhu javnom bilježniku, dovedem naplatu do ovrhe na FINA-i. Likovi su se žalili na prijedlog za ovrhu, te je predmet automatski završio na sudu. Obzirom da je spor između dva trgovačka društva, sud je to proslijedio na trgovački sud. U međuvremenu je firma koja mi je dužna propala i ja se s tom ne baš malom lovom mogu oprostiti. Naravno, PDV je plaćen po tom računu.
Obrisan korisnik
Obrisan korisnik
Pristupio: 04.05.2014.
Poruka: 851
13. siječnja 2015. u 16:17
ZEEBANCIA je napisao/la:
ime, grb i zastava - to je sve što nam je ostalo od države i to zahvaljujući 25-ogodišnjoj neprekidnoj vladavini
Hrvatske Demokratske Partije (HDP=HDZ+SDP)
Vidi cijeli citat


15-ogodišnjoj!!
prekro
prekro
Mali dioničar
Pristupio: 14.01.2010.
Poruka: 5.575
13. siječnja 2015. u 16:21
broj jedan je napisao/la:

Evo primjer od kolege...

..otvorio čovjek obrt i krenuo raditi...posao krenuo...zaposli čovjek jednoga., pa još jednoga...
I onda se prijavio na malo veći posao...i prošao...međutim posao je trebalo isfinancirati..i još me pitao za savjet..
...iskreno i dobronamjerno...savjetovah mu jedino moguće, normalno i realno...treba ti bančica..
I tu nastaje problem...dobio je kredu posao odradio...ali ga nije naplatio..
Tužio je drugu stranu....a i bančica je tužila njega...dva nezavisna procesa
Međutim...u državi hr jedan proces ide puno brže...čak je i rješen pravomoćno, a drugi leži u ladici..
..a da stvar bude gora...njegov dužnik nije baš nelikvidan i nenanplativ tip...
Uglavnom...moj kolega zatvorio...obrt propao...dva radnika na ulici...a njemu prijeti ovrha..
Vidi cijeli citat


e, vidiš...

tvoj prijatelj, iako izgleda kao sposoban čovjek koji zna svoj posao, nije napravio jednu jako bitnu stvar...a to je - zaštititi se kod tako velikog posla (koji može biti izvor ogromnog rasta i zarade ili izvor propasti)!

znači, treba tražiti neki instrument osiguranja (zadužnica na X kuna)...odmah, po potpisivanju ugovora...tako da kasnije nemaš problema i natezanja po sudovima (što ti stvara ogromne probleme, ogromne troškove i traje opako dugo)!

e sad...ako taj naručitelj posla ne želi dati nikakve instrumente osiguranja plaćanja, onda ti je priča odmah jasna i bježiš glavom bez obzira od takvog posla! fino rutinski nastaviš sa svojim poslovima, i ti i 2 radnika živite dobro...dok se no pojavi neka nova prilika gdje će stvarno biti mogućnosti za dignuti ozbiljnije novce!

također, ako je posao bio uistinu velik, izvršavao se kroz duže vremensko razdoblje...sigurno par mjeseci, pola godine! fakturiranje bi moralo ići mjesečno, rok dospijeća 30 ili max 60 dana...izvršitelj radova je trebao stati čim prvi račun za prvu fazu posla nije plaćen! jebi ga, limitiraš gubitke i radiš pritisak na naručitelja da plati jer mu investicija stoji nedovršena
Obrisan korisnik
Obrisan korisnik
Pristupio: 19.09.2014.
Poruka: 280
13. siječnja 2015. u 16:56
Lako je za ove što dižu kredite od 100 tisuća eura,snaći će se ti jer su već puni ko brod...mali obični ljudi ne mogu
podići kredit ni od 20-30 tisuća kn jer su već u minusima,ili bez posla,ili oboje itd...

ko što prljavci pjevaju:''Bože čuvaj ti naše golubove i sirotinju,jer bogati se ionako za sebe pobrinu...''

Obrisan korisnik
Obrisan korisnik
Pristupio: 03.03.2005.
Poruka: 5.393
13. siječnja 2015. u 16:57
Kviz pitanje:

koja poduzeća imaju prinos na kapital u 2013:
a) 6,5%
b) 4,4%
c)20,20%
Obrisan korisnik
Obrisan korisnik
Pristupio: 10.09.2009.
Poruka: 5.959
13. siječnja 2015. u 17:02
ian wright je napisao/la:
osnovna stvar je zabrana devizne klauzule. To je trebao biti primjer drzavnog suvereniteta. Kod nas se placa u kunama, krediti mogu biti u kunama i gotovo. Ako banke ne zele na to pristupiti, neka odu (doci ce druge, bez brige)

koja stranka se zalaze za ukidanje devizne klauzule?


Cesi me uvijek blijedo gledaju kad im spomenem deviznu klauzulu. Nikad culi za to. Oni imaju krunu, euro izbjegavaju vec 10 godina i izbjegavat ce ga dok god ce moci i opet to ne smeta stranima bankama da nude kredite. I nikom ne pada na pamet vezat ratu uz franak, euro, dolar, jen ili neki drugi kujac...
Vidi cijeli citat


ovo stima sve i slazem se.

ALI uzrok problema ti je sto stanovnistvo uglavnom stedi u devizama, najvise u eurima.
ako su ti depoziti u devizama, kako ces onda kreditirati u kunama bez valutne klauzule?

http://www.banka.hr/komentari-i-analize/valutna-klauzula-je-izbor-gradjana
Vilenjak
Vilenjak
Moderator
Pristupio: 10.11.2003.
Poruka: 93.826
13. siječnja 2015. u 17:04
Zamisli kojim slučajem da si naručil od nekog malog poduzetnika pod ovrhom,ili spasil s tim novce nekoga da si odblokira račun

Varga radni stol u HZZO-u naručio iz Danske za 89.810 kuna

HZZO je obnovu dvorane za sastanke platio 1,2 milijuna kuna

4527 pregleda

 


Ulaganju 1,2 milijuna kuna u preuređenje dvorane za sastanke Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje u središtu Zagreba prethodilo je pet javnih natječaja na koje je, kako su rekli iz Zavoda, pristiglo tri do pet ponuda i prihvaćene su one najpovoljnije. No u slučaju namještaja, kako tvrde u HZZO-u, nije odabrana najpovoljnija ponuda jer ostale nisu odgovarale uvjetima. Tako šefovi HZZO-a sjede na stolcu vrijednom 1270 kuna i za stolom (sastoji se od 14 komada) vrijednim 89.810 kuna. Taj je namještaj naručen iz Danske i nije bio najpovoljnija ponuda. Ovo preuređenje najviše je u konačnici stajalo ministra Sinišu Vargu jer je obavljeno za njegova mandata na čelu HZZO-a te je više puta javno prozivan zbog tog ulaganja. Najavio je kontrolu, a na upit o njezinim rezultatima, stigao je odgovor da je utvrđeno kako je posao odrađen u skladu sa zakonom.

Rad arhitektice Vragović

Zatražili smo troškovnik radova u koji nam je omogućen uvid u prostorijama u Margaretskoj, a stavke nam je objasnila Wilhelmina Vragović, arhitektica HZZO-a koja je vodila ovaj posao.

– Godinama postoje zahtjevi da se nešto napravi s dvoranom u koju nije investirano 20 godina. Dvorana ima 69,60 četvornih metara, no zona obuhvata radova iznosila je 104 četvorna metra – objasnila je arhitektica Vragović koja nas je “vodila” kroz troškovnik preuređenja dvorane za sastanke čija je cijena više puta javno osporavana te se ugrubo navodilo da je riječ o više od 20 tisuća kuna po četvornom metru obnove.

Spomenik kulture

Pokazane su nam činjenice, odnosno stvarna veličina te prostorije (69,60, a ne kako se dosad navodilo 50 četvornih metara) te da se tijekom radova zahvat odnosio i na okolne prostorije poput hodnika. No, i u tom slučaju kvadrat ove obnove stajao je oko 12.000 kuna. Arhitektica ističe da se ovo preuređenje ne može tako računati, odnosno ukupan iznos dijeliti na kvadrate jer je riječ o zgradi koja je zaštićeni spomenik kulture, a izvođače su dočekali i nepredviđeni zahvati. Objasnila je i da ugrađen klimatizacijski i ventilacijski sustav, zamijenjena je rasvjeta, a 76.250 kuna plaćena je sofisticirana pregradna stijena.




Domovine sin
  • Najnovije
  • Najčitanije