14.07.2020.

Središnja banka Rusije (CBR) posljednjih je godina u središtu pozornosti zbog sve većeg gomilanja zlatnih rezervi koje služe kao garancija stabilnosti ruskog monetarnog sustava. Naime, Rusija je od početka krize uzrokovane pandemijom koronavirusa znatno povećala nabavku ovog plemenitog metala, povećavši rezerve zlata za količinu vrijednu nekoliko desetaka milijardi dolara od početka ove godine.

Graf 1: ruske zlatne rezerve u tonama, izvor: tradingeconomics.com

To je dio dužeg trenda izraženog gomilanja zaliha zlata od strane CBR-a koji je vidljiv od početka protekle svjetske recesije koja je pogodila i Rusiju. Pogledamo li grafikon, vidljivo je da su zlatne rezerve Središnje banke Rusije 2008. godine iznosile oko 500 tona, dok danas iznose više od 2200 tona, što je povećanje od više od 400%. Time se Rusija smjestila u sam vrh zemalja po količini zlatnih rezervi, ispred mnogoljudnije Kine i po zlatu poznate Švicarske.

Zašto Rusija gomila zlato?

Više je razloga koji se kriju iza povećane ruske potražnje za zlatnim polugama. Glavni razlog zbog kojeg sve središnje banke žele u svojim trezorima držati zlatne rezerve je taj što zlato daje veliku razinu neovisnosti središnjih banaka o kretanju tečaja domaće valute u odnosu na strane. Osim toga, velika količina zlata u rezervi ima određeni psihološki učinak, budući da je zlato izrazito cijenjeno kod većine ljudi pa je zbog toga veće povjerenje u valutu čija je vrijednost barem djelomično pokrivena zlatom.

Povjerenje u valutu posebno je bitno za državu poput Rusije koja je u prošlosti iskusila značajne periode inflacija. Osim toga, međunarodne sankcije koje su nametnute Rusiji oslabile su njeno gospodarstvo, pa je središnja banka odlučila smanjiti ovisnost Rusije o stranim valutama i tržištima. Iz tog razloga, CBR smanjuje udio stranih valuta poput američkog dolara u svojim deviznim pričuvama, dok u isto vrijeme povećava količinu zlatnih rezervi.

Osim sankcija, značajan razlog zbog kojeg Rusi kupuju zlato je smanjenje ovisnosti o kretanju cijene energenata. Naime, rusko se gospodarstvo u velikom dijelu bazira na izvozu energenata poput nafte i prirodnog plina, a cijena energenata podložna je promjenama na robnim burzama. 

Veliki pad cijene nafte ili plina može uzrokovati velike negativne posljedice u ruskom gospodarstvu, što može dovesti do slabljenja ruskog rublja. Ove je godine došlo do velikog pada cijene nafte koji je posebno jako pogodio Rusiju, a takvi su scenariji mogući i u narednom periodu u kojemu će potražnja za tim energentom biti na relativno niskoj razini. Kako bi zaštitila valutu od toga, ruska središnja banka nabavlja zlato koje služi kao oslonac koji stabilizira vrijednost rublja.

Utjecaj nove gospodarske krize

Globalna recesija uzrokovana pandemijom koronavirusa prodrmala je cijeli svijet i unijela veliku dozu neizvjesnosti u gospodarstvo. Mnogi strahuju od toga što će se dogoditi s brojnim svjetskim valutama poput američkog dolara ili eura u vremenima u kojima su političke nestabilnosti česte, a razina svjetskog duga na rekordnoj razini. 

Rusija nije jedina zemlja čija se središnja banka odlučila na pojačanu kupnju zlatnih rezervi u posljednje vrijeme. Sudeći po izvješću World Gold Councila objavljenom ranije ove godine, čak 20% središnjih banaka namjerava povećati svoju zalihu zlata u sljedećih 12 mjeseci. To je duplo više od 9% koje su to planirale u 2019. koja je također bila jedna od rekordnih godina što se tiče kupnje zlatnih rezervi.

Ova povećana potražnja za zlatom u narednom bi periodu mogla dovesti do rasta cijene ovog plemenitog metala. Podsjetimo, cijena zlata nedavno je dosegla najvišu razinu od 2012. godine, a prošli je tjedan probila psihološku granicu od 1800 dolara po unci. Mnogi očekuju i daljnji rast cijene, uključujući analitičare Bank of America i Goldman Sachsa koji prognoziraju da bi cijena u sljedećih godinu dana trebala doći do nikad dosegnute razine od 2000 dolara po unci.