Koronavirus
allen je napisao/la:
u casinu popusis pare, ali barem uvatis koju zenu (dok jos nisi sve pare popusio)...dok online samo popusis pare...
Vidi cijeli citat
Ima smisla, eto bas to sam hteo.
Onaj me neki zadar proterao sa teme piva na ovu temu. Pa bar da se ovde zabavim.
Sta kao ima dobrih riba u kockarnicama?
Jesu vakcinisane? Jel mogu ja da trazim potvrdu od njih da su vakcinisane?
Vratite Lea i Pota.
Naravno da niti jedno cjepivo, kao ni bilo koji drugi lijek, ne jamči zaštitu, no malo se ova činjenica banalizira kad se nastoje objasniti slučajevi oboljenja ljudi koji su cijepljeni. Postotak, dva iznimaka je jedno, ali 15 ili 20 % ( možda i više) mogućnosti da se zarazi čovjek koji je cijepljen ipak je nešto drugo. Očito je kako cjepivo protiv korone ne pruža zaštitu kakva se od nečeg što se definira kao cjepivo očekuje, i ne znam zašto je to problem reći. Posebno mi je apsurdno kad netko tko promovira cijepljenje koristi argument o „80 % necijepljenih ljudi u bolnicama“, jer time upravo dobrim dijelom daje za pravo i onima koji su skeptični po pitanju cjepiva. 20 % oboljelih koji su primili cjepivo nije uopće zanemariv postotak, nego podatak koji samo dokazuje da ova kampanja koja sugerira cijepljenje svima, bez obzira na specifičnost situacije svakog pojedinca, stoji na klimavim nogama.
Postoci i statistika općenito su vrlo „klimavo“ područje, i tu je stvarno velika mogućnost krivog tumačenja podataka i donošenja pogrešnih zaključaka. Čak i ako netko ima dobru namjeru, može iz određenih podataka donijeti pogrešan zaključak, a da ne govorimo o slučajevima kad netko svjesno manipulira podacima i servira samo one činjenice koje njemu u tom trenutku odgovaraju.
Recimo, u posljednje vrijeme često se kao ključan podatak o (ne)opravdanosti cijepljenja uzimaju postoci cijepljenih i necijepljenih od ukupne populacije koja se nalazi u bolnicama (na respiratoru). Pa se onda, ako je recimo u tom broju 80 % necijepljenih, to navodi kao neosporan dokaz o tome kako bi se svi trebali cijepiti. To je pogrešno, jer se radi o miješenju krušaka i jabuka. Odnos broja cijepljenih i necijepljenih u ukupnom broju oboljelih ne govori nužno o učinkovitosti cjepiva, nego prije svega o tome koliki je udio populacije cijepljen. Kad bi, hipotetski, u nekoj državi svi bili cijepljeni, onda bi, logično, svi koji se nalaze na bolničkom liječenju također bili cijepljeni, ali to nipošto ne bi značilo kako je cjepivo potpuno neučinkovito ili kako, ovo je još banalniji zaključak, oni koji nisu cijepljeni ne mogu završiti u bolnici. Vrijedi, naravno, i obratno. Ako bi u jednoj državi svi bili necijepljeni, onda bi i u bolnicama svi bili necijepljeni, no to opet ne bi značilo da je cjepivo potpuno učinkovito. Kao što vidimo, to je krivi način zaključivanja, kojeg, nažalost, često susrećemo u medijima, ali i među stručnjacima. Lijep je primjer ovakvog zaključivanja dao kolega „basketaš“, s udjelom pijanih i trijeznih u prometnim nesrećama.
Uspoređivati odnos cijepljenih i necijepljenih u bolnicama i na osnovu toga donositi zaključke o (ne)opravdanosti cijepljenja nema smisla. Za ocjenu učinkovitosti cjepiva ključni su sljedeći podaci:
- postotak onih koji su se cijepili, ali su oboljeli (preminuli) od korone
- postotak onih koji su se cijepili i nisu oboljeli, ali imaju nekakve nuspojave od cjepiva
S druge strane, za one koji se nisu cijepili imamo postotak onih koji su oboljeli (preminuli) od korone. Naravno, ovo je samo okvirno, jer teško je egzaktno utvrditi ove podatke, kao što je teško i uspoređivati različite stupnjeve oboljenja, no princip bi trebao biti taj. Cijepljeni s jedne strane imaju osigurač od težeg oboljenja, ali i rizik od cjepiva, dok necijepljeni imaju rizik od težih oboljenja, ali nemaju rizik od cjepiva.
I to nas opet dovodi do onoga što bi trebao biti osnovni princip u cijeloj ovoj priči. Svaki čovjek, ovisno o dobi, zdravstvenom stanju i povijesti bolesti je priča za sebe, pa bi potrebu za cijepljenjem trebalo gledati individualno od čovjeka do čovjeka, a ne provoditi kampanju koja sugerira cijepljenje svakome. I ne samo sugerira, nego čovjeka na to sve više na razne načine prisiljava.
Ante je napisao/la:
Naravno da niti jedno cjepivo, kao ni bilo koji drugi lijek, ne jamči zaštitu, no malo se ova činjenica banalizira kad se nastoje objasniti slučajevi oboljenja ljudi koji su cijepljeni. Postotak, dva iznimaka je jedno, ali 15 ili 20 % ( možda i više) mogućnosti da se zarazi čovjek koji je cijepljen ipak je nešto drugo. Očito je kako cjepivo protiv korone ne pruža zaštitu kakva se od nečeg što se definira kao cjepivo očekuje, i ne znam zašto je to problem reći. Posebno mi je apsurdno kad netko tko promovira cijepljenje koristi argument o „80 % necijepljenih ljudi u bolnicama“, jer time upravo dobrim dijelom daje za pravo i onima koji su skeptični po pitanju cjepiva. 20 % oboljelih koji su primili cjepivo nije uopće zanemariv postotak, nego podatak koji samo dokazuje da ova kampanja koja sugerira cijepljenje svima, bez obzira na specifičnost situacije svakog pojedinca, stoji na klimavim nogama.
Postoci i statistika općenito su vrlo „klimavo“ područje, i tu je stvarno velika mogućnost krivog tumačenja podataka i donošenja pogrešnih zaključaka. Čak i ako netko ima dobru namjeru, može iz određenih podataka donijeti pogrešan zaključak, a da ne govorimo o slučajevima kad netko svjesno manipulira podacima i servira samo one činjenice koje njemu u tom trenutku odgovaraju.
Recimo, u posljednje vrijeme često se kao ključan podatak o (ne)opravdanosti cijepljenja uzimaju postoci cijepljenih i necijepljenih od ukupne populacije koja se nalazi u bolnicama (na respiratoru). Pa se onda, ako je recimo u tom broju 80 % necijepljenih, to navodi kao neosporan dokaz o tome kako bi se svi trebali cijepiti. To je pogrešno, jer se radi o miješenju krušaka i jabuka. Odnos broja cijepljenih i necijepljenih u ukupnom broju oboljelih ne govori nužno o učinkovitosti cjepiva, nego prije svega o tome koliki je udio populacije cijepljen. Kad bi, hipotetski, u nekoj državi svi bili cijepljeni, onda bi, logično, svi koji se nalaze na bolničkom liječenju također bili cijepljeni, ali to nipošto ne bi značilo kako je cjepivo potpuno neučinkovito ili kako, ovo je još banalniji zaključak, oni koji nisu cijepljeni ne mogu završiti u bolnici. Vrijedi, naravno, i obratno. Ako bi u jednoj državi svi bili necijepljeni, onda bi i u bolnicama svi bili necijepljeni, no to opet ne bi značilo da je cjepivo potpuno učinkovito. Kao što vidimo, to je krivi način zaključivanja, kojeg, nažalost, često susrećemo u medijima, ali i među stručnjacima. Lijep je primjer ovakvog zaključivanja dao kolega „basketaš“, s udjelom pijanih i trijeznih u prometnim nesrećama.
Uspoređivati odnos cijepljenih i necijepljenih u bolnicama i na osnovu toga donositi zaključke o (ne)opravdanosti cijepljenja nema smisla. Za ocjenu učinkovitosti cjepiva ključni su sljedeći podaci:
- postotak onih koji su se cijepili, ali su oboljeli (preminuli) od korone
- postotak onih koji su se cijepili i nisu oboljeli, ali imaju nekakve nuspojave od cjepiva
S druge strane, za one koji se nisu cijepili imamo postotak onih koji su oboljeli (preminuli) od korone. Naravno, ovo je samo okvirno, jer teško je egzaktno utvrditi ove podatke, kao što je teško i uspoređivati različite stupnjeve oboljenja, no princip bi trebao biti taj. Cijepljeni s jedne strane imaju osigurač od težeg oboljenja, ali i rizik od cjepiva, dok necijepljeni imaju rizik od težih oboljenja, ali nemaju rizik od cjepiva.
I to nas opet dovodi do onoga što bi trebao biti osnovni princip u cijeloj ovoj priči. Svaki čovjek, ovisno o dobi, zdravstvenom stanju i povijesti bolesti je priča za sebe, pa bi potrebu za cijepljenjem trebalo gledati individualno od čovjeka do čovjeka, a ne provoditi kampanju koja sugerira cijepljenje svakome. I ne samo sugerira, nego čovjeka na to sve više na razne načine prisiljava.
Vidi cijeli citat
Svaka zemlja je posebna po genskoj i dobnoj strukturi. Geografska i klimatska obilježja da ne pričamo. Univerzalni odgovor za sve ne postoji. A činjenica je da se vodi agresivna kampanja gdje ti čak preporučuju mješanje cijepiva različitih kompanija, što je čisto ludilo.
Nego po RKI-u i CDC-u ne broji se uopće cijepljene 2x ako nije prošlo najmanje 14 dana, ne broji 1x cijepljene - svi su oni u statistici i prikazanim grafovima necijepljeni. Tako da ako rikneš unutar 14 dana od primanja cjepiva vodiš se ko necijepljeni. Kao što mi davno reče moj profesor iz matematike: "Matematika je štimaljka, samo moraš namjestiti brojeve da pašu"
Silas je napisao/la:
Ante je napisao/la:
Naravno da niti jedno cjepivo, kao ni bilo koji drugi lijek, ne jamči zaštitu, no malo se ova činjenica banalizira kad se nastoje objasniti slučajevi oboljenja ljudi koji su cijepljeni. Postotak, dva iznimaka je jedno, ali 15 ili 20 % ( možda i više) mogućnosti da se zarazi čovjek koji je cijepljen ipak je nešto drugo. Očito je kako cjepivo protiv korone ne pruža zaštitu kakva se od nečeg što se definira kao cjepivo očekuje, i ne znam zašto je to problem reći. Posebno mi je apsurdno kad netko tko promovira cijepljenje koristi argument o „80 % necijepljenih ljudi u bolnicama“, jer time upravo dobrim dijelom daje za pravo i onima koji su skeptični po pitanju cjepiva. 20 % oboljelih koji su primili cjepivo nije uopće zanemariv postotak, nego podatak koji samo dokazuje da ova kampanja koja sugerira cijepljenje svima, bez obzira na specifičnost situacije svakog pojedinca, stoji na klimavim nogama.
Postoci i statistika općenito su vrlo „klimavo“ područje, i tu je stvarno velika mogućnost krivog tumačenja podataka i donošenja pogrešnih zaključaka. Čak i ako netko ima dobru namjeru, može iz određenih podataka donijeti pogrešan zaključak, a da ne govorimo o slučajevima kad netko svjesno manipulira podacima i servira samo one činjenice koje njemu u tom trenutku odgovaraju.
Recimo, u posljednje vrijeme često se kao ključan podatak o (ne)opravdanosti cijepljenja uzimaju postoci cijepljenih i necijepljenih od ukupne populacije koja se nalazi u bolnicama (na respiratoru). Pa se onda, ako je recimo u tom broju 80 % necijepljenih, to navodi kao neosporan dokaz o tome kako bi se svi trebali cijepiti. To je pogrešno, jer se radi o miješenju krušaka i jabuka. Odnos broja cijepljenih i necijepljenih u ukupnom broju oboljelih ne govori nužno o učinkovitosti cjepiva, nego prije svega o tome koliki je udio populacije cijepljen. Kad bi, hipotetski, u nekoj državi svi bili cijepljeni, onda bi, logično, svi koji se nalaze na bolničkom liječenju također bili cijepljeni, ali to nipošto ne bi značilo kako je cjepivo potpuno neučinkovito ili kako, ovo je još banalniji zaključak, oni koji nisu cijepljeni ne mogu završiti u bolnici. Vrijedi, naravno, i obratno. Ako bi u jednoj državi svi bili necijepljeni, onda bi i u bolnicama svi bili necijepljeni, no to opet ne bi značilo da je cjepivo potpuno učinkovito. Kao što vidimo, to je krivi način zaključivanja, kojeg, nažalost, često susrećemo u medijima, ali i među stručnjacima. Lijep je primjer ovakvog zaključivanja dao kolega „basketaš“, s udjelom pijanih i trijeznih u prometnim nesrećama.
Uspoređivati odnos cijepljenih i necijepljenih u bolnicama i na osnovu toga donositi zaključke o (ne)opravdanosti cijepljenja nema smisla. Za ocjenu učinkovitosti cjepiva ključni su sljedeći podaci:
- postotak onih koji su se cijepili, ali su oboljeli (preminuli) od korone
- postotak onih koji su se cijepili i nisu oboljeli, ali imaju nekakve nuspojave od cjepiva
S druge strane, za one koji se nisu cijepili imamo postotak onih koji su oboljeli (preminuli) od korone. Naravno, ovo je samo okvirno, jer teško je egzaktno utvrditi ove podatke, kao što je teško i uspoređivati različite stupnjeve oboljenja, no princip bi trebao biti taj. Cijepljeni s jedne strane imaju osigurač od težeg oboljenja, ali i rizik od cjepiva, dok necijepljeni imaju rizik od težih oboljenja, ali nemaju rizik od cjepiva.
I to nas opet dovodi do onoga što bi trebao biti osnovni princip u cijeloj ovoj priči. Svaki čovjek, ovisno o dobi, zdravstvenom stanju i povijesti bolesti je priča za sebe, pa bi potrebu za cijepljenjem trebalo gledati individualno od čovjeka do čovjeka, a ne provoditi kampanju koja sugerira cijepljenje svakome. I ne samo sugerira, nego čovjeka na to sve više na razne načine prisiljava.
Vidi cijeli citat
Svaka zemlja je posebna po genskoj i dobnoj strukturi. Geografska i klimatska obilježja da ne pričamo. Univerzalni odgovor za sve ne postoji. A činjenica je da se vodi agresivna kampanja gdje ti čak preporučuju mješanje cijepiva različitih kompanija, što je čisto ludilo.
Nego po RKI-u i CDC-u ne broji se uopće cijepljene 2x ako nije prošlo najmanje 14 dana, ne broji 1x cijepljene - svi su oni u statistici i prikazanim grafovima necijepljeni. Tako da ako rikneš unutar 14 dana od primanja cjepiva vodiš se ko necijepljeni. Kao što mi davno reče moj profesor iz matematike: "Matematika je štimaljka, samo moraš namjestiti brojeve da pašu"
Vidi cijeli citat
Da li je ovo boldano sigurno tako ili je nečija svojevoljna interpretacija? Za praćenje učinka cjepiva ima smisla ali za praćenje nuspojava ovo nema smisla. Nuspojava se prijavljuje i nakon prve doze. EMA tako radi pa me čudi da ne radi i CDC.
Edit: Evo sad sam pogledao USA obrazac za prijavu nuspojava. Nigdje ne piše uopće prva ili druga doza i slično. Inače, nuspojavu može prijaviti bilo tko a zdravstveni radnici su zakonski obavezni prijaviti teže nuspojave.
[uredio Undertaker123 - 08. rujna 2021. u 12:52]
Orao ne lovi muhe.
To je bila ova vijest
nekineki je napisao/la:
To je bila ova vijest
Vidi cijeli citat
Ne vidi se originalno boldani twit pa dozvoljavam da griješim ali ako ja dobro čitam engleski, originalni twit govori o tome da se pacijenti koji umru od korone (ne od cjepiva) vode kao necijepljeni ako je od cijepljenja prošlo manje od 15 dana što ima neke logike.
Interpretacija pisca članka a i kolege gore je da su umrli od cjepiva a vode kao da nisu cijepljeni što je sasvim druga stvar.
[uredio Undertaker123 - 08. rujna 2021. u 16:24]
Orao ne lovi muhe.
Girona dovela na posudbu mladog Argentinca iz Manchester Cityja
Nyenget dominantno do pobjede u Oberhofu, Marko Skender 77. u konkurenciji 79 skijaša
[VIDEO] Raspoloženi Petković doveo Kocaelispor u vodstvo, Trabzonspor ipak slavio preokretom
Špoljarić: 'Neki naši treninzi su bili krvaviji i žešći nego jučerašnja utakmica, to je ta psihologija'
- Najnovije
- Najčitanije


Eintracht uručio otkaz treneru nakon serije loših rezultata u posljednje vrijeme
1 sat•Nogomet

Izbornik Mavrović odredio putnike na Euro, u posljednji trenutak ostao bez vratara Rozge
2 sata•Nogomet

Girona dovela na posudbu mladog Argentinca iz Manchester Cityja
2 sata•Nogomet

Šoštarić: 'Utakmica s Gruzijom je bila upozorenje za nas da moramo bolje i čvršće'
2 sata•Rukomet
![[VIDEO] Raspoloženi Petković doveo Kocaelispor u vodstvo, Trabzonspor ipak slavio preokretom](/photos/_resized/515/59/0000000000515599_400_230_cut.jpg)
[VIDEO] Raspoloženi Petković doveo Kocaelispor u vodstvo, Trabzonspor ipak slavio preokretom
2 sata•Nogomet

Martinović: 'Nismo pronašli našu igru i radili što smo dogovorili, ali bilo je bitno da se nismo predali'
3 sata•Rukomet

Brignone se oporavila od loma noge i prijavila nastup u Kronplatzu
3 sata•Zimski sportovi

Senegal i Maroko u borbi za naslov prvaka na Afričkom kupu nacija
10 sati•Nogomet

Hrvatski vaterpolisti vrlo brzo se odvojili i rutinski odradili posao protiv Rumunja
23 sata•Vodeni sportovi

Izbacio je Prižmića u kvalifikacijama, a sada iznenadio 20. nositelja
12 sati•Tenis

Posljednji Wolverhampton želi ostati neporažen u 2026. godini
12 sati•Nogomet

Drugi napad lige dočekuje najlošiji, Milan traži novu pobjedu
9 sati•Nogomet

Zubčić i Rodeš u Top 10 nakon prve slalomske vožnje u Wengenu!
9 sati•Zimski sportovi

Šimić: 'Taj šok koji se dogodio, možda je i dobar tako da idemo još motiviraniji u iduću utakmicu'
4 sata•Rukomet

Emma Aicher slavila u superveleslalomu u Tarvisiju, Vonn ponovno na postolju
3 sata•Zimski sportovi


![[VIDEO] Raspoloženi Petković doveo Kocaelispor u vodstvo, Trabzonspor ipak slavio preokretom](/photos/_resized/515/59/0000000000515599_800_460_cut.jpg)
