josip broz tito
evo o hebrangu. na 45,. strani smo došli do najtužnijeg. kolko je tito bio đubre prema svojima. šta od takvog očekivat kad su razoružani *** i četnici u pitanju.
1948. Smijenjen je 8. siječnja s dužnosti predsjednika Savezne planske komisije. Naredbu o prvom poslijeratnom popisu stanovništva potpisao je 8. siječnja - bio je to zadnji akt što ga je potpisao. Istoga je dana smijenjen i postavljen za ministra lake industrije.
Od 3. ožujka počeli su prisluškivati Andrijine telefonske razgovore.
U travnju je stavljen u kućni pritvor.
S dužnosti ministra lake industrije smijenjen je 5. svibnja.
Na partijsko saslušanje negdje na Frušku goru Andriju je iz kućnoga pritvora u tadašnjoj Rumunjskoj 56 odveo 7. svibnja 1948. u 6 sati. general Ivan Gošnjak u pratnji dvije osobe nepoznatih imena.
Partijska komisija zaključila je da je Andrija surađivao s ***ma, da je vodio šovinističku politiku u odnosu na Srbe... i niz drugih laži.
Za istražitelja je postavljen udbaš Milorad Milatović, poslije unaprijeđen u generala. Za trajanja istrage Andrija je terećen kao ustaški špijun zbog prokazivanja zagrebačkih komunističkih ilegalaca u ustaškome zatvoru, a kao sovjetski agent zbog odavanja državnih tajni sovjetima i podrške rezoluciji IB-a.
Uhićen je istoga dana i odveden u beogradski zatvor Glavnjaču. (Šesto utamničenje.) Žena Olga i djeca Dunja, Andrija i Branko odvedeni su idućeg dana u kućni pritvor, a posvojenik Dragan u dom.
Javni tužitelj FNRJ Josif Malović 27. listopada izdao je rješenje o pokretanju istrage s istražnim zatvorom zbog kaznenog djela "protiv naroda i države".
Istraga službeno nikada nije završena.
1949. U "knjigu dežurstva kod Hebranga" arhiviranu u Dosjeu Hebrang 10. lipnja dežurni oficir u Glavnjači, Udbinom zatvoru, zapisao je:
0-3 h: Sremac (Andrija) bio na saslušanju do 1 h, poslije odveden izvan zgrade, drugi su svi spavali.
...18-21h: Sremac se nije vratio
I narednih dana lipnja ponavljana je ta bilješka
Istražitelj Milatović i drugovi složiše pak zapisnik o smrti na dan 11. lipnja 1949. u ranim jutarnjim satima "po predmetu smrti uhapšenika Andrije Hebranga iz Beograda" u kome zaključiše "da je uhapšenik Hebrang izvršio samoubojstvo."
1950. Uhićeno više sudaca Vrhovnog vojnog suda jer su odbili suditi Andriji.
Ubojstvo po narudžbi
Partijska presuda
"Hebrang i Crni, protiv mene su iz velikosrpskih i ustaških motiva! Ja ne mogu drukčije raditi na ovom mjestu. Ja ne mogu slušati svakoga", izjavio je Josip Broz 12. travnja 1948. na sjednici CK KPJ dok je partijski propagandista Milovan Đilas poentirao: " Hebrang i Žujović su za čekanje ujedinjenja sa SSSR-om, a kada to dođe jurišali bi u socijalizam, a dotle bi pustili slobodan hod kapitalizma". Nakon niza nesporazuma što ih je Andrija imao u Beogradu sa članovima Politbiroa oko određivanja hrvatskih granica, načina gospodarskoga razvoja i drugih životnih pitanja, a sve nastavno na partijski animozitet spram Andrijinih inicijativa za stvaranje ratne Federalne Države Hrvatske, partijski drugovi odlučiše se za njegovu likvidaciju.
Tito je odlučio to na svoju ruku, svjedočio je poslije 30 godina Đilas.
Predigra je počela s prisluškivanjem Andrijinog telefona 3. ožujka 1948. Prema informacijama iz Dosjea Hebrang General Ivan Gošnjak, bliski prijatelj, obavijestio je 20. travnja Andriju da se javi partijskoj komisiji u CK KPJ. Komisija mu je priopćila da je riješeno da se stavi on i Crni pod istragu u vezi s radom u privredi i da se do daljnjega ne pojavljuje u javnosti.
Radio Beograd 5. svibnja navečer objavio je da je Andrija lišen svih javnih funkcija. Dežurni oficir dobio je naređenje da cijelu noć bdije kod telefona i da nikoga ne pušta u kuću.
Na partijsko saslušanje negdje na Frušku goru, Andriju je iz kućnoga pritvora u tadašnjoj Rumunjskoj 56 odveo 7. svibnja 1948. u 6 sati. general Ivan Gošnjak u pratnji dvije osobe nepoznatih imena.
Članovi komisije CK KPJ Blagoje Nešković (predsjednik), Ivan Gošnjak i Vida Tomšič, već su nakon kraćeg "ispitivanja" imali 8. svibnja gotov izvještaj - Andrijinu partijsku presudu.
Andrija nije prihvatio partijske optužbe i na kraju više nije želio dalje ni razgovarati, nije potpisao zapisnik.
U rukama narodne vlasti
Partijska komisija predložila je: 1. Da se Andrija Hebrang isključi iz Partije kao antipartijski i štetočinski element, kao klevetnik i oruđe klasnog neprijatelja; 2. da se Sreten Žujović isključi iz Partije kao okorjeli frakcionaš, kao antipartijski element, kao klevetnik i neprijatelj naše Partije i naše zemlje; 3. Pošto su A. Hebrang i S. Žujović štetili interesima narodne države i radnoga naroda smatramo da mjerodavni organi narodne vlasti trebaju ispitati njihov rad.
Andrija je zatvoren u Glavnjaču, glavni zatvor Udbe za Srbiju. Bio je izoliran od vanjskoga svijeta i od ostalih zatvorenika. Tako nije znao da su u samice Glavnjače zatočeni i Olga Hebrang i Sreten Žujović, a kasnije i nekoliko desetaka nedužnih osoba koje su uhićene kao "svjedoci" ili "suradnici": Ljudevit Lujo Čačić, Vladimir Frajtić, Margita Frajtić, Mito Despotović, Marica Đoić, Bojan Kugler, Ahmet Ljubijankić, Barica Opić, Bogdanka Rašić, Frančiška Srebrenjak, Josip Šaban, Milan Žugelj i desetak drugih osoba čija sudbina zasad nije poznata. U Zagrebu je u studenome 1948. uhićen Ivica Skomrak, Andrijin ratni pratitelj, ali opasan svjedok jer je preživio Jasenovac. Nakon kraćega pritvora odgojiteljica Gaga počinila je samoubojstvo.
Na sastanku Centralnoga komiteta 9. svibnja 1948. prihvaćen je izvještaj komisije. Naređeno je da se Andrija uhiti.
Hrvatsko partijskom vodstvo podržavalo je uhićenje, a CK partijskom je rezolucijom predlagao da izdajnik treba biti kažnjen - smrću.
Ministarstvo unutrašnjih poslova FNRJ 18. je svibnja naredilo da se Andrija liši republičkog i saveznog zastupničkog imuniteta, a toga je dana Andriji priopćena odluka o pritvoru i pokretanju kaznenoga postupka.
Javni tužitelj FNRJ Josif Malović tek je 27. listopada 1948., nakon 172 dana od uhićenja, izdao rješenje kojim naređuje istragu sa istražnim zatvorom zbog krivičnog djela protiv naroda i države. Tvrdilo se da je Hebrang za vrijeme okupacije u ustaškom logoru počinio djela protiv interesa naroda, poslije oslobođenja sabotirao je politiku Savezne vlade, otežavao je pripreme i izvođenje Petogodišnjeg plana i unosio duh demoralizacije, harangirao je protiv najviših državnih rukovodioca.
Istraga bez rezultata
Aleksandar Ranković, ministar Unutrašnjih poslova vlade FNRJ, postavio je 15. svibnja 1948. za istražitelja generala Milorada Milatovića, šefa Uprave državne sigurnosti (bezbednosti - Udba) za Srbiju. Pomoćnici istražitelja bili su Mate Radulović, Berislav Žulj, David Laušević...
Andrijina i nekoliko susjednih ćelija bile su danonoćno pod paskom stražara.
Knjiga dežurstava počinje 17. svibnja 1948. i u njoj su stražari bilježili ponašanje zatvorenika iz sata u sat. Andriju su nazvali Sremac, vjerojatno zbog njegova zalaganja u poslijeratnom krojenju granica da Srijem pripadne Hrvatskoj.
Iz Dosjea Hebrang vidljivo je da su postojala dva ciklusa saslušavanja. Prvi je počeo 31. svibnja 1948. i trajao do 15. siječnja 1949., ukupno pedesetak zapisnika sa saslušanja i suočavanja. U drugome ciklusu evidentiran je samo jedan dan: 9. lipnja 1949.
U prvom ciklusu saslušanja Udbina strategija temeljila se na staljinističko-partijskoj presudi - dokazivanju Andrijine suradnje s ***ma. Kako u arhivima NDH nisu za tu tezu našli potrebne dokumente, pribjegli su svjedočenju zatočenih *** i drugih zatvorenika. Neki od njih nisu prihvatili Udbinu "istinu", dok su neki pod psihičkom i fizičkom torturom pristali na suradnju. Takvi "svjedoci" prilikom suočavanja s Andrijom bili su neuvjerljivi i za "istragu" nepouzdani. Dugo obrađivani Vladimir Frajtić, svjedok broj 1, u mukama je pristao na lažno svjedočenje, kasnije je odustao i na tajnom političkom suđenju zaradio smrtnu kaznu.
Kako je Dosje Hebrang zbirka informacija i dezinformacija nije sasvim sigurno da je 9. lipnja stvarno bio zadnji dan saslušanja. Neki "svjedoci" davali su iskaze i u 1950!
Zapisnik iz Jasenovca na ćirilici
"Istraga" nije dala željene rezultate, nije pronašla svjedoke niti za jednu tzv. optužbu. Milatoviću i drugovima jedino je preostalo da sami pripreme "dokumente" o Andrijinoj suradnji s ***ma. Pripremili su nekoliko "dokumenata". Posebno su zanimljivi zapisnici iz logora Jasenovac od 14. lipnja 1942. i Stare Gradiške od 20. lipnja 1942., kojima je Andriji nametnuta "izdaja".
Na oba papira Partija i mediji gotovo četiri desetljeća gradili su Andrijino "izdajstvo", premda su znali da su ti "dokumenti" falsificirani, posebno pripremljeni za dokazivanje partijske osude Andrije Hebranga.
Prvi je na falsifikat zapisnika upozorio Zvonko Ivanković osamdesetih godina, raščlanjujući formu, sadržaj i jezik zapisnika. Tajne jugoslavenske službe 1986. objavile su da su naivni argumenti da je Andrija "potpisao" suradnju s ***ma i da za to nema dokumenata. Ivanković je svoje nalaze objavio u knjizi 1988. Nakon otvaranja Dosjea Hebrang ponovno je na falsifikate upozorio Ivan Jelić 1991.: prve verzije oba zapisnika napisane su - ćirilicom!
Usprkos te nezaobilazne činjenice koja ukazuje na svu bijedu jugoslavenskoga režima i premda je danas Partija mrtva, zagrebački i beogradski tzv. novinari vođeni nevidljivom rukom još uvijek pišu o Andrijinoj "izdaji".
Zadnji tako intonirani naslov objavljen je u zagrebačkom tjedniku Globus. Tzv. novinarka Dara Janeković 25. svibnja 2001. dobila je prostor da bi ponovila laži o Andrijinoj "suradnji" s ***ma - usprkos tomu što su novi dokumenti, svjedoci pa čak i istražitelj Milatović - u beogradskom
tisku - utvrdili da suradnje nije bilo!
Otmice "svjedoka"
Kako su propali svi pokušaji Milatovića i drugova u dokazivanju Andrijine "izdaje" istrazi je trebalo dodatno vrijeme za pronalaženje novih "svjedoka" i "dokaza". Saslušanja su bila prekinuta od polovice siječnja do 9. lipnja 1949., a za to vrijeme Udba je grčevito tragala za "svjedocima" i novim scenarijima "izdaje".
Kako pronaći nove "svjedoke"?
U veljači 1949. jugoslavenska policija otela je austrijskoga državljanina Eugena von Potta, obavještajnog oficira u štabu Glaisea von Horstenaua, njemačkog opunomoćenog generala u Hrvatskoj, u nadi da će od njega izvući priznanje o nečasnom držanju i suradnji Andrije i Nijemaca. Nisu uspjeli. Milatović je posljednju nadu polagao u svjedočenje Drage Jileka, nakratko zapovjednika Ustaške nadzorne službe, kojemu su Milatović i poslije Vladimir Dedijer dali značaj radi tobožnjih dokumenta protiv Andrije iz tzv. Jilekove torbice. Jileka su jugoslavenski agenti 16. ožujka 1949. oteli u Rimu i isporučili u Glavnjaču, gdje je pripreman za svjedočenje o Andrijinoj suradnji s ***ma. U početku Jilek je tvrdio da ne zna ništa o tome, ali je u svibnju 1950. izjavio da je Andrija dao obvezu da će raditi za UNS. Izjavu je potpisao s pseudonimom Drago Duvnjaković. Jilek nije suočen s Andrijom, koliko je poznato nije mu suđeno, najvjerojatnije je smaknut u Glavnjači.
Posljednje saslušanje?
Milatović je 9. lipnja 1949. nastavio saslušavati Andriju tražeći od njega priznanje o zapisniku iz logora Stara Gradiška. I ovoga je puta žrtva bila jača i nije priznala gotovo ništa od onoga što je u falsificiranom zapisniku nudila "istraga". U privatnoj knjizi "Slučaj Andrije Hebranga" Milatović pak tvrdi da je slomio Andriju i da je u noći na 10. lipnja Andrija počinio samoubojstvo vješanjem o radijator.
Milatović i drugovi ponovno su pronašli jednostavno rješenje: falsificirali su zapisnik o smrti.
Dakle, u zapisniku se tvrdi da je Andrija 11. lipnja 1949. počinio samoubojstvo vješanjem o radijator.
Što se zapravo dogodilo te noći?
Punu istinu ne znamo jer su još nedostupni svi izvori informacija iz toga vremena, ali temeljem informacija iz Dosjea Hebrang i iskaza svjedoka sigurno je jedino da Andrija te noći i sljedećih dana nije bio u Glavnjači, te da u tom zloglasnom zatvoru nije bilo radijatora. Prije otvaranja Dosjea Hebrang nekadašnji zatvorenici Glavnjače izjavili su da radijatora nije bilo, a to je razvidno i iz bilješki dežurnih oficira jer su oni određivali vrijeme kada će se ložiti peći!
U Knjizi dežurstva kod Andrije Hebranga (DH) 9. i 10. lipnja piše:
| 0 - 3s | Nema ništa novo. Svi zatvorenici su spavali. |
| 3 - 6s | Svi spavaju. Novoga ništa nema. |
| 6 - 9s | Doručak podijeljen oko 07s. Poslije toga obavljeno puštanje zatvorenika u klozet i na umivanje. Prije izlaska u klozet "Lala" (Žujović) tražio je metlu da počisti sobu i dobio je. Ništa novije nije bilo - sve je bez promjena. |
| 9 - 12s | Dežurstvo primljeno u redu. Sremac (Andrija) otišao je na saslušanje oko 10,30s, prije toga Sremac kao i Lala primili svježi veš. Lala je cijelo vrijeme šetao i popušio nekoliko cigareta. Zatvorenik iz 43 oko 10s vratio se sa saslušanja i nakon toga bio je obrijan. Drugo ništa novo. Telefon je pokvaren već sedmicu dana. Treba ga popraviti. |
| 12 - 15s | Dežurstvo primio u redu. Sremac ručao u 12,30 sati. Poslije ručka pio vodu, išao u klozet. Poslije svega legao u krevet i uzeo čitat Kapital Marksa. Lala poslije ručka zapalio cigaretu i legao u krevet, nije spavao. Napomena: Od danas pa do daljnjega Sremac treba dobiti 20 komada cigareta za dva dana. Odobreno mu je čitanje "Kapitala" i još neke druge knjige koje bismo mu davali. Skreće se pažnja drugovima da budu budni u odnosu na zatvorenike. (Upravitelj zatvora major Pavle Baljević.) |
| 15 - 18h | Dežurstvo primljeno u redu. Sremac ležao na krevetu do 17,45 zatim ustao i šetao sa cigaretom u ustima. Lala ležao u odijelu zapalio dvije cigarete i šetao. Oni u sobi 38 ležali i radili, 40 ležao, 42 cijelo vrijeme nešto piše, 43 ležao i šetao. |
| 18 - 21h | Dežurstvo primio ispravno, večera podijeljena u 7,20s. Ništa značajno nema u toku dežurstva. Lala večerao i poslije večere legao obučen na krevet. Zapalio dvije cigarete. U 21 sat ustao i šetao. Sremac išao kod istražitelja. Dao mu 10 cigareta. Za dežurstva nije pripaljivao, nisam vidio ni da puši. Izgleda da ga žvače i jede. Po izlasku iz istražiteljeve sobe šeće stalno od zida do zida obučen. |
| 21 - 24h | Dežurstvo primljeno u redu. Nije bilo znatnih promjena. Sremac odveden na saslušanje u 21h ostao do kraja dežurstva. Oko 21,30 sati odveden na saslušanje kod generala zatvorenik iz sobe 43. U 23 sata vratio se nazad. Legao spavati u 23,30. |
| 0 - 3h | Sremac bio na saslušanju do 1s, poslije odveden izvan zgrade, drugi su svi spavali. |
| ... | Sremac se nije vratio. |
Takvu su poruku i sljedećih dana bilježili oficiri Udbe u knjigu dežurstva. Andrija je nestao...
Junaci Glavnjače
Andrija Hebrang nije priznao niti jednu tvrdnju iz "optužnice", a stadij istrage pretvoren je u zatvor u kojemu je bio podvrgnut psihičkom i fizičkom mučenju, bez prava na obranu i branitelja, u potpunoj izolaciji.
Udbina strategija počivala je na prijeko potrebnome priznanju krivnje nametnute partijskim dokumentima kao dokazu o opravdanosti cijeloga postupka i dovoljnoga dokaza za sud. Andrija nije priznao ništa od onoga za što su ga teretili. General Milorad Milatović, njegovi nadređeni Broz, Ranković, Stefanović, savjetnici Milovan Đilas i drugovi, više nisu imali ideju kako pronaći nove svjedoke i prisiliti ih na lažno svjedočenje, kako pripremiti novi falsifikat ali tako da Andrija u njega povjeruje i - prema još neprovjerenim informacijama - kako prisiliti suce Vrhovnoga vojnog suda na suđenje "izdajniku" bez valjanih dokaza. Milatović i drugovi zapleli su se u mrežu falsifikata, izgubili su orijentaciju u vremenu i imenima ***, u proizvedenim dokumentima neke službene događaje smjestili u neradne dane a neke ustaške dužnosnike postavili su na radna mjesta koja nisu postojala. A partijski zadatak trebalo je izvršiti!
Partijske kolovođe slijedili su staljinističke modele eliminiranja protivnika: priznanje, svjedoci, a ako treba i proizvedeni dokazi. Slijedili su uzore iz niza takvih čistki u komunističkim zemljama, a i sami su do lipnja 1948. u tome bili uspješni. Stoga je još veće bilo njihovo iznenađenje atipičnim ponašanjem Hrvata i hrvatskih Srba koji niti nakon partijske i udbaške torture nisu pristali lažno svjedočiti.
Broz, Ranković, Đilas i drugovi nisu računali na visoki moralni integritet svjedoka koji su biblijski izabrali bol, torturu, poniženje, koji su od "svjedoka" postali optuženici i zatvorenici, koji su istinu životom obranili. Postali su junaci Glavnjače.
Gospodari zločina nisu mogli natrag.
Priznanje ubojstva nakon 50 godina?
Što se dogodilo s Andrijom?
Od opisanoga zbivanja 1949. u Glavnjači prošlo je više od pola stoljeća, a tajna nestanka i smrti Andrije Hebranga i dalje je skrivana.
Prva varijanta vješanja o radijator u Glavnjači iz pera Đilas-Milatovića opovrgnuta je osamdesetih godina 20. stoljeća. Špijunsko-novinarske tvornice laži sustavno su svakih nekoliko godina lansirale novu verziju Andrijinoga kraja, uglavnom na tragu one prve, kako bi povećale entropiju, otežale istraživačima put do istine i odgodile obznanjivanje imena nalogodavaca i izvršitelja zločina. Demokratski režimi nisu aktivirali lustracijske procese u Hrvatskoj i Srbiji niti rehabilitaciju žrtava komunističke vlasti. Zločini su ostali samo u sjećanjima žrtava.
Nakon početka procesa normalizacije odnosa Hrvatska-Srbija, probudiše se spavači s obje strane. Stari udbaški agent-novinar Vjenceslav Cenčić u knjizi Titova poslednja ispovijest, Beograd 2001., objavio je novu verziju Andrijina kraja - odveden je u vojnu bolnicu i umoren injekcijom.
Jesu li drugovi priznali ubojstvo?
Zar je istina još strašnija?
Više nema glavnih sudionika nestanka Andrije Hebranga: Josipa Broza, Milovana Đilasa, Aleksandra Rankovića, Svetislava Stefanovića, Vladimira Dedijera, Miodraga Milatovića i ostalih važnih drugova. Možda je netko od njih ostavio zapis o Andrijinom kraju?
Tragova nema…
Jovo Kapičić, jedan od najbližih suradnika Aleksandra Rankovića pedesetih godina prošloga stoljeća, u telefonskom razgovoru 5. rujna 2002. izjavio je da ništa ne zna. «Vjerujem da je to bilo onako kako je napisano. Nisam vodio taj dio poslova. Čuo sam da je Ranković išao pogledati što se dogodilo, ja nisam. Nitko od osoba koje bi nešto mogle reći više nije živ.»
Aleksa Đilas, sin Milovana Đilasa, tvrdi da nije pronašao nikakav zapis oca «a ne vjerujem da je on išta više znao od onoga što je objavio u svojim poslijeratnim memoarima» (iz njegova pisma 2. listopada 2002.)
Đorđe Milatović, sin Milorada Milatovića, u telefonskom razgovoru 18. listopada 2002. rekao je da je dobio nekakvu dokumentaciju od oca ali da nikada nije sve pročitao. «Zbog vašega zahtjeva to ću učiniti», poručio je.
Javio se po dogovoru 25. listopada 2002. rekavši da je nešto građe pregledao, ali da ima još. Maćeha mu je rekla da je Josip Vrhovec to svojevremeno pregledao.
Potom je 18. travnja 2003. rekao da nije mogao naći ključ…da nije pronašao ništa zapisano, samo jednu fotografiju. Pogledat će još…poručio je. U telefonskom razgovoru 3. srpnja 2003. rekao je da u ostavštini njegova oca nema informacija o mjestu Andrijinoga pokopa, a sliku će mi poslati!
Najpravednija kazna: vješanje
Partijski aparat djelovao je vrlo brzo. Desetak dana nakon Andrijinoga uhićenja počeli su diljem Hrvatske partijski sastanci na kojima se «obrađivala» informacija CK KPJ u Hebrangu i Žujoviću, a za tumačenje pobrinuli su se hrvatski partijski instruktori, čini se prevođeni Vladimirom Bakarićem.
Ovdje prvi puta objavljujemo 17 zapisnika s partijskih sastanaka SKH, slučajno izabranih između nekoliko stotina zapisnika, pohranjenih i još neobrađenih u Hrvatskome državnome arhivu.
Partijski sastanci bili su krvavi preludij, a njihove poruke inspiracija drugovima koji sve do danas ponavljaju, uporno, naučene matrice. Scenarij Andrijine sudbine bio je napisan.
Ovo poučno štivo donosimo bez ispravaka, vjerno originalima!
Varaždin
ORG ! INSTRUKTORSKOJ UPRAVI PRI CK KPH
Z A G R E B
U vezi razradjivanja odluke CK KPJ o isključenju iz K.P. HEBRANGA I ŽUJOVIĆA, bio sam na terenu kotara Varaždin, o čemu dajem slijedeći izvještaj:
18. maja ov. god. održali smo sastanak K.K.KPH Varaždin na kojem smo razradili odluku CK KPJ i napravili plan za razradjivanje odluke po ćelijama. U ćelije je išlo 7 članova K.K. i 5 članova K.P. iz ćelije Kotarskih ustanova. Ja sam bio u ćeliji Kotarskog NO-a , ćeliji K.K. SKOJ-a, seoskoj ćeliji Margečani i tvorničnoj ćeliji ciglane Knjeginjec.
Od 18 - 2o maja ov. god. razradjena je odluka u 32-e ćelije a ostala je još samo jedna ćelija sa kojom je trebao biti održan sastanak 21. V. ov. god. Time je upoznato sa odlukom sve članstvo K.P. u kotaru Varaždin osim 13 članova K.P., koji su bili službeno odsutni na dulje vrijeme na pr. u bolnici i na auto-stradi, koji će biti upoznati tamo - i 9 članova K.P. koji su bili odsutni službeno na 2 — 3 dana, a isti će biti odmah kada se povrate pozvani u K.K. gdje će biti upoznati.
Nakon održanih sastanaka sa ćelijama imali smo sastanak 21.V. ov. god. u K.K.sa drugovima koji su išli da pomognu razraditi odluke ćelijama radi konstatacije kako je članstvo primilo odluku.
Većina članova K.P. nije lično poznavala Hebranga i Žujovića, a isto tako nisu im bile poznate njihove partijske i državne funkcije. U diskusiji, gotovo u svim ćelijama članstvo je postavljalo pitanje zašto su bili na tako odgovornim dužnostima i zašto nisu bili prije smjenjeni kada su pravili tako krupne griješke i vodili antipartijsku politiku. Moglo se zapaziti da su se ćelije zadržavale u diskusiji više na onim pitanjima koja njih lično tretiraju, kao na pr. seoske ćelije o nepravilnom odnosu Hebranga prema seljaštvu, ćelije seoske-radne zadruge o odnosu prema zadrugama, ćelija UDB-e o držanju Hebranga u zatvoru i obaveza da će raditi za ***, ćelija tvornice ciglane Knjeginjac o njihovom planu u poduzeću, kako je trebao biti nekoliko puta mjenjan. Kada je bilo članstvu u diskusiji razjašnjeno na postavljeno pitanje u cijelini su prihvatili odluku CK KPJ, osudili njihov štetan rad u Partiji i u većini tražili da ih se kazni smrću. Mnogi su sa čudjenjem iznašali kako su Hebrang i Žujović mogli raditi protiv druga Tita i izražavali puno povjerenje prema CK KPJ i druga 'Tita.
Samo je u seoskoj ćeliji Margećane, gdje sam ja bio na
- 2 -
sastanku drug Kozoli
ć - lugar kod sastavljanja rezolucije kada su sotala dva člana te ćelije tražili da se u rezoluciju stavi da se povede dalja istraga protiv Hebranga i Žujovića preko Narodnih vlasti i da ih se najstrože kazni, isti se nije time složio već je rekao, da ih se kazni po zasluženoj kazni, jer da će sve ćelije slati rezolucije i da će ih sigurno prema tome i kazniti. Kada smo mu postavili pitanje zašto se ne slaže da se stavi da ih se kazni najstrože, on je odgovorio , da su isti dugo radili u pokretu i da su stari članovi Partije, te da se zato ne bi tražila najstroža kazna. Kada su ova dvojica ostala kod svoga složio se i on sa time. O navedenom Kozuliću razgovarao sam kasnije sa sekretarom K.K., koji mi je rekao da je isti već bio isključivan iz K.P. i da je slabi član Partije.
SMRT FAŠIZMU - SLOBODA NARODU !
Zagreb, dne 22.V.1948 god. BENIĆ JOŽA,v.r.
Zagreb
V.RAJONSKI KOMITET KPH.
Z A G R E B.
I Z V J E Š T A J
Prema direktivi Mjesnog Komiteta naša partijska organizacija održala je vanredne sastanke i to:u subotu, dne 15. V. 1948. god. u 15 sati RK.KPH.na kojem je bi ispred MK drug Kranželić, u 15 sati ćelija "Pri Komitetu"na kojem je prisustvovao iz MK instruktorskog drug Maslek,u 18 sati RK SKOJ-a, na kojem je bio prisutan od RK KPH drug Stanković,u 18 sati sastanak sa instruktorima, kojeg je održao drug polit.sekretar V. RK. KPH Pavlin.
Tokom ponedeljka i utorka, dne 17 i 18 V. 1948. god. održani su sastanci u svim partijskim organizacijama i to ukupno 3 Komiteta V./RK.KPH,RK S KO J-a, tvornički Komitet "Rade Končar", partijski biro ZET i partijski biro "Ognjen Prica" i u 40 partijskih jedinica, na kojima je ukupno bilo prisutnih 405 člana, 85 opravdano odsutni /bolesni, na dopustu/ i 5 neopravdanih. Koji su izrazili svoje mišljenje na slijedeći način: 97 se slaže sa odlukom CK KPJ,121 traži strožiju kaznu, a 187 traže da se ih preda pred narodni sud i da im se sudi kao izdajicima i neprijateljima, te da ih se kazni smrću/streljanjem i vješanjem/.
Zapaženo je da je mnoge ova odluka potpunoma iznenadila, tako da u "Šimetskom"je nastala nekoliko trenutaka tišina i tajac, te kasnije je oživjela diskusija, postavljali su mnoga pitanja i tražili objašnjenja i tražili najoštriju kaznu.Opčeniti dojam začudjuje da se znalo za mnoge njihove greške već ranije da su bili i kažnjavani i da se ih dalje tolerisalo. Primjer drug Kezele iz Elektrane navadja da je Hebrang već 1938. u Mitrovici u listu «Proleter" bio proglašen za menjševika, 1940.god. je kažnjen, 1943.god. skinut sa dužnosti sekretara CK KPH, a malo zatim ulazi u biro CK KPJ. Mnogo više se diskutiralo o Hebrangu nego Žujoviću i o njemu su se iznosili neki podaci, kao na pr:drug Mate Posavec od biro-a ZET-a poznaje Hebranga već 26 godina zajedno su i stanovali, čudilo ga je kako je Hebrang nakon oslobodjenja dao veće sume novca svom šogoru ustaškom agentu kojeg je i namjestio, ali su ga odatle izbacili kao nepočudnog elementa.
Drug Posavec Stjepan, član UDB-e V kvarta predlaže da se svima onima kojima je Hebrang garantirao za ilegalan rad, a dobili su spomenicu ponovno ispita njihov rad i način na koji su došli do spomenice, navodi primjer: Frajtić Vladimira, bivšeg vlasnika narodne gostione u Frankopanskoj ulici-poznatog frankovca koji je radi toga i bio u zatvoru u Mitrovici, a danas nosi spomenicu.
Drug, Devšić Šime, personalac u "Branko Malešević" čudi se kada je u partizanima 1944 god. sreo poznatog frankovea Supanca koji se hvalio da je dobio list od Hebranga, jednom mu je Supanc rekao da valjda neće on plesati kako komunisti igraju. Sada je Supanc član partije u tipografiji, kasnije je bio predjednik narodnog suda.
Opčenito, naša organizacija primila je povoljno odluku CK KPJ i traži najoštriju osudu za izdajnički rad Hebranga i Žujovića da ih se kazni smrću, a isto tako traži da se pročisti organizacija od svih takovih i njima sličnih elemenata u koliko su negdje zakonspirisani. U našoj organizaciji nije bilo primječeno nikakovog negodovanja kao ni nikakovog oklevanja. Svi izražavaju svoju odanost CK KPJ i drugu Titu.
Smrt fašizmu – Sloboda narodu !
Zagreb, dne 19.V.1948.godine Sekretar:
Pavlin
Ogulin
I Z V J E Š T A J
C.K.K.P.H. ZAGREB
Dne 17.V.1943.g. bio sam od strane C.K.K.P.H. upućen u Kotarski komitet Ogulin, da se tamo prijavim i stavim na raspoloženje sekretaru po tumačenju i objašnjavanju pisma polit.biroa CKKPJ. po isključenju iz partije Andrije Hebranga i Sretena Žujevića .
Prema zaključku Kotarskog komiteta Ogulin bio sam odredjen da tumačim pismo u partijskim jedinicama odnosno odelenjima mjesta Jasenjka i Drežhice. Pored mene na taj teren išao je samnom sekretar Kotarskog komiteta Ogulin drug Brodarić (Adam). Prije toga t.j.17. poslije podne nakon što sam se prijavio sekretaru održao sam sastanak po pitanju pisma sa partijskim odelenjem Kotarskog NO-a Ogulin. Sudjelovao sam kod tumačenja pisma u Kotarskom komitetu sa drugom Dmitrom, koji je isto bio upučen od C.K., a zajedno šnjim tumačio sam pismo partijcima koji su članovi Kotarskog komiteta SKOJ-a u Ogulinu.
U Ogulinu članovi spomenutih jedinoca, odnosno odelenja pravilno su se odnosi prema Odluci C.K.K.P.J. po isključenju Hebranga i Žujevića, te su svi članovi jednodušno najoštrije osudili njihovo airtipartijsko djelovanje što se može vidjeni iz napisanih zapisnika.
Dne 18.V.o.g. poslije podne sa drugom Adamom i još jednim drugom bio sam na tumačenju pisma na stastanku partijskog biroa u Drežnici. Tu sam bio odredjen da održim partijske sastanke i da tumačim pismo u odelenju na pilani Drešnica i na odelenju Krakar i Radojčić, a 19. poslije podne održao sam sastanak u jednom partijskom odelenju Jasenak a poslije toga sa čitavom jedinicom sa drugom sekretarom Kot. Kom. Ogulin.
Sastanci su trajali dva i pol, pa čak i preko tri sata. Sastancima su se uglavnom odazvali svi članovi partije izuzev onih, koji su bili opravdano otsutni ili oni, koji se rjedje odazivaju sastancima.
Nakon sto se drugovima pročitalo pismo postavljala su se razna pitanja u vezi antiparijskog rada Hebranga i Žujevića od tada kada su počini prvu grešku, pa do dana isključenja. Nakon toga dali su se odgovori, nastala diskusija , te se nakon toga prikazao rad jednog i drugog. Naime prikazao se rad Andrije Hebranga, koji je podržavao frakcionaški rad na robiji, te njegova slabost u borbi protiv frakcionaša Petka Miletića, a i njegovo bježanje u samicu, kako bi sebi olakšao život. I tako redom se prekazale sve njegove loše strane do dana isključenja. Isto se prikazao rad Žujevića, koji jebio vezan sa špijunom Gorkićem koka je i kasnije hvalisao, te njegovo držanje u petoj ofanzivi, a isto tako rad jednog i drugog u vezi sabotiranja i onemogućavanja sprovadjanja u život Petogodišnjeg plana. Općenito kod članova partije kako u Drežnici, a tako i u Jasenku bilo je veliko ogorčenje protiv obojice antipartijskih elemenata. Oni su nastojali, da povežu sve današnje potreškoće, koje danas oni osjećaju kao rezoltat rada gore spomenutih. Pa je tako u prvo vreme u jedinici pilana Drežnica postojala sumnja, da ima još takvih ljudi i da bi želili, da C.K. takve čim prije odstrani, te kada se drugovima i ta stvar objasnila otarasili su se bojazni, da postoji još takvih tipova u našim rukovodećim organima.
U rezolucijama, koje je donašalo partijsko članstvo na koncu sastanka tražila se najoštrija kazna,.Skoro svako odelenje čim sam ja sastancima prisustvovao tražili su smrtnu osudu za obojicu.
Mišljenja sam, da bi po tim stvarima u samoj Drežnici trebalo još razgovarati sa članovima partije.
Zagreb, dne 9.lipnja 1948.
(Muvrin Ivan)
Đurđevac, Koprivnica
IZVJEŠTAJ SA K.K. GJURGJEVAC I KOPRIVNICA
Prema odluci C.K. imao sam zadatak da razradim sa KK Koprivnica i Gjurgjevac odluku CK KPJ o isključenju iz KP A.Hebranga i S. Žujevica.
Po tom zadatku bio sam u tim kotarevima 17,18 i 19 maja. Odluku sam razradio sa kotarskim komitetima Partije, SKOJ-a i sa još dvije ćelije. Kotarskim komitetima sam također pomogao napraviti plan za razradu odluke sa ćelijama na terenu.Za to smo uzeli pored članova KK i bolje partijce iz kotarskih ustanova, koje kotarski komiteti inače šalju na razne zadatke u ćelije.
Kotarski komiteti i partijsko članstvo pravilno su shvatili odluku CK KP J i u potpunosti je odobravaju.
Članovi KP mnogo su iznenađeni sa ovim, iako članstvo u većini ćelija ne zna tko su Hebrang i Žujević. Njih iznenađuje to da se našlo i takvih ljudi u KP koji su klevetali druga Tita i CK. Zgražaju se kad im se pročitala odluka i materijal partijske komisije o radu Hebranga i Žujevića.
Na ovim sastancima se osjetile veliko povjerenje prema Partiji drugu Titu i CK,a oštro osu
đivanje i traženje najstrožije kazne za Hebranga i Žujevića.Pitanja koja su postavljana na sastancima bila su:l./ Zašto su toliko dugo držani u CK i
Vladi? 2./ U ćemu se ispoljava njihov šovinizam? 3./ Zašto je Žujević poslije V.ofenzive i kleveta druga Tita i dalje ostao član V.Š. i C.K.? 4./ Šta je državni kapitalizam? 5./ Stav prema seljaštvu i zadrugarstvu uopće? 6./ Da li su povezanima špijunima iz Ljubljane i da li imaju veze sa imperijalističkim zemljama?
Na sva postavljena pitanja sam odgovorio, koristeći se odlukom i razjašnjenjima druga Vlade datim na sastanku 16 maja.
U vanpartijskim masama do sada nije bilo neke diskusije u vezi s tim Pojedinci poslije smjenjivanja sa položaja ministara Hebranga i Žujevića pitali su na kakove će sada dužnosti, ali je to sada sasvim prestalo i o tome se u masama ništa ne priča.
/ Dragosavac Dušan/
Kutina
Z A P I S N I K
Sa sastanka kotarskog komiteta KPH-a Kutina održanog dne 18.V.1948 g.
Prisutni: Frgec Ivan, Hlad Mijo, Borovnjak Pavle, Cetin Marko, Krmar Simo, Kolaćko Ivan, i Radojčić Veselin.
D N E V N I R E D
l/ Čitanje odluke C.K.K.P.J-e, u vezi sa Žujevićem i
Hebrangom
2/ Plan za odilazak na teren.
Hlad Mijo: Ćita odluku C. K. K. P. J. koja sadrži rad tj. antipartijski rad Sreten Žujevića i Andrije Hebranga,
Drugovi su u vezi sa odlukom postavili nekoliko pitana na koje je dala odgovor drugarica iz C.K. KPH-a, Hebrang je zastupao mišljenje u vezi sa seljaštvom tj. da se ono nemože uključiti u socijalistićku privredu zbog rascjepkanosti. Osim toga rekao je da se treba kod seljaštva provoditi pojedine mjere putem mjera vlasti, a ne prilaženjem i objašnjavanjem putem političkog rada. U vezi sa državnim kapitalizmom, Hebrang je vodio šovinističku politiku protiv Srba. Ta politika se sastojala u tom štoje on smatrao da su Srbi u Hrvatskoj manjina, koja neće moći mnogo pomoći i njih podcjenjivao uvađanjem pisanja čirilicom, koja je često puta nametana i protiv volje naroda. On je htio stvoriti u Hrvatskoj takav front koji bi bio koalicija raznih staranaka.
Takav stav Hebranga izražen je i u odlukama tre
čeg zasjedanja Z.A.O.N.H-a, tj. dase Hrvati bore za svoju samostalnu državu. Zbog toga je on bio smjenjen sa dužnosti sekretara C.K. K.P. Hrvatske. Tada je bio primljen u polit biro C. K. K. P.J. jer je C. K. smatrao da če moći da radai po jednom pitanju, jer se svatilo da zbog njegove nedoraslosti nemože biti samostalan rukovodioc.Njegovim odilaskom u Sovjetski Savez gdje je tamo uvjeravao rukovodioce o sasvim drukčijem stanju u Jugoslaviji neg što ono u stvari jeste.
Poslije tog drug Tito odlazi u Moskvu i te stvari je objasnio, te po njegovom povratku, Hebranga se kažnjava ukorom i postavljen je za pret, planske komisije. Hebrang je povodom toga pisao pismo u kojem otvoreno klevetao i napao druga Tita.
Žujević je bio u C. K. za vrijeme Gorkića, koji je bio isključen iz C.K. Žujević je ostao i dalje,te ja provodio liniju Gorkića.
NAČIN DONAŠANJA REZOLUCIJE:
Sa gornjim treba obići i upoznati sve partijske organizacije
u selima.
Podjela terena:
18.V. Radojčić Veselin, danas poslije podne biro u Gojlu u 2 sata. U 5 sati komiteta SKOJ-a, i drugarica iz C.K.KPH-a,
Biro čelija Kutina 18.V.u tri sata Pavle Borovnjak, a odelenje kutina u 7 sati na večer.
19.V. čelija UDB-a, u 8 sati u jutro.
18.V. čelija kotarskog N.O-a, Kutina u 5 sati Cetin Marko
'' '' privrednih poduzeča u 5 sati Frgec Ivan.
'' '' Milicije u 5 sati Kolačko Ivan i
Borovnjak Pavle.
18.V. čelija Metan u 7 sati Frgec Ivan.
18.V. čelija Vel. Ludina Kolačko Ivan.
19.V. '' Mustafina Klada Katolićko Selište Kolačko Ivan.
'' '' '' Popovaća u 5 sati, Voloder u 7 sati Hlad Mijo.
'' '' '' Bolnica Popovača u 5 sati, Gračenica u 7 sati Frgec
'' '' '' Potok u 7 sati Borovnjak Pavle
'' '' '' Osekovo Cetin Marko
'' '' '' Brinjani Ričković Vlado
'' '' '' Srpsko Selište Krmar Simo
'' '' '' Mikleuška, Škarjan Milan
'' '' '' Repušnica, Polak Lujo
'' '' '' Husain, Hlad Mijo u 11. sati
Dovršeno.

Zapisničar: Krmar Simo:
Zagreb

Z A P I S N I K : GKZ
Sa stanka partijske ćelije Gradskog Odbora Crvenog Križa, održan
19.V.1948. god. Prisutni su sledeći drugovi: drug Lazić iz II R.K.K.P.H.
dalje drugarica Trbojević Bosiljka, Komparić Alma, Aleksić Fanika i Draženović Veselinka.
Na svom izvanrednom sastanku proučavanjem odluke C.K.K.P.J. i komisije pri C.K.K.P.J. mišljenja su sledeća:
Nakon proučene odluke/izjave/ C.K„K,P,J. drugarica Alma uzima riječ. Prvenstveno stavlja primjedbu kako da je Andrija Hebrang nakon svoje kazne sa opomenom i ukorom, te smejenjenjem sadužnosti sekretara C.K.K.P.H. primljen u C.K,K.P.J. To mi sve govori da je bila premalena budnost samih članova C.K.K.P.J, koji su trebali paziti na njegovu djelatnost, kako nebi došlo do tako krupnih grešaka. Smatram da naša Partija nije mnogo izgubila njihovim isključenjem iz svoje sredine, upotpunosti se slažem sa odlukom C.K. K.P.J. i komisijom C.K.K.P.J.
Bosiljka: Razmatrajući ovu odluku dolazim do zaključka da isti Andrija Hebrang i Sreten Žujević aktivizirajući se u Narodni Pokret nisu polazili sa ni malo interesa za narod, već su ušli u partijsku sredinu i gurali se samo kao frakcionaši. Svaki njihov rad kao neprijateljskih partijskih elemenata vješto prikriven, smatram da je bio planski i uvjerena sam da nisu oni sami već da je sa njihovom djelatnošću pokopčano još takovih štetnih elemenata koji još do danas nisu otkriveni. O budnosti članova Partije u njegovoj sredini zaključujem sledeće: obzirom na njegov visoki staž u Partiji mišljenja sam da se ga nije moglo tako lako odbaciti, auvjerena sam da je bio osumnjačen i na oku. Jedino bi mogla reći to da je možda bilo presporo sabiranje podataka
za konačno rašćišćenje tj. isključenje iz Partije. Za Žujevića sam smatrala da manje imade nedjela, dok iz materijala zaključujem da zaslužuje istu kaznu kao i Hebrang, možda još i jaču obzirem na V ofenzivu tj. provokaciju što nam govori da je bila namjera da osakati naš pokret zbog čega ga gledam ko i ubicu stotine i stotine naših boraca koji su pali u toj ofanzivi za obranu svoje domovine. U tom slučaju pitam se zašto se prema njemu nije zauzeo oštar kriterij kao prema običnim borcima i rukovodiocima u manjim jedinicama koji sa za svoje pogreške, ako je to trebalo plaćali i životima, još ni izdaleka orijentirani kao Žujević. Na osnovu svega toga predlažem da se obojica ne dodijeli nikakva druga kazna već samo smrt, kao neprijateljima i izdajnicima K.P.J. Smatram da je još i uvijek preblaga kazna.
Fanika: Slažem se sa odlukom C.K.K.P.J. i komisijom. C.K.K.P.J. tražim najoštriju kaznu kako za Hebranga tako i za Žujevića smrt strijeljanjem. Hebrang me mnogo više začudjuje za svoje nedjelo zato što sam ja njega poznavala još od 1927. god. Lični život mu neznam, ali kako sam obaviještena o njegovom frakcionaškom stavu u zatvoru kada je bio u zatvoru sa mojim drugom nisam mogla vjerovati. Za vrijeme okupacije bio je na stanu kod Jošt Marice i snjome prijateljevao i ako je znao da djeca iste bili su konfidenti on se nije obazirao, ali još uvijek mi nije bilo jasno zašto to njega nije smetalo. Za njegovo primanje nazad u C. K. K. P. mišljenja sam da je zato što je imao veliki dio hrvatski masa za sobom naročito u Slavoniji.
Bosa nadopinjuje kako je Partijska org. na Virovitici baš u ono vrijeme dok sam ja bila org. sekretar pa i nadalje pred same izbore za Ustavotvornu skupštinu partijska organizacija na kotaru Virovitica radila na podizanju i učvršćenju njegovog autoriteta u srpskim selima. Srpska sela kako ona koja su bila šovinistički nastrijena, tako i ona koja nisu gajili su jedno izvjesno nepovjerenje prema Andriji Hebrangu sumnjajući da će zastupati njihove inetese kao interese hrvatski sela na čelu sa svojim rodnim selom Bačevcom.
Veselinka: Slušajući ovu odluku vidim da ima i previše toga materijala, kako sa strane Hebranga tako i Žujevića. Vjerujem u to da je bila budnost od strane naših drugova u C.K.K.P.J. i ako su ranije isti kažnjavani, ali obzirom na njihov staž nije ih mogao C.K.K.P.J. tako odbaciti dok se nisu skupili svi argumenti koje vidimo danas. Uvjerena sam i
u to da nisu oni sami već da su oni bili pokopčani i sa ostalima Narodnim Republikama, jer se donekle osjećao nerad u našim, jedinicama, a danas se može jasno vidjeti iz čega je to proisticalo. Na temelju svega toga slažem se sa odlukom C.K.K.P.J. i komisijom C.K.K.P.J. i mislim da je kazna preblaga i da se kazne sa smrti streljanjem.
Sastanak je počeeo u 17 H a završio u 20.0 časova.
Smrt Fašizmu – Sloboda Narodu!
Sekretar:
Trbojević Bosiljka
Dubrovnik
Z A P I S N I K
Izvanrednog sastanka Bio- a MK KPH Dubrovnik održanog 19. maja 1948.g.. u 17 sati
PRIPRISUTNI: Purlija Milutin, Radovčić Pero, Vlahov Milan, Petrina Vinko,
Rudan Stipe, Martinović Nikola, Perotić Milan.
OT OTSUTNI: Golušić Mario, na bolovanju
Franić Ivo, službeno.-
DNEVNI RED: l..- Proučavanje materijala o isključenju iz
KP J Andrije Henbranga i Sretena Žujevića
Drug Purlija Milutin:
Obavještava drugove, da je prisustvovao sastanku polit-sekretara Kotarskih i Gradskih Komiteta KPH, koji se je održao u Zagrebu pri Centralnom Komitetu KPH Hrvatske, na kom su bili prisutni članovi CK KPH Hrvatske sa drugom Bakarićem. Sastanak se je održao po pitanju isključenja iz KPJ Andrije Henbranga i Sretena Žujevića, te proučen materijal Partijske komisije o njihovom- isključenju. Objašnjenje po ovom materijalu dao je drug Bakarić.
Upozorava drugove da pažljivo saslušaju materijal o isključenju tako,| da bi pojedina, eventualno nejasna pitanja proradili i donijeli svoju ocjenu, te napisali rezoluciju Komiteta.
Potom prelazi na čitanje materijala.
Nakon pročitanog materijala, kojega su svi drugovi pažljivo saslušali, drug Purlija postavlja drugovima da li ima koje pitanje, koje trebamo obraditi, a da nije dovoljno jasno, te i to, koju ocjenu drugovi pojedinačno donose o ovoj stvari.
Drug Vlahov Milan:
Osvr
ćući se na štetočinski i izdajnički rad Andrije Henbranga i Sretena Žujevića, kako za vrijeme stare Jugoslavije, u toku borbe, te nakon oslobod jenja domovine, a posebno u izvršenju zadataka Petogodišnjeg plana i u ostvarenju socijalizma u Jugoslaviji svestrano osudjuje ovaj podli štetočinski rad i smatra - da je pored ostalog, potrebna kazna smrti za obojicu. Nadalje, postavlja pitanje kako je došlo da bude Andrija Henbrang, nakon ranije uočenih, grešaka, sekretar CK KPH.Drug Radovcić Pero: -.,.,,...-..... •
Osvrćući se na pojedine tačke iz materijala Partijske komisije, kako Henbranga tako i Žujevića u potpunosti se slaže sa ocjenom druga Vlahova. Smatra da je potrebno izreći najveću kaznu. Potom postavlja pitanja nakon ranijih grešaka, koje su bile teške od obojice, kako su došli u CK KPJ.
Drug Budan Stipe:
Ne bih imao šta da dodam izjavama i ocjeni drugova, jer se sa istima u potpunosti slažem. Podvlačim to, čega su se i drugovi dotakli, da se ovdje ogleda
orgomna snaga i moć naše Komunističke Partije, našeg Partijskog rukovodstva CK KPJ
i njenog vod je druga TI TA. Po stavi ja pitanje kako je Sretan Žujević, na osnovu ovakvog
rada od ranije, mogao biti unapredjen l. januara ove godine u čin General-pukovnika.-
djemba djemba je napisao/la:
Mnogo slucajnosti je bilo Und, oko svih njegovih protivnika... i nemoj mi stavljati reci u usta...
Vidi cijeli citat
djemba?pa jel ti znas gdje je ubijen savo kovacevic???nemoj da lupas gluposti..tito ubio lolu ribara
ti si stvarno veceras sklon nebulozama
Schintor je napisao/la:
daj ba vejn prekini se istresavat na forumu ovdje ...idi povali neku "drugaricu" ..sta ti je .... zar ti mislis fakat da to neko cita sada ??? stavi neki link i bujrum ko voli nek izvoli ! Vidi cijeli citat
evo neću više
, oću da ovaj und odgovori, sipam mu dokaze pred oči. maca mu popapala jezik
Kazuyoshi Miura ne odustaje, igrat će svoju 41. sezonu u profesionalnom nogometu
Nick Kyrgios dobio pozivnicu za glavni ždrijeb turnira u Brisbaneu
Rijeka proslavila prolaz u nokaut fazu Konferencijske lige, u prvenstvu još ima jedan zadatak
Od naranči do keramike i europske slave: Villarreal - liliputanac koji ruši nogometne careve
djemba djemba je napisao/la:
Sava poginuo na Sutjesci, neposredno posto se zarekao da ce ubiti Tita...Ribar ubijen na improvizovanom aerodromu koji su sasvim slucajno prvi put u toku rata Nemci pronasli i bombardovali. Bas kad se on spremao da ide na konferenciju sa Rusima i Englezima
Vidi cijeli citat

daj nemoj da gluposti valjas sava se zarekao da ce ubiti tita
ja znam da je sad popularno da se pljuje po titu ali to je stvarno previse
undying je napisao/la:
boranija je napisao/la:



Vidi cijeli citat
boranija nemoj obracati paznju vidis da ode na google i trazi stranice koje su protiv tita+bar da zna smisao te poruke sto je poslao sastavio bi post od dva reda!ali jebe ga sto ne zna.
Vidi cijeli citat
ma kako god ja stavio take stvari ovdje one su istina. a pionir nemože odgovorit. al neka, i nemora. on je odavno pokazo da su mu kontraargumenti

- Najnovije
- Najčitanije

![[UŽIVO] Hajduk rano poveo protiv Vukovara na Poljudu](/photos/_resized/521/61/0000000000521614_400_230_cut.jpg)
[UŽIVO] Hajduk rano poveo protiv Vukovara na Poljudu
1 sat•Nogomet

Perišić zabio za pobjedu u Utrechtu, PSV nastavio pobjednički niz
1 sat•Nogomet

Goggia pobjednica superveleslaloma u Val d'Isereu, Novozelanđanka odmah do nje
2 sata•Zimski sportovi

Aston Villa u sjajnoj formi dočekuje Manchester United kojem pobjeda donosi skok u poretku
2 sata•Nogomet

Zubčić podbacio i ostao bez druge vožnje, Schwarz u vodstvu, Odermatt izvan Top 10
3 sata•Zimski sportovi

Težak sudar u Bundesligi, Vušković prvi pružio pomoć veznjaku Eintrachta
3 sata•Fanatik

Kazuyoshi Miura ne odustaje, igrat će svoju 41. sezonu u profesionalnom nogometu
4 sata•Nogomet

Luzar Smajić i Petrović ponudile pravi spektakl, Poljak ekspresno riješio Vasu Bakočevića!
21 sat•Ostali sportovi

Težak sudar u Bundesligi, Vušković prvi pružio pomoć veznjaku Eintrachta
3 sata•Fanatik

Hajduk pobjedom protiv Vukovara odlazi na stanku sa samo bodom iza Dinama
4 sata•Nogomet

Sjajni Ante Budimir s dva gola predvodio Osasunu do pobjede
19 sati•Nogomet

Od naranči do keramike i europske slave: Villarreal - liliputanac koji ruši nogometne careve
5 sati•Nogomet

Kronologija: Dinamo pobjedom protiv Lokomotive potvrdio jesensku titulu
22 sata•Nogomet

Aston Villa u sjajnoj formi dočekuje Manchester United kojem pobjeda donosi skok u poretku
2 sata•Nogomet

Kronologija: Mreže mirovale na Opus Areni, Slaven Belupo vraća se neporažen za Koprivnicu
1 dan•Nogomet





